BLISKI ISTOK I SJEVERNA AFRIKA: Promjene vojno-političkih elemenata od 4. 4. do 10. 4.

Prije redovitog tjednog pregleda najznačajnijih događaja na jedinstvenom geopolitičkom prostoru Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, objavit ćemo najnovije vijesti, čija težina i značaj mogu itekako utjecati na tijek budućih zbivanja u regiji.

Predstavnik iranskog MVP Hussein Jabar Ansari, danas je izjavio o pristizanju prvih baterija ruskog PRO i PZO sustava S-300 u Iran, dok se ostatak isporuke očekuje tijekom 2016. godine.

Glavni savjetnik za vanjsku politiku vrhovnog iranskog vođe ajatolaha Alija Hameneia i bivši predsjednik Ali Akbar Velayati, izjavio je za iransku državnu televiziju Press TV, kako smjenjivanje sirijskog predsjednika Bashara Assada za Teheran predstavlja „crvenu crtu“ i da Assad mora ostati na vlasti do isteka njegovog zakonskog mandata 2017. godine. Izjava je usljedila nedugo nakon jučerašnjeg razgovora američkog državnog tajnika Johna Kerrya i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o sirijskoj problematici.

I, konačno, vijest pristigla od agencije Reuters kaže, kako sirijska vojska i ruske zračne snage pripremaju zajedničku operaciju za potpuno oslobođenje Aleppa i blokadu svih nezakonitih oružanih formacija. Izjavio je to sirijski premijer Vail al-Halki, u jučerašnjem razgovoru s pristiglim ruskim parlamentarcima.

Vojno-političke promjene protekloga tjedna

Uz Siriju, najznačajniji događaji prošlog tjedna odigravali su se u Egiptu, gdje je u petodnevni posjet došao saudijski kralj Salman.

Sirija

Sirijsku zbilju i dalje karakterizira složeno vojno i političko stanje iako se dogovoreno primirje, gledano u cjelosti, i dalje poštiva. Vode se pregovori s predstavnicima lokalnih vlasti i tamošnjih oružanih grupacija, a nastavlja se i dostava humanitarne pomoći. Ono što je primjetno jest aktivizacija i intenziviranje vojnog djelovanja zabranjenih terorističkih grupacija „Islamska država“ i „Jabhat al-Nusra“ po vladinim snagama i kurdskim postrojbama, poglavito u zoni grada Aleppa. U tim borbama su sudjelovale i ruske zračne snage, a napadi terorista su odbijeni. Ovdje treba spomenuti i kako je 5. travnja nad Aleppom, od strane boraca „Al-Nusre“ srušen sirijski zrakoplov Su-22, a pilot je zarobljen. Istodobno su postrojbe sirijske oporbe sjeverno od Aleppa zauzele Ar-Rai koji je bio pod okupacijom „Islamske države“.

Snage „IS“ izvele su nekoliko snažnih napada i na vladine i oporbene snage u regiji Damask, u zoni zrakoplovne baze Dumeyr, istočno od sirijskog glavnog grada. Tako su 9. travnja ISIL-ove snage zauzele kamp Yarmuk, u kojem su smještene palestinske izbjeglice. Bojne operacije protiv „IS“ sirijska vojska vodila je i u regijama Hama, Homs, Idlib, Deraa i Deir ez-Zour, a u ovoj posljednoj, borci „IS“ uporabili su i otrovni plin pirit. Taj su plina koristili i borci „Al-Nusre“ u zoni Aleppa 7. travnja.

Paralelno s vojnim operacijama protiv islamističkih snaga, na političkom i diplomatskom „bojnom polju“ nastavlja se intenzivna aktivnost. Prilično kontradiktorni potezi i dalje izazivaju nedoumicu glede smjera razvoja stanja u Siriji i oko nje. Tako, primjerice, nakon što su 5. travnja Zapadne države blokirale ruski prijedlog u VS UN-a, o osiguranju maksimalnog zastupništva predstavnika svih strana u sljedećem krugu unutar-sirijskih pregovora u Ženevi, SAD i Rusija usuglasile su dokument o djelovanju prema sirijskim grupacijama koje narušavaju primirje. Sada stručnjaci dviju zemalja razrađuju dogovorena načela djelovanja po tom dokumentu.

Zamjenik direktora za operativna djelovanja Vijeća zapovjednika OS SAD-a admiral Andrew Lewis, izjavio je 6. travnja, kako Pentagon nema prigovora na djelovanja ruskih zračnih snaga u Siriji, naglasivši, kako po toj zemlji postoji potpuno razumijevanje između SAD-a i Rusije. Ovdje moramo pridodati i informacije pojedinih medija koje govore, kako Bijela kuća razmatra mogućnost slanja u Siriju i dodatnih 250 vojnih specijalaca, uz već ranije na terenu razmještenih njih 50-ak.

Nova izjava, koja se tiče Assadove sudbine, stigla je iz SAD-a 5. travnja, kada je glasnogovornik State Departmenta Mark Toner izjavio kako su SAD suglasne s Rusijom o tome, da sudbinu predsjednika Assada treba riješiti sirijski narod. Državni tajnik John Kerry je izjavio, kako je sada najvažnije vidjeti je li Assad sposoban pošteno voditi pregovore, a što se treba provjeravati u praksi.

Istodobno s takvim izjavama ne prestaju niti one već poznate, o tome, kako je američka pozicija glede Assada nepromjenjena i da on mora odgovarati pred svojim narodom zbog okrutnog postupanja prema njemu, zbog čega je izgubio svaki legitimitet za ostanak na vlasti.

Paralelno s navedenim, u Damasku je 9. travnja priopćeno kako je završena priprema za provedbu parlamentarnih izbora 13. ovog mjeseca. Pritom analitičari ne sumnjaju, s obzirom na tijek predizborne kampanje, kako će uspjeh požnjeti provladin politički projekt „Nacionalno jedinstvo“. Već ranije je prosaudijski dio sirijske oporbe, okupljnen u Nacionalno koordinacijsko vijeće, pozvao građane na bojkot tih izbora.

Predstavnik glavnog tajnika UN-a za Siriju Steffan de Mistura, priopćio je kako će delegacije sudionika pregovora, u Ženevu početi pristizati 11. i 12. travnja, a rasprava će početi 13. ovog mjeseca, dakle, na dan zakazanih izbora. Pritom je Damask izjavio, kako vladina delegacija neće voditi neposredne razgovore s oporbom jer se do sada nije formirala zajednička platforma svih grupacija koje u Ženevi oporbu i predstavljaju. Sirijska delegacija u Švicarsku će stići tek 15. travnja, nakon provedenih izbora. Pritom je predsjednik sirijskog parlamenta izjavio kako vlada nema nikakvog problema sa „zdravorazumskim djelovima oporbe koja teži miru i dogovoru“, ali itekako ima s „vanjskom oporbom“ koja „provodi politiku drugih država“.

Oporbeno Visoko pregovaračko vijeće spremno je otpočeti neposredan dijalog sa sirijskim vlastima ali želi raspravljati samo o uspostavi „prijelaznog tijela za upravljanje državom“.

Egipat

Saudijski kralj Salman stigao je 7. travnja u Kairo, u svoju prvu posjetu toj zemlji. Kralj je prije dolaska u Egipat govorio o bliskim odnosima dviju država i njihovim bogatim povjesnim i kulturnim svezama. Tijekom posjete potpisano je 17 suglasnosti i memoranduma koji se tiču gospodarskih odnosa, a svakako najzvučnija vijest je ona o izgradnji mosta poreko Crvenog mora, kao i egipatskom prepuštanju suvereniteta nad dvama strateški važnim otocima u istom moru (Tiran i Sanafir) Saudijskoj Arabiji, oko čega se već duži niz godina vode pregovori (poveznica: http://geopolitika.news/analize/gradit-ce-preko-crvenog-mora-rijesili-otocne-sporove-je-li-ipak-dovoljno/).

Navedeni sporni otoci bili su pod egipatskim suverenitetom, a pregovori vođeni oko njih ticali su se utvrđivanja konačnog morskog razgraničenja između dviju država. Dragovoljno prepuštanje suvereniteta od strane Kaira, pojedini tamošnji analitičari i egipatski oporbeni pokreti smatraju nezakonitim tj. protuustavnim.

Od postignutih gospodarskih sporazuma najvažniji su oni o izbjegavanju dvojnog oporezivanja, razvoju poluotoka Sinaja, koji uključuje gradnju stambenih objekata, izgradnju zone slobodne trgovine i sl. Posebno je važan dogovor o osnivanju zajedničkog investicijskog fonda s osnivačkim kapitalom od 16 milijardi dolara (60 milijardi saudijskih riala), kao i planovi saudijskih privatnih investitora za ulaganje 4 milijarde dolara u egipatske projekte povezane s razvojem Sueskog kanala, energetike i poljoprivrede.

Informacija o vođenju pregovora glede političkih raznoglasja koja opterećuju odnose dviju država još uvjek nema. To se prije svega odnosi na pitanje Sirije, Jemena i promjene odnosa Rijada prema (u Egiptu zabranjenoj i proglašenoj terorističkom) pan-arapskoj organizaciji „Muslimanska braća“.

Bahrein

U Manamu je 7. travnja stigao američki državni tajnik John Kerry, glede sudjelovanja na sastanku s ministrima vanjskih poslova država-članica Vijeća za suradnju Saudijske Arabije i država Perzijskog zaljeva. Razgovaralo se, između ostalog, o sirijskoj, iračkoj i jemenskoj krizi, kao i borbi s terorizmom i ekstremizmom. Kerry je istaknuo kako je sastanak pokazao postojanje zajedničkih interesa SAD-a i zaljevskih arapskih zemalja.

Libija

Stanje u Libiji i dalje je vrlo nestabilno. Prošli tjedan detaljnije smo izvjestili o pokušaju osnivanja vlade nacionalnog jedinstva na čelu s Al-Sarajem, što se nastoji realizirati pod pokroviteljstvom UN-a. Međutim, nova vlada još nije uspjela uspostaviti nadzor nad glavnim gradom Tripolijem, u kojem šef islamističke vlade Al-Gveil odbija predati vlast novom premijeru, pozvavši pritom ministre da ostanu na svojim mjestima, uz prijetnju kazne prema onima koji budu surađivali s novim vlastima.

Libijsko Visoko državno vijeće je 6. travnja izabralo za svog predsjednika A. Sevehlia, što je važno, budući da je planom VS UN-a dogovoreno da to vijeće djeluje kao paralelni parlament s konsultativnim kompetencijama (zakone će i dalje donositi međunarodno priznati parlament, izabran 2014. g., a koji ima velike poteškoće oko formiranja kvoruma, tako i po pitanju potpore novoj vladi nacionalnog jedinstva). Jedna institucija ipak je pružila potporu novom premijeru Saraju, a radi se o Središnjoj libijskoj banci.

Turska

I prošlog tjedna nastavila se turska vojna operacija protiv boraca Radničke stranke Kurdistana na jugoistku zemlje, u regijama Širnak, Hykkari, Nusaybin, pričemu se koristi taktika primjenjena u nedavnom čišćenju gradova Džizra, Silopi i Diyarbakir. Radi se o početnoj uporabi tenkova i topništva iz okolice gradova, kojima se uništava infrastruktura, utvrđeni položaji kurdskih snaga ali i civilni objekti, nakon čega nastupaju specijalne postrojbe. Sudjeluju i turske zračne snage koje djeluju po bunkerskim položajima separatističkih ustanika. Predsjednik Erdogan predložio je isključenje iz turskog državljanstva svih onih koji podupiru terorizam, a za riješenje sukoba s onima koji „dižu automobile u zrak i ubijaju … građane“ predložio je dvije varijante: „ili će se oni predati, ili će biti uništeni“.

Razgovori o mirnom riješenju kurdskog pitanja bit će mogući onda, kada borci RSK „zaliju svoje oružje betonom“, kazao je turski predsjednik.

Dana 4. travnja počela je i praktična primjena dogovora između EU i Turske oko izbjeglica koji u EU stižu preko turskog teritorija. Međutim, u samom startu primjene počeli su problemi, pa je predsjednik Erdogan već 7. travnja izjavio kako Ankara može raskinuti dogovor ukoliko Bruxelless ne počme ispunjavati svoj dio preuzetih obveza. Na račun turskog proračuna sada u zemlji boravi oko 3 milijuna sirijskih izbjeglica, a obećanog novca iz EU nema, upozorio je turski čelnik.

Iran

Bijela kuća izjavila je kako Iran općenito poštiva dogovor oko razvoja svog nuklearnog programa, međutim, SAD „ne planira omogućiti Iranu pristup američkom financijskom sustavu“ u okviru tog dogovora.

U azerbajdžanskom glavnom gradu Bakuu, 7. travnja sastali su se ministri vanjskih poslova Irana, Rusije i Azerbajdžana radi pripreme samita čelnika tih država. Najviše se razgovaralo o razvoju trostranih odnosa u sferi gospodarstva, pričemu je važno pitanje zauzela priprema za osiguranje Kaspijskog mora kao zone mira, prijateljstva i sigurnosti. Iza tih uopćenih fraza zapravo stoji želja za izgradnjom tzv. koridora „Sjever-jug“ koji bi povezivao jug Azije tj. Indiju s Europom, kanalom Perzijski zaljev-Kaspijsko more i dalje preko Azerbejdžana i Rusije na sjever do Baltičkog mora (vidi poveznicu: http://geopolitika.news/analize/iran-ce-graditi-kanal-kaspijsko-jezero-perzijski-zaljev/). Razgovaralo se i o borbi protiv terorizma, a kao glavna tema izniknuo je oružani sukob u Nagorno Karabahu za koji i Iran i Rusija inzistiraju na prekidu vatre i nastavku dijaloga za postizanje mirnog dogovora oko te višedesetljetne krize koja postojano ugrožava stabilnost Južnog Kavkaza.

Afganistan

Prošli tjedan u Afganistan je, na treće zasjedanje dvostrane američko-afganistanske komisije, došao američki državni tajnik John Kerry. Nakon razgovora s tamošnjim kolegom S. Rabbaniem, izjavio je kako SAD namjeravaju produljiti svoju nazočnost u toj zemlji i nakon 2016. godine. Dogovaralo se i „zajedničko djelovanje u sferi obrane i sigurnosti, jačanje demokracije i državne uprave“ i sl. Istodobno su afganistanski predsjednik Ashraf Ghani i državni tajnik Kerry pozvali talibanski pokret na mirne pregovore. Pomalo čudna konstatacija s obzirom na uobičajenu retoriku glavnih svjetskih sila o tome kako pregovora s teroristima nema, a talibani su, barem do sada, uvjek bili smatrani terorističkom organizacijom.