Geopolitika News

Britanski premijer Rishi Sunak trebao bi se sastati s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu kako bi učvrstili obrambene veze između svojih nacija. Važan dio zajedničke rasprave će biti zajednički razvoj sustava na kotačima s daljinskim upravljanjem haubicama 155 mm (RCH 155), koji će se integrirati u vozila Boxer.

Ova zajednička inicijativa je spremna ne samo ojačati vojne sposobnosti obiju zemalja, već i otvoriti radna mjesta, sa stotinama pozicija koje će se otvoriti u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.

The @Britisharmy is procuring Boxer-based RCH155 as its enduring Mobile Fires Platform. The artillery system will be built in 🇬🇧+🇩🇪 supporting hundreds of jobs nationwide. Defence Minister @jcartlidgemp recently witnessed the artillery gun in action.

👉 https://t.co/Jv67mrhQoI. pic.twitter.com/w1zeVNG8uN

— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) April 24, 2024

Britanski dijelovi

Mobilnu haubicu od 2022. serijski proizvodi njemačka tvrtka Krauss-Maffei Wegmann (KMW). No, vozila koja će ući u britansku vojsku će se proizvoditi u Njemačkoj i Velikoj Britaniji s više od 100 britanskih dobavljača koji će proizvoditi komponente. U službi Kraljevskog topništva će biti do kraja desetljeća i zamijenit će samohodne haubice AS-90.

Ministar obrane James Cartlidge, koji je iz prve ruke svjedočio demonstraciji topničkog oružja, naglasio je značaj ove suradnje u osiguravanju spremnosti i učinkovitosti oružanih snaga u geopolitičkom krajoliku koji se stalno mijenja.

Impresivan RCH 155

RCH 155 je moderna zaštićena haubica koja kombinira vatrenu moć i domet automatskog i daljinski upravljivog topničkog modula (AGM) sa zaštitom i mobilnošću oklopnog vozila na kotačima BOXER. RCH 155 razvijen je kombinacijom Panzerhaubitze 2000 i topničkog sustava Donar. Izgrađen je na šasiji GTK Boxer, na kojoj je smješten tzv. artillery gun modul (AGM) bez posade. AGM ima isti top od 155 mm/L52 kao Panzerhaubitze 2000. Top se pomiče svih 360 stupnjeva.

Ova objava slijedi nakon nedavnih diplomatskih angažmana premijera Sunaka, uključujući njegov posjet Poljskoj gdje je ponovno potvrdio predanost Ujedinjenog Kraljevstva NATO-u i otkrio planove za povećanje potrošnje za obranu na 2,5% BDP-a do 2030.

Velika Britanija najavljuje veća izdvajanja za vojsku

Prema informacijama koje je EU objavila danas, grčka fregata Hidra klase MEKO 200 zapucala je na dvije bespilotne letjelice (UAV) koje su predstavljale prijetnju trgovačkom brodu kojeg je štitila u Adenskom zaljevu. Fregata je uspješno oborila jednu od bespilotnih letjelica, dok je druga bespilotna letjelica promijenila kurs nakon sukoba, prenosi The Navy Recognition.

Grčka fregata je zapucala iz topova kalibra 127 mm, piše grčki medij Kathimerini. Prema informacijama koje je grčka mornarica dala tom mediju, zračni radar grčke fregate otkrio je u 5:15 sati ujutro osam bespilotnih letjelica. Dvije od njih krenula su prema trgovačkom brodu “europskog interesa”, kojem Hidra pruža zaštitu.

Praćenje i zaštita brodova

Kada su se dvije bespilotne letjelice približile na 5 nautičkih milja, grčka je fregata otvorila vatru. Oko dva sata kasnije, Hidra je predala zaštićeni brod talijanskom razaraču i nastavlja svoju misiju praćenja i zaštite sljedećeg broda.

Ovo je drugi angažman fregate MEKO 200 Helenske mornarice (druge ime za grčku ratnu mornaricu) otkako se pridružila pomorskoj misiji EU-a Aspides (“Štitovi”), osmišljenoj za zaštitu trgovačkih brodova od napada jemenskog pokreta Huti kojeg podržava Iran. Hidra patrolira Adenskim zaljevom od svog isplovljavanja iz Džibutija 11. ožujka.

Nije riječ o istom događaju o kojem je jutros izvijestila američka mornarica kada su hutisti ispalili protubrodsku raketu, također u Adenskom zaljevu.

Grčka mornarica godinama često sudjeluje u operacijama NATO Response Force (NRF), koje pokrivaju niz pomorskih vježbi uključujući protuzračnu obranu, protupodmorničko ratovanje i površinske borbene vježbe.

Hutisti napali američki brod u Adenskom zaljevu

Kina pomaže Rusiji u ispunjavanju svojih ratnih ciljeva u Ukrajini nastavljajući prodavati Moskvi zalihe kao što su tehnologija bespilotnih letjelica i sastojci za barut, izjavila je američka veleposlanica pri NATO savezu  Julianne Smith u intervjuu za medij POLITICO u utorak.

“NR Kina ne može tvrditi da je potpuno neutralna u ovom slučaju, (i) oni zapravo biraju stranu. Mislim da kada se NRK pokušava prikazati kao neutralna, kada je u pitanju ovaj rat, mi na to ne padamo,” – kazala je Smith.

Rekla  je da Sjedinjene Države “sve više vide materijalnu potporu” Kine Rusiji, dodajući da je ta oprema – koja može imati i civilnu i vojnu upotrebu – odigrala ključnu ulogu u pomaganju Moskvi da postigne neke od svojih ciljeva protiv Ukrajine.

“Kad ne bi pružali neke od ovih komponenti, ili tu materijalnu potporu, Rusija bi bila u sasvim drugačijoj situaciji i imala bi problema s provođenjem nekih od ovih činova agresije”, kazala je američka diplomatkinja.

Tjedna analiza Zorana Metera: Kina i Rusija stvaraju savez. SAD na Filipine šalje rakete srednjeg dometa

Američki pritisak na Kinu

Razgovor je održan neposredno prije posjeta američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena Kini u srijedu, gdje se očekuje da će upozoriti kineske dužnosnike da ne pružaju pomoć Rusiji.

Julianne Smith je naglasila vrstu potpore koju je Peking davao Moskvi, uključujući “alate strojeve, mikroelektroniku, UAV tehnologije i nitrocelulozu koja se koristi kao pogonsko gorivo”.

Bespilotne letjelice (UAV), poznatije kao dronovi, odigrale su značajnu ulogu u ratu za obje strane, dok golema kineska proizvodnja nitroceluloze — ključnog sastojka za proizvodnju baruta — zabrinjava europsku obrambenu industriju kojoj ona nedostaje.

Smith je rekla kako još nema dokaza da Kina pruža “smrtonosnu potporu” Rusiji, ali Kina šalje opremu i tehnologiju koja se može koristiti u civilne i vojne svrhe – i to pomaže u opskrbi snaga Vladimira Putina.

Peking inzistira na tome da nije “strana” u ratu – i brani ono što naziva “normalnim trgovinskim odnosima” s Moskvom dok optužuje SAD za aktivno slanje oružja Ukrajini.

Meter: Zapad je zaigrao na sve ili ništa! SAD s upozorenja, prešao na prijetnje Kini

Venecija, povijesni talijanski grad poznat po svojim kanalima, gondolama i arhitekturi, želio bi uspostaviti ravnotežu između svojih stanovnika koji tamo žive i sve brojnijih posjetitelja, koji su važan izvor ekonomskih prihoda, ali sve više i teret za komunalne službe i infrastrukturu grada, piše Time.

Posljednjih godina ravnoteža se promijenila: 1970-ih Venecija je imala oko 175 000 stanovnika. Od prošle godine broj stanovnika pao je ispod 50 000, a broj turističkih kreveta prvi je put premašio broj stanovnika. Venecija godišnje privuče oko 20 milijuna posjetitelja, od kojih se mnogi nazivaju “ekspres turistima” budući da čak ni ne ostaju prespavati, već radije svrate na nekoliko sati samo kako bi vidjeli glavne atrakcije.

Eksplozija brzinskih turista

Venecijanske vlasti dugo su raspravljale o mjerama za suzbijanje prekomjernog turizma, a u četvrtak je općinska vlada pokrenula novu eksperimentalnu shemu za naplatu dnevnih ulaznica za pristup centru grada. Gradonačelnik Luigi Brugnaro inzistira na tome da uloga naknada za pristup gradu nije stvaranje prihoda, već radije “rasterećenju” grada.

Uz cijenu od 5 € po osobi po danu, mjera je namijenjena obuzdavanju prekomjernog turizma. “Cilj nije zatvoriti grad, ali ne dopustiti da eksplodira”, rekao je Brugnaro na tiskovnoj konferenciji u veljači. Za sada se pristupna naknada primjenjuje samo na 29 dana najvećeg prometa—uglavnom vikendima—od 25. travnja do 14. srpnja. Naknada se plaća online putem gradske web stranice.

Ulaznicu neće svi plaćati

Pristup se naplaćuje za posjetitelje između 8:30 ujutro i 16 sati popodne ua pristup povijesnom središta Venecije, ali ne i njezinih manjih vanjskih otoka. Posjetitelji koji plaćaju boravišnu pristojbu, koja je uvedena 2011. godine, uključenu u cijenu smještaja, oslobođeni su ove pristojbe, kao i stanovnici, putnici, studenti i djeca do 14 godina.

Iako su prvi razgovori o naknadi za pristup uključivali izgradnju pregrade i kontrole ulaza, sustav kakav je implementiran umjesto toga će se provoditi nasumičnim provjerama od strane sigurnosnog osoblja. Posjetitelji koji su platili ulaz će dobiti QR kod koji mogu predočiti, dok pojedine oslobođene kategorije mogu predočiti svoju osobnu iskaznicu. Kazne za neplaćanja pristupne naknade kretat će se od 50 do 300 €.

Kritike na ideju

Ideja ulaznice je naišla na kritike. Bivši gradonačelnik nazvao ju je “čistim ludilom, potpuno nelegitimnom i protuustavnom”. “Imamo dužnost održavati dostupnima velike povijesne centre svijeta”, rekao je novinarima ranije ovog mjeseca, dodajući da bi eksperimentalna shema, ako uspije, mogla postati loš model za druge gradove širom svijeta.

“Fenomen masovnog turizma predstavlja izazov za sve europske turističke gradove”, rekao je za Reuters Simone Venturini, član venecijanskog gradskog vijeća odgovoran za turizam i gospodarski razvoj. “Ali budući da je manja i osjetljivija, Venecija je još više pogođena ovim fenomenom i stoga poduzima mjere ranije od drugih kako bi pokušala pronaći rješenja”, rekao je, dodajući da bi se naknada čak mogla povećati u različito doba godine kako bi obeshrabrila prekomjerne dolaske.

Naknada za pristup samo je posljednja od niza nedavnih shema koje su venecijanske vlasti provele kako bi umanjile utjecaje koje je izazvao prekomjerni turizam. Godine 2021. grad je zabranio velikim kruzerima uplovljavanje unutarnjim plovnim putovima, a ranije ove godine uveo je ograničenje od 25 osoba za turističke grupe i zabranu zvučnika u povijesnom središtu grada.

Venecija i njezina laguna prvi su put proglašeni mjestom svjetske baštine Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) 1987., ali ova UN-ova agencija je prošle godine razmatrala da Veneciju stavi na svoj popis ugroženih mjesta svjetske baštine, budući da se grad muči s posljedicama klimatskih promjena, polaganog tonjenja i masovnog turizma.

Nastavljaju se američko-ruske „igre“ nadmudrivanja u Vijeću sigurnosti UN-a. O tome najbolje svjedoči i slijedeća vijest, a koja se ovoga puta odnosi na svemirska prostranstva.

Rusija je u srijedu stavila veto na rezoluciju UN-a koju su sponzorirali Sjedinjene Države i Japan, a kojom se pozivaju sve nacije da spriječe opasnu utrku u nuklearnom naoružanju u svemiru, nazvavši “prljavim spektaklom” da se oružje za masovno uništenje razlikuje od svih drugih oružja koja bi također trebala biti zabranjena u svemiru. O tome piše Asharq Al-Awsat.

Glasovanje u 15-članom Vijeću sigurnosti bilo je 13 za, Rusija je bila protiv, a Kina suzdržana, izvijestio je Associated Press (AP).

Rezolucija bi pozvala sve zemlje da ne razvijaju ili raspoređuju nuklearno oružje ili drugo oružje za masovno uništenje u svemiru, kao što je zabranjeno međunarodnim ugovorom iz 1967. koji je uključivao SAD i Rusiju, te da pristanu na potrebu provjere usklađenosti.

Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield rekla je nakon glasovanja da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da Moskva nema namjeru razmjestiti nuklearno oružje u svemiru.
“Današnji veto nameće pitanje: Zašto? Zašto, ako slijedite pravila, ne biste podržali rezoluciju koja ih potvrđuje? Što bi uopće mogao skrivati,” upitala je. “To je zbunjujuće. I to je šteta.”

Putin je odgovorio na tvrdnju Bijele kuće u veljači da je Rusija dobila “zabrinjavajuću” sposobnost protusatelitskog oružja, iako takvo oružje još nije operativno.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u srijedu je ponovio kako “Sjedinjene Države procjenjuju da Rusija razvija novi satelit koji nosi nuklearni uređaj”. Ako Putin nema namjeru razmjestiti nuklearno oružje u svemiru, rekao je Sullivan, “Rusija ne bi stavila veto na ovu rezoluciju.”

SAD-e će lansirati satelite koji će pratiti svemirske letjelice Kine i Rusije

Ruska reakcija

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilj Nebenzia odbacio je rezoluciju kao “apsolutno apsurdnu i ispolitiziranu” i rekao kako ne ide dovoljno daleko u zabrani svih vrsta oružja u svemiru.
Rusija i Kina predložile su amandman na američko-japanski nacrt kojim bi se pozvale sve zemlje, posebno one s velikim svemirskim sposobnostima, “da zauvijek spriječe postavljanje oružja u svemiru i prijetnju uporabom sile u svemiru .”

Glasovalo se: 7 zemalja za, 7 protiv, a jedna je bila suzdržana i amandman je odbijen jer nije dobio minimalno 9 glasova “za” potrebnih za usvajanje. SAD se usprotivio amandmanu, a nakon glasovanja Nebenzia se obratio američkom veleposlaniku riječima: “Želimo zabranu postavljanja oružja bilo koje vrste u svemir, a ne samo WMD (oružje za masovno uništenje). Ali ti to ne želiš. I dopustite da vam postavim isto to pitanje. Zašto?”

Rekao je kako većina akcija SAD-a i Japana postaje jasna “ako se prisjetimo da su SAD i njihovi saveznici prije nekog vremena objavili planove za postavljanje oružja… u svemir.” Nebenzia je optužio SAD za blokiranje rusko-kineskog prijedloga od 2008. za sporazum protiv razmještaja oružja u svemir.

Prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a: ‘Rusija želi postaviti nuklearno oružje u svemiru’

Sigurnost Izraela može se osigurati samo u okviru dvodržavnog rješenja koje pruža političku perspektivu za Palestince, rekao je u njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. “Bez političke perspektive za Palestince, ne može se osigurati sigurnost ni za Izrael. Ova perspektiva može biti samo dvodržavno rješenje”, rekao je Steinmeier na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon razgovora u glavnom gradu Turske, Ankari sa svojim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, prenosi AA.

 Naglašavajući potrebu da se spriječi eskalacija aktualnog sukoba u regiji, rekao je da Turska ima važnu ulogu u rješavanju humanitarne situacije u Gazi. Steinmeier je završio trodnevni posjet Turskoj, kojim obilježava 100 godina bilateralnih diplomatskih odnosa. “Zajedno s predsjednikom Erdoganom, razgovarali smo o potrebi da svi iskoristimo svoje kontakte u regiji koliko god možemo, posebno kako bismo osigurali oslobađanje talaca”, rekao je, govoreći o više od 130 izraelskih talaca koje je zarobila palestinska skupina Hamas u prekograničnom napadu 7. listopada 2023.

Kada je riječ njemačkom kontinuiranom izvozu oružja u Izrael, smatra da ta podrška nije “doprinijela genocidu” i da će Berlin braniti tu poziciju pred međunarodnim sudovima.

Povijesni odnosi Njemačke i Turske

Naglašavajući dugu povijest odnosa Njemačke i Turske, njemački čelnik je rekao: “Za mene je dolazak u Tursku na 100. obljetnicu početka naših diplomatskih odnosa bio vrlo važan”. Napominjući da je oko 3 milijuna ljudi turskog podrijetla živjelo u Njemačkoj od sporazuma o radu koji su potpisali između njih 1961., dodao je: “Njemačka nema tako intenzivne prijateljske i obiteljske odnose ni s jednom drugom zemljom na svijetu (kao što ima s Turskom)”.

“Kao dvije zemlje, mi smo neophodni jedni drugima; trebamo jedni druge”, dodao je. Steinmeier je rekao da su prije više od jednog stoljeća “obrtnici bježali od siromaštva iz Njemačke u Tursku. “U 1920-ima, njemački znanstvenici, arhitekti i urbanisti došli su doprinijeti uspostavi mlade Turske Republike. U 1930-ima i 1940-ima, obitelji, od kojih su mnoge bile Židovi i potlačeni u nacističkoj Njemačkoj, došle su ovamo”.

Ukazujući na brzi humanitarni odgovor Njemačke nakon smrtonosnih potresa koji su prošle godine pogodili južnu Tursku, rekao je da su njemačko osoblje za potragu i spašavanje, kao i liječnici, brzo pomogli u naporima pružanja pomoći na terenu, dok je Berlin pružio znatnu financijsku potporu. 

Povodom nedavnog podmetnutog požara koji je odnio živote četiri člana imigrantske tursko-bugarske obitelji u njemačkom gradu Solingenu, Steinmeier je izrazio tugu zbog incidenta. Steinmeier je rekao da su on i Erdogan razgovarali o tome i istaknuo da će njemačke vlasti kazniti počinitelje.

Trgovina između Turske i Njemačke dosegnula je 58 milijardi dolara

Steinmeier je rekao da su se on i Erdogan u svojim razgovorima također pozabavili kulturnim, znanstvenim i gospodarskim odnosima. “Trgovina između dviju zemalja dosegla je novi rekord od 55 milijardi eura. Reforme financijske politike u Turskoj također su visoko cijenjene u Europi i na Zapadu”, rekao je.

Navodeći da su rusko-ukrajinski rat i pomoć SAD-a Ukrajini također bili na dnevnom redu tijekom sastanka s Erdoganom, Steinmeier je izjavio: “Znamo da Turska također podržava Ukrajinu. I mi pokušavamo pružiti istu podršku. U budućnosti ćemo nastaviti tu potporu intenzivno, kako vojno tako i ekonomski”. Napomenuo je da će se u sljedećih nekoliko tjedana u Njemačkoj održati konferencija o obnovi Ukrajine i pozvao predsjednika Erdogana na tu konferenciju.

Američki mediji već danima pišu o trijumfu Bidenove administracije koja je konačno, nakon pola godine mučne političke borbe, uspjela od Kongresa dobiti ono što je željela – osiguranje vojne pomoći za Ukrajinu, Izrael i Tajvan.

Jedan od tih medija je i Politico, koji u autorskom tekstu svog komentatora Jamie Dettmera objavljenog 24. travnja pod naslovom „Uncle Sam finally coughs up weapons-but is it too late to save Ukraine from Putin?“ piše upravo o toj temi. Ali pod kutom moguće zakašnjele reakcije s obzirom na trenutačno stanje na ukrajinskim bojišnicama.

U tekstu se govori o olakšanju koje je vlastima u Kijevu donijela vijest da je Zastupnički dom američkog Kongresa konačno odobrio vojnu pomoć Ukrajini od 60,8 milijardi dolara za obranu od Rusije.

Je li prekasno?

Autor „gorućim pitanjem“ sada smatra koliko će brzo oružje, posebno topničke granate i sustavi protuzračne obrane – zapravo u tu zemlju stići, tj. hoće li stići na vrijeme „uoči očekivane ruske ofenzive ovog lipnja ili srpnja, za koju se ukrajinski zapovjednici plaše da bi mogla napraviti rupe u ukrajinskim prvim linijama?“

U tekstu se citiraju pojedini američki analitičari koji hvale novu pomoć ali i upozoravaju kako ona možda neće biti dovoljna za uspostavu ravnoteže, već će primarno djelovati poticajno za moral Ukrajinaca i pružiti “potrebne preduvjete za naporan rad za početak rekonstrukcije ukrajinskih borbenih snaga i – kritično – zajedničku obuku za izgradnju snaga koje će imati šanse za napredak sljedeće godine”.

Međutim „ove zalihe još uvijek neće biti dovoljne da se učini mnogo više od pomoći Ukrajini da ojača svoju obranu za vjerojatnu rusku oluju koja dolazi“ – navodi autor teksta. Logično, to sigurno neće biti dovoljno da Ukrajina sama krene u ofenzivu. „Samo 28 milijardi dolara od odobrenog paketa je za izravnu vojnu opskrbu od strane SAD-a, 13,9 milijardi dolara je za pomoć Ukrajini u kupnji opreme na tržištu, a 13,7 milijardi dolara za kupnju američkih sustava od privatnog sektora — a za sve ovo trebat će vremena,“ – navodi Dettmer.

Dakle, što se će se dogoditi nakon što se ovaj paket potroši za obranu od ruskog napada? I što, ako išta, Ukrajina može očekivati ​​za protuofenzivu sljedećeg proljeća? – postavlja dalje pitanje.

Nepredvidljivost opskrbe

Predvidljivost opskrbe bila je glavobolja za Ukrajinu od samog početka, budući da je vojna pomoć bila talac unutarnje politike raznih ukrajinskih saveznika i njihove nekoherentnosti u pogledu ratnih ciljeva.

Autor podsjeća i da mu je bivši ukrajinski ministar obrane OleksiI Reznikov u ekskluzivnom intervjuu govorio o stalnim problemima s opskrbom Ukrajine oružjem i njenoj nepredvidljivosti. Tako kaže da je „dobivanje potrebne opreme Ukrajini bilo poput vađenja zuba“, jer su stalno nailazili na prepreke. “A sredinom ljeta 2023. apsolutno sam shvatio da postoji javni i politički zamor i da će se stvari još više usporiti zbog domaće politike u savezničkim zemljama”, rekao je bivši ukrajinski ministar. Nadalje, zapadne su vlade također željele vidjeti što se dogodilo s ukrajinskom protuofenzivom.

Nažalost, malo je vjerojatno da će se nepredvidivost opskrbe poboljšati zbog predstojećih izbora i u SAD-u i u Europi — štoviše, moglo bi postati puno gore.

Ali u Kijevu se nadaju da, čak i ako bivši američki predsjednik Donald Trump bude ponovno izabran, Europa sada ima vremena za pripremu i da bi mogla uskočiti sljedeće godine kako bi popunila manjak u ukrajinskim potrebama. Pitanje je: hoće li?

SAD isporučuje naoružanje u Ukrajinu preko Njemačke i Poljske: ‘Amerikanci nam kupuju vrijeme’

Američki dužnosnici sastat će se danas s članovima nigerske vlade o povlačenju američkih trupa iz te afričke zemlje, rekao je glasnogovornik Pentagona. “Prema američkom State Departmentu, američka veleposlanica u Nigeru Kathleen FitzGibbon i general bojnik Kenneth Ekman, direktor za strategiju, angažman i programe Zapovjedništva SAD-a u Africi, sastat će se s dužnosnicima Nacionalnog odbora za zaštitu domovine (CNSP) 25. travnja u Niameyu, te pokrenuti razgovore o urednom i sigurnom povlačenju američkih snaga iz Nigera,” rekao je general Pat Ryder.

Christopher Maier, pomoćnik ministra obrane za specijalne operacije i sukobe niskog intenziteta, i general pukovnik Dagvin Anderson, direktor Združenog stožera za razvoj združenih snaga, održat će naknadne sastanke u glavnom gradu Niameyu sljedeći tjedan, dodao je Ryder.

Sličan trend u više afričkih država

SAD ima oko 1100 vojnika u Nigeru. Nigerom vlada hunta koja je prošlog srpnja smijenila predsjednika Mohameda Bazouma, navodeći kao razlog pogoršanu sigurnosnu situaciju. Zapadnoafrička država raskinula je svoj dugogodišnji vojni sporazum s Washingtonom početkom ožujka ove godine, proglasivši prisutnost svih američkih trupa i izvođača “ilegalnim” jer “nije demokratski odobreno i nameće nepovoljne uvjete Nigeru, posebno u smislu nedostatka transparentnosti o vojnim aktivnostima”, rekao je glasnogovornik nigerske vlade Amadou Abdramane. Za vrijeme prethodnih vlada u Nigeru, američke trupe obučavale su nigerske snage za borbu protiv terorizma.

Paralelno s izbacivanjem američke vojske, u Niger stižu ruski vojni instruktori,a Niger dogovara s Iranom suradnju oko nuklearnog goriva. I druge države Sahela, nakon vojnih državnih udara izbacuju zapadne vojnike (francusku vojsku) i okreću se Rusiji.

Ruski medij: Macronovi prijedlozi oko Ukrajine maskiraju njihov debakl u Africi

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izrazio je zabrinutost zbog vojne suradnje između Irana, Rusije i Sjeverne Koreje. O tome, u četvrtak, 25. travnja, izvješćuje iranska državna agencija IRNA.

Sullivan je rekao da ruske obrambene ponude Teheranu i Pjongjangu mogu dodatno destabilizirati situaciju u zapadnoj Aziji i Indopacifičkoj regiji.

“Posljednjih godina svjedoci smo vojne suradnje između Irana i Sjeverne Koreje, ali velika suradnja na području bespilotnih letjelica između Irana i Rusije u posljednje dvije godine postala je nešto novo”, rekao je Sullivan ne medijskoj konferenciji.

Također pozorno pratimo ruske vojne prijedloge i “ako Rusija dostavi oružje Iranu, to će destabilizirati situaciju na Bliskom istoku”, rekao je Sullivan, ne precizirajući o kakvom je oružju riječ.

Iran: neosvojiva tvrđava na razmeđu svjetova

Sastanak sigurnosnih čelnika u Sankt Peterburgu

Ove su riječi uslijedile nekoliko dana nakon se tajnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Akbar Ahmadian sastao s ruskim tajnikom Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim i potpisao memorandum o razumijevanju o tom pitanju.

Jake Sullivan osvrnuo se i na nedavni iranski napad na Izrael bez presedana, i kazao da su zbog toga zemlje G7 odlučile uvesti nove sankcije protiv Irana. Naglasio je da će SAD, u koordinaciji s Ujedinjenim Kraljevstvom i Europskom unijom, pokušati dodatno izolirati Iran i pojačati pritisak na njega.

Kako je na XII. sastanku visokih predstavnika zaduženih za sigurnosna pitanja, koji se upravo održava u rukom Sankt Peterburgu i na kojem sudjeluju predstavnici stotinjak država (bez onih zapadnih),  kazao ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Veršinjin, sporazumi o suradnji u području informacijske sigurnosti s Iranom, Mjanmarom, Etiopijom i Uzbekistanom stupit će na snagu 2024. godine.

Prije nekoliko dana izraelski medij Haaretz, pozivajući se na iranske medije, objavio je kako će Iran u slijedećih nekoliko dana dobiti prvu seriju ruskih lovaca Su-35.

Izaslanstvo Sjeverne Koreje u posjetu Iranu

I dok američki dužnosnici intenziviraju svoja službena putovanja u Kinu s ciljem postizanja po američke interese povoljnog dogovora o nastavku gospodarske suradnje (nedavno ministrica financija Janet Yellen, sada državni tajnik Antony Blinken), u pozadini je američki Kongres usvojio paket zakona koji uključuju inicijativu za moguću zabranu TikToka u SAD-u.

Američki predsjednik Joe Biden ih je potpisao, a konkretno,  predlaže se da se tvrtki ByteDance omogući godina dana da proda navedenu društvenu mrežu, inače će biti zabranjena u Sjedinjenim Državama.

Na ovu se temu na medijskoj konferenciji osvrnula i glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre, kazavši kako američka vlada nema namjeru zabraniti društvenu mrežu TikTok. Samo želi da ju njezin vlasnik proda Amerikancima.

“Prije svega, jasno smo stavili do znanja, a članovi Kongresa su jasno stavili do znanja da ne želimo zabranu (TikToka). Ne radi se o zabrani. Radi se o prodaji. O našoj nacionalnoj sigurnosti. Ne o Amerikancima koji koriste TikTok, već o vlasnicima iz Kine. O kontroli nad TikTokom. Stoga želimo da (ByteDance) odustane od njega, da ga proda, ali ne tražimo zabranu. Nije to tema ovog zakona.” – rekla je glasnogovornica Bijele kuće.

Kazala je da kineske vlasti “moraju dopustiti” prodaju društvene mreže. “Što se tiče zakona, sada imamo vremena vidjeti kako će funkcionirati. Već postoje američki investitori koji žele i zainteresirani su za kupnju TikToka. …Pustit ćemo da ovaj proces ide svojim tijekom,” – zaključila je.

Meter: Zapad je zaigrao na sve ili ništa! SAD s upozorenja, prešao na prijetnje Kini

Ratni brod — dio koalicije predvođene SAD-om koja štiti plovidbu trgovačkih brodova Crvenim morem, presreo je u srijedu protubrodsku balističku raketu ispaljenu iznad Adenskog zaljeva, priopćilo je u četvrtak središnje zapovjedništvo američke vojske CENTCOM, označavajući time novi napad jemenskih Hutista nakon nedavnog zatišja.

Brig. general Yahya Saree, vojni glasnogovornik Hutista, preuzeo je odgovornost za napad, ali nije objavio dokaze da je njihov projektil pogodio američki motorni brod Yorktown. Saree je također tvrdio da su Hutisti napali još jedan brod u Indijskom oceanu, ali također nije pružio dokaze.

Napad se dogodio oko 130 kilometara jugoistočno od Džibutija u Adenskom zaljevu, navodi se u priopćenju Britanskog vojnog centra za pomorske trgovinske operacije.

Središnje zapovjedništvo američke vojske priopćilo je rano u četvrtak da je koalicijski ratni brod oborio projektil koji je vjerojatno gađao MV Yorktown, brod pod američkom zastavom, u vlasništvu i pod upravom s 18 američkih i četiri grčka člana posade. “Američki, koalicijski ili komercijalni brodovi nisu prijavili ozljede ili štetu,” priopćio je CENTCOM.

Napadi počeli nakon početka izraelske operacije u Gazi

Hutisti su izvršili više od 50 napada na brodove i jednog potopili, još jedan od studenog prošle godine, prema američkoj pomorskoj upravi. Napadi su  počeli nakon početka izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze, se smanjili u posljednjih nekoliko tjedana jer su pobunjenici bili meta zračnih napada koalicijskih snaga u Jemenu.

Američki dužnosnici nagađali su da Hutijima možda ponestaje oružja kao rezultat kampanje protiv njih koju predvode SAD i da posljednjih mjeseci neprekidno ispaljuju bespilotne letjelice i projektile, navodi saudijski medij Assharq Al-Awsat.

Yahya Saree jučer je rekao da je pokret Ansar Allah, nakon jednotjedne pauze, napao dva trgovačka broda i američki razarač u Adenskom zaljevu i naglasio da su uspješno postigli svoje ciljeve.

Kako je pojasnio CENTCOM, američke trupe kasnije su odbile još dva napada Hutija, koji su izvedeni pomoću četiri bespilotne letjelice.

Hutisti su rekli da će nastaviti s napadima dok Izrael ne završi svoj rat u Gazi, u kojem je ubio više od 34.000 Palestinaca. Brodovi koji su bili na meti Hutista uglavnom su imali malo ili nimalo izravne veze s Izraelom, SAD-om ili drugim nacijama uključenim u rat. Ova jemenska skupina, iza koje stoji Iran, također je ispalila projektile prema Izraelu, iako su većinom bili presretnuti.

Hutisti izveli napade na teretni brod i američke razarače

“Prikriveni” prijenos američkih projektila ATACMS Ukrajini ne može se opravdati jer povećava sigurnosne prijetnje Krimu i drugim ruskim regijama, rekao je ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov.

“Lokalni dužnosnici ‘retroaktivno’ su potvrdili činjenicu da je izuzetno opasno oružje poslano u Kijev”, poručio je Antonov u komentaru objavljenom na Telegram kanalu veleposlanstva. Osvrnuo je na jučerašnje izvješće New York Timesa da je ATACMS (dalekometniji i razorniji projektil koji se ispaljuje iz lansera HIMARS) u Ukrajini tajno još od prošlog tjedna i da je korišten za razorni napad na Krim u kojem su uništeni ruski protuzračni sustavi.

Ukrajinske tvrdnje “cinične”

“Očito je da prijenos ATACMS-a režimu Zelenskog povećava prijetnju sigurnosti Krima, uključujući Sevastopolja, novih ruskih regija i ruskih gradova.” Odbacio je američka uvjeravanja da je ukrajinska vojska navodno obećala da neće koristiti projektile protiv ciljeva u Rusiji kao “posebno cinične”. “Koga bi takve laži trebale umiriti? Kako možemo ignorirati brojne terorističke napade kijevskih kriminalaca? Smrtonosne udare na bolnice, škole, vrtiće, mostove, pa čak i njihove vlastite vojnike?” rekao je, dodavši da čak i američki mediji, “koji su daleko od toga da su nam naklonjeni, prepoznaju dvoličnost “marioneta” i njihovih napada na ruske gradove”.

Tvrdi da su ruske snage već oborile nekoliko projektila ATACMS i nastavit će to činiti. “Ni te rakete ni druga oružja ne mogu pomoći porazu Ruske Federacije”, naglasio je. “Washington se neće moći izvući iz užasne močvare koja je upila krv običnih vojnika”, dodao je.

SAD isporučio Ukrajini rakete dugog dometa

Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je Sjedinjene Države i Kinu da “odgovorno” upravljaju svojim razlikama, na početku svog drugog posjeta toj zemlji u manje od godinu dana, piše AFP.

“Imamo obvezu prema našim ljudima – i zapravo prema svijetu – da odgovorno upravljamo odnosima između naše dvije zemlje”, rekao je Blinken iz Šangaja.

Dolaskom u Kinu u jučer, šef američke diplomacije započeo je svoj boravak posjetom Šangaju, gdje se sastao s lokalnim čelnikom Komunističke partije Kine (CCP) rekavši u razgovorima da je američki predsjednik Joe Biden predan uspostavi “izravnog i održivog” dijaloga između dviju zemalja.

Nužnost “izravnog angažmana”

“Mislim da je važno naglasiti vrijednost – čak i nužnost – izravnog angažmana, međusobnog razgovora, izlaganja naših razlika, koje su stvarne, i nastojanja da ih prevladamo”, rekao je  Blinken.

Tajnik šangajskog odbora KPK Chen Jining je sa svoje strane inzistirao na važnosti američkih kompanija u lokalnom gospodarstvu. “Odaberemo li suradnju ili sukob, to utječe na dobrobit dvaju naroda, dviju država i budućnost čovječanstva”, istaknuo je.

Blinken se zatim sastao sa studentima na Sveučilištu New York u Šangaju, gdje je rekao kako se nada da će više Amerikanaca studirati u Kini, dodajući da su američka sveučilišta spremna dočekati kineske studente.

Peking je sa svoje strane opetovano osudio oštra ispitivanja kojima su neki od njegovih državljana, uključujući studente, bili podvrgnuti po dolasku na američko tlo, unatoč tome što su imali važeće dokumente.

Sutra ide u Peking

“Predsjednik Biden i predsjednik Xi odlučni su ojačati naše veze među ljudima”, rekao je Blinken.

U petak američki državni tajnik nastavlja put u Peking, gdje će se sastati s kineskim čelnicima i moliti za suzdržanost oko Tajvana, gdje će novi predsjednik biti inauguriran 20. svibnja.

Arhipelag će se tim više pojaviti među delikatnim pitanjima koja će se vjerojatno pokrenuti jer je američki Kongres u utorak dao zeleno svjetlo za paket vojne pomoći od 95 milijardi dolara, namijenjen saveznicima Washingtona, u koji je uključena i pomoć Taipeiju.