Financije

Televizija CNBC priopćila je, pozivajući se na konsalting tvrtku Rhodium Group, kako su kineske investicije u SAD u prvih pet mjeseci pale za 92% – na svega 1,8 milijardi dolara.

S obzirom na povlačenje ulaganja kapitala, neto zarada kineskih poslova u SAD-u u tom razdoblju pokazala se negativnom (minus 7,8 milijardi dolara), navodi se u izvješću tvrtke.

Pritisak, kako Pekinga tako i američke administracije, sprječio je nedavni „bum“ prekograničnih investicija. Prema podatcima Rhodium Group, u 2016.g. završeni kineski poslovi u SAD-u dosegnuli su rekordni iznos od 46 milijardi dolara, da bi samo godinu dana kasnije (2017.) pali na svega 29 milijardi dolara. (Napominjemo: radi se o godini u kojoj još nisu bila uvedena trgovinska ograničenja između dviju država,poput carina na uvezene robe.)

Kina ograničava bijeg kapitala i krizno korištenje zajmova. Sjedinjene Države su zabrinute zaštitom intelektualnog vlasništva. Washington je pojačao nadzor nad poslovima u sklopu brige za nacionalnu sigurnost.

Trumpova administracija zaprijetila je ograničenjem investicija u okviru 301. članka zakona o trgovini iz 1974.g., na temelju kojeg je, također, nedavno odlučila uvesti carine.

Kao rezultat tih mjera u prvih pet mijeseci ove godine propali su poslovi u iznosu većem od 2 milijarde dolara, navodi Rhodium Group. Između ostalog, to se odnosi na tvrtku-kćer Alibaba Ant Financial i MoneyGram-a, planove kineskog konglomerata HNA za investicije u tvrtku SkyBridge Capital osnivača Anthonyja Scaramuccija. Plodom nisu urodila niti nastojanja kineskog fonda Sino IC Capital za kupnju američke tvrtke za testiranja poluvodiča i td.

U izvješću se također navodi, kako je prosječan iznos kineskih poslova u SAD-u ove godine iznosio 46 milijuna dolara, a ranije je obično iznosio stotine milijuna dolara ili više.

Podsjećamo: poslije XIX. kongresa kineske KP u rujnu prošle godine, ta je zemlja pojačala mjere za borbu protiv rizika u financijskom sektoru. Vlada je uvela nova pravila kako bi ograničila kreditiranja banaka i drugih financijskih posrednika. Prošle godina kineska vlada je također počela ograničavati pojedine privatne konglomerate, aktivnu kupnju dionica, uključno i HNA Group, Anbang Insurance Group i Dalian Wanda Group. Vlada je težila izbjegavanju poslova u inozemstvu uz popratno korištenje zajmova.

Veliki kineski konglomerati prodaju mnoge od svojih aktiva u SAD-u. Kao rezultat toga, kako navodi Rhodium Group, iznos završenih prodaja aktiva u prvih pet mjeseci dosegnuo je 9,6 milijardi dolara, a slijedi i prodaja aktiva za daljnje 4 milijarde dolara.

Međutim, isti izvor navodi, kako bi američke carine na uvoz kineskih roba mogle biti i poticaj za kineske proizvođače za pokretanje proizvodnje u SAD-u.

 

Vlade Rusije i Indije vode pregovore o financiranju poslova u vojnoj sferi u nacionalnim valutama

Tu informaciju objavio je indijski medij The Economic Times, pozivajući se na visoke službenike iz indijske vlade.

Do sada su se ugovori iz obrambene sfere između dviju zemalja sklapali u američkim dolarima. Međutim, nakon sankcija koje je američko Ministarstvo financija uvelo protiv ruskog državnog izvoznika naoružanja „Rosoboroneksport“-a, sklapanje poslova u prijašnjem formatu pokazalo se složenijim.

Navodi se, kako su već bile blokirane indijske uplate u iznosu više od 100 milijuna dolara, a još je pod upitnikom i mogućnost uplate u iznosu od 2 milijarde dolara. Zato su Rusija i Indija obavile niz pregovora po toj temi, razmatrajući prijelaz na otplatu ugovornih obveza u nacionalnim valutama.

Kao jedna od mogućih varijanti riješenja problema razmatra se sklapanje ugovora u rubljima i rupijima po tečaju vezanom uz neku od međunarodnih valuta (npr. spominje se i singapurski dolar).

Koliko god je američka odluka usložnila poslovanje ruskog izvoznika naoružanja, toliko ona, dugoročano gledano, ima negativane posljedice i po same SAD koje time same umanjuju dominantnu ulogu svoje valute u međunarodnoj trgovini. Jer, ne zaboravimo, zbog sankcijske politike (vrlo često jednostrane – američke) ne samo Rusija, već i brojne druge velike zemlje poput Kine, Turske, Indije, Irana…, intenzivno pregovaraju o prijelazu na nacionalne valute u međusobnoj trgovini, uključno i onoj najvažnijoj – energetskoj, u kojoj petrodolar ima dominantnu ulogu i temelj je snage i globalnog utjecaja američkog gospodarstva.

 

Nije trebalo dugo čekati. Nakon što je danas iz SAD-a stigla vijest da je američki predsjednik Donald Trump odobrio 25%-tne carine na uvoz stotina kineskih roba (carine će se dotaknuti gotovo 10% ukupnog kineskog izvoza u SAD), Peking je odgovorio istom mjerom. Kina uvodi 25%-tne carine na uvoz 659 vrsta američkih roba, objavilo je večeras kinesko Ministarstvo financija. Ta se mjera temelji na zakonu „O vanjskoj trgovini NR Kine“ i drugim zakonskim aktima.

Količina roba na koje će se primjenjivati nove carine procjenjuje se na 50 milijardi dolara godišnje. Pri tom će se carine na 545 proizvoda u iznosu od cca 34 milijarde dolara početi primjenjivati od 6. srpnja, a za ostale imenovane robe datum primjene carina bit će objavljen naknadno. Osim toga, Kina je poništila trgovinske dogovore koje ima sa SAD-om.

Peking je pozvao sve zemlje na zajedničke napore u suprostavljanju američkim potezima koji su izišli iz mode i vode prema recesiji.

Podsjećamo kako je Trump jučer izjavio da će SAD uvesti nove carine protiv Kine ukoliko Peking odgovori na ove, već uvedene. A Peking je upravo odgovorio, što znači kako se dvije zemlje nalaze na najboljem putu za stvarni početak međusobnog „trgovinskog rata“ za koji nitko, pa niti Washington, ne može znati čime će u konačnici rezultirati. Zna se jedino da su rizici od njegovog pokretanja golemi, kako za njih same tako i čitavi svijet s obzirom na globalni značaj snažnih trgovinskih odnosa dviju najjačih gospodarstava svijeta.

 

 

Na jučerašnjem zasijedanju u Bruxellessu predstavnici članica EU jednoglasno su odobrili uvođenje uvoznih carina protiv SAD-a, izvjestio je Reuters.

Te mjere još mora odobriti Europska komisija na slijedećem zasijedanju 20. lipnja. Međutim, Bruxelless je već ranije izjavio kako će se carine početi primjenjivati s početkom srpnja. EU je također inicirala razmatranje problema s carinama unutar organizacije WTO.

Podsjećamo: SAD su 23. ožujka uvele carine u visini 25% na uvoz čelika i aluminija, a države EU, Australija, Kanada, Meksiko, Brazil i Južna Koreja dobili su rok od mjesec dana za prilagodbu američkim zahtjevima ili će se i protiv njih uvesti navedene carine. Međutim, i pored višekratnih pregovora po tom pitanju EU i SAD nisu uspjele postići sporazum te je Washington s 1. lipnjom najavio start carina i prema EU.

Na jučerašnju najavu uvođenja europskih carina prema SAD-u već je reagirao predsjednik Donald Trump. On je od svoje administracije zatražio ubrzanje odluke oko uvođenja carina od 25% na uvoz stranih automobila i kamiona, kao i njihovih rezervnih dijelova, prije svega europskih i japanskih, priopćio je medij Politico. Prije toga Trump po zakonu mora dostaviti Ministarstvu trgovine informaciju o tome, da su strani proizvodi, poput onih od Toyote i Audija – direktnih konkurenata američkog Forda i  Chryslera – ugroza nacionalnoj sigurnosti.

Trump uvođenje carina smatra važnim dijelom svoje srednjoročne strategije, koja se odnosi na zaštitu interesa američke industrije, radnika i stimuliranje američkog gospodarstva. Osim toga, uz pomoć carina Trump želi polučiti političke bodove i svoju administraciju predstaviti kao učinkovitu po pitanju državnih interesa. Povećanje carina na uvoz automobila bit će posljednji u seriji agresivnih trgovinskih poteza američkog predsjednika.

Trenutačno na uvozne automobile otpada trećina američkog automobilskog tržišta. Od 17,3 milijuna automobila, prodanih prošle godine u SAD-u, američkih automobila bilo je 11 milijuna. Ukupni iznos uvezenih automobila i rezervnih dijelova u 2017.g. nadvisio je 228 milijardi dolara. U isto vrijeme američki proizvodni pogoni bili su aktivni na razini od 80%.

Podsjećamao kako na prošlotjednom samitu G7 SAD i druge članice „velike sedmorice“  nisu uspjele postići dogovor oko uvođenja američkih carina na čelik i aluminij. Kao odgovor na predloženo ukidanje carina američki je predsjednik predložio u potpunosti ukinuti carinske barijere i omogućiti slobodan pristup američkih proizvođača na tržišta Kanade i Europske unije.

 

 

 

 

 

Američki predsjednik Donald Trump je odlučio: SAD uvodi carine na kineske robe u iznosu od 50 milijardi dolara, tvrde dva izvora agencije Bloomberg upoznata sa situacijom po toj problematici. Ta će odluka najvjerojatnije dovesti do eskalacije napetosti između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

Trumpova administracija pripremila je utočnjeni spisak kineskih roba na koje će se primjenjivati novi carinski propisi. Fokus je stavljen na tehnološku sferu, u kojoj Kina želi postati svjetski lider.

Američki ministar financija Steven Mnuchin, ministar trgovine Wilbur Ross i predsjednik gospodarske komore Robert Lighthizer nazočili su sastanku s Donaldom Trumpom u četvrtak, kada je predsjednik usvojio odluku o carinama, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders. Ona je, međutim, odbila kazati što je konkretno odlučeno na tom sastanku.

Podsjećamo: SAD su u travnju objavile spisak od 1300 vrsta kineskih roba, u vrijednosti od 50 milijardi dolara, na koje se namjeravaju uvesti carine u visini od 25%.

CNBC je priopćio, pozivajući se na vlastite izvore, kako utočnjeni spisak uključuje 800 do 900 imenovanih vrsta kineskih roba.

Očekuje se da danas ta informacija bude i službeno objavljena. Iz svega proizlazi kako predsjednika Trumpa nisu zaustavila upozorenja o tome, da će nove carinske tarife uništiti američke odnose s Kinom. Pritom Washington želi da Peking pojača mjere koje bi pridonijele denuklearizaciji Korejskog poluotoka.

Početkom lipnja u Pekingu su održani redoviti pregovori između Kine i SAD-a bez bilo kakvih objavljenih rezultata. Međutim, poznato je kako je kineska strana odbacila ranije preuzetu obvezu o kupnji većih količina američkih roba ukoliko SAD uvedu carine. Kina je također najavila kako će u tom slučaju poduzeti odgovarajuće mjere u odnosu na američke robe.

Trumpova protekcionistička politika može pokrenuti „trgovinski rat“ s njegovim glavnim gospodarskim partnerima: EU, Kinom, Kanadom, Meksikom i Japanom.

Američki ugledni ekonomist i profesor na bostonskom sveučilištu Lorence Kotlikoff, u svom blogu na Seeking Alpha piše, kako se glavna Trumpova ideja, koju podupire krug „savjetnika“, sastoji u tome, da trgovinski deficit SAD-a odražava pobjeđuje li država ili gubi u sferi trgovine. A kako se SAD suočava s deficitom trgovinske bilance, predsjednik „zna“ da SAD mogu pobijediti samo kroz „trgovinski rat“. Predsjednik Trump zapravo ne razumije ništa, navodi profesor, uključno i to, da u osnovi američkog trgovinskog deficita stoje nevjerojatno visoki rahodi Amerikanaca i nevjerojatno niska razina ušteđevine. Također ne razumije ključni element o trgovinskom poštenju, a to je da carine američkih saveznika u prosjeku nisu više nego američke carine za njih, tvrdi Lorence Kotlikoff.

Trump jedonstavno ne razumije i preuveličava probleme u sferi trgovine. Ali zašto se radi o potpunom „trgovinskom ratu“? Njemu pomaže gruba retorika američkog predsjednika i njegovih pomoćnika. Oni su nedavno kanadskog premijera Trudeaua nazvali slabićem i lažovom, koji je dostojan „posebnog mjesta u paklu“. Trump je snažno uvrijedio Meksiko, nazvao je imigrantsku politiku Angele Merkel „bezumnom“, optužio je Kinu za trgovinske makinacije, EU je nazvao lošijom od Kine u trgovini, navodi bostonski profesor i kaže, kako je Trump izišao iz sporazuma TPP i nalazi se na putu uništenja sporazuma NAFTA. Međutim, bez ikakve sumnje, navodi on dalje, svi će oni poduzeti protumjere protiv SAD-a. Oni već sada daju jasne signale kako im SAD nisu potrebne, i oni su u pravu. Njihova ekonomija je dvostruko veća od ekonomije SAD-a. Puni „trgovinski rat“ u konačnici će nanijeti ogromnu štetu SAD-u, puno veću nego što će pretrpjeti američki trgovinski partneri, tvrdi prof. Kotlikoff.

Potom navodi pojedine primjere i kaže: zamislite da Kinezi uvedu visoke carine na smartfone i komponente za Apple; da EU počme zahtjevati od Amerikanaca ishodovanje viza za ulazak u EU ili zabrane aktivnosti Facebooka i Googlea zbog nekorektnog ponašanja; zamislite bojkot Boeinga; zamislite spontani bojkot svih američkih roba – Kanađani su već ljuti na Trumpa što je uvrijedio njihovog premijera. Puno je tih „zamislite“, navodi Kotlikoff i završava konstatacijom kako Trump „ugrožava američku ekonomiju“.

Američki medij The Wall Street Journal piše, kako se administracija Donalda Trumpa priprema za uvođenje novih carina na kineske robe u vrijednosti desetke milijardi dolara. Taj korak, koji može biti pokrenut već u petak, vjerojatno će isprovocirati odgovor sa strane Pekinga.

Visoki službenici Bijele kuće, američko Ministarstvo financija i Ministarstvo trgovine, kao i američka Gospodarska komora tim su povodom održali sastanak uoči Trumpovog odlaska na samit G7 u Kanadu. Prema navodima izvora spomenutog američkog medija, službenici su se suglasili oko toga da SAD moraju uvesti carine. Pri tom su izjavili kako Trump nije dao svoj završni pristanak i da još uvijek može promijeniti svoju odluku o snažnom pritisku na Kinu, poglavito iz razloga što SAD žele da Peking pomogne napore za denuklearizaciju Korejskog poluotoka.

Podsjećamo: 12. lipnja u Singapuru je održan povijesni susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una, nakon kojeg je Trump obećao kako će denuklearizacija Sjeverne Koreje početi „vrlo brzo“. Naknadno je američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio kako SAD očekuju denuklearizaciju Sjeverne Koreje za dvije i pol godine.

Izvor WSJ-a kazao je kako predsjednik Trump i njegovi savjetnici u četvrtak, 14. lipnja, namjeravaju završiti planove oko uvođenja carina na kineske robe. Nakon prvotnih Trumpovih upozorenja o uvođenju carina Peking nije učinio ništa što bi odstranilo zabrinutost američkog vođe glede kineske trgovinske prakse, kazao je izvor.

Trumpova administracija je u travnju planirala uvesti carine na kinesku robu u iznosu od 50 milijardi dolara, ali se taj iznos mogao promijeniti s obzirom na utočnjenje spiska roba. Pojedine robe u međuvremenu su bile uklonjene sa spiska, a druge na njega stavljene.

Bijela kuća izabrala je petak za krajnji rok predstavljanja spiska kineskih roba na koje će se primijeniti nove carine.

Nedavno pokrenuti ili tek predstojeći „trgovinski ratovi“ američkog čelnika  Donalda Trumpa sve više zabrinjavaju svjetske vođe ali i američki Kongres. Međutim, Trump ima svog „asa u rukavu“ kroz rezultate protekcionističkih poteza na domaćem tržištu.

Američki Kongres nastoji zaustaviti Trumpove „trgovinske ratove“. Grupa kongresmena predložila je zakonski projekt koji predsjedniku zabranjuje uvođenje trgovinskih ograničenja u odnosu na druge države bez prethodne suglasnosti Kongresa. Rok za usvajanje ili odbacivanje tog prijedloga je 60 dana, u svakom slučaju prije američkih parlamentarnih izbora koji se održavaju u studenom ove godine. Pri tom je interesantno kako se radi ne samo o budućim sankcijama već i svim sličnim potezima donesenim tijekom posljednje dvije godine prije eventualnog usvajanja ovog zakonskog prijedloga. Čini se kako Trumpovi „trgovinski ratovi“, koje širi po čitavom svijetu, straše ne samo američke saveznike i partnere, već i političke elite samih Sjedinjenih država i s njima povezane pojedine domaće poslovne krugove, prije svega one koji imaju poslove u Aziji i Europi.

Ali neovisno o svemu, Donald Trump još uvijek ima određene „asove u rukavu“, o čemu svjedoče i statistički podatci koji mu idu u prilog.

Prije mjesec dana objavljeni su statistički podatci o američkoj vanjskoj trgovini za mjesec ožujak, koji ukazuju na najveći pad  američkog trgovinskog deficita od početka financijske krize. Upravo je taj cilj- smanjenje američkog trgovinskog deficita – bio i jedan od glavnih ciljeva Trumpove predizborne kampanje i važan element ukupnog programa koji ga je doveo do pobjede na izborima.  A taj cilj, smanjenje trgovinskog deficita, Trump namjerava postići upravo uvođenjem „trgovinskih ratova“ tj. carinskim tarifama i drugim ograničenjima. U travnju se američki trgovinski deficit iznova smanjio za 2,1% tj. za 46,2 milijarde dolara. Ta se statistika pokazala bolja čak i od najoptimističnijih predviđanja Wall Streeta.

Zerohedge

Također se povećao i američki izvoz, dok uvoz opada drugi mjesec za redom.  U ožujku je izvoz povećan za 10 milijardi dolara. Podatci za travanj također su toliko pozitivni, da se mnogi pitaju, zašto Trump o tome nije napisao objavu na Twitteru, kako je to učinio tjedan dana ranije pred objavu podataka o tržištu rada.

Pozitivna dinamika kretanja na američkom tržištu može dovesti do kolebanja od strane onih država koje su izložene Trumpovim „trgovinskim ratovima“. Trump, također, sada može osjetiti uspjeh svojih mjera, što ga može pobuditi na uvođenje daljnjih barijera.

Pozitivni učinak Trumpove protekcionističke politike vidljiv je i iz statističkih podataka o smanjenju trgovinskog deficita ukoliko se iz njih uklone podatci o izvozu nafte i naftnih proizvoda, budući da je poznato kako upravo američki naftni sektor snažno raste i postojano ruši izvozne rekorde. Taj je pokazatelj (bez podataka o naftnom sektoru) dosegnuo je svoj maksimum u veljači, od kada se ipak pomalo snizuje.

Zerohedge

Osim toga, Trump svoje „trgovinske ratove“ koristi i za očuvanje američke ekonomske moći i vodstva u svijetu, pa ikao ponekad štete i američkom gospodarstvu, još u većoj mjeri slabe globalne suparnike i konkurente. Zato su njegovi sankcijski i carinski potezi i čisti primjeri metoda geopolitičkog pritiska.

Međutim, nezadovoljstvo američkih političkih krugova takvom Trumpovom politikom ipakm raste. Možda su oni svjesni kako, u konačnici, ukupna vanjskopolitička šteta po SAD može biti puno veća od brzoprimjetnih pozitivnih trendova na domaćem tržištu. Jer, ruku na srce, malo tko vjeruje kako će jedna Kina ali i ostali ključni globalni igrači Trumpovim potezima toliko oslabiti da će se jednom morati predati i „podviti rep“. Svi ekonomski pokazatelji i potezi njihovih vodstava (Kine, Rusije, Indije i EU – ova posljednja je iz poznatih razloga u tom klubu najslabija karika) ukazuju na upravo suprotno: odlučnost u zaštiti svojih nacionalnih i gospodarskih interesa, a time i suverene državne poilitike pod svaku cijenu. Vjerojatno je i zbog toga svoju zabrinutost po tom pitanju prije nekoliko dana iskazao i jedan od najbližih Trumpovih suradnika, ministar financija Steven Mnuchin, pozvavši predsjednika Trumpa da iz spiska država prema kojima će se uvesti carine na uvoz čelika i aluminija isključi Kanadu (info: televizija ABC). Kanadski premijer Justin Trudeau nedavno se javno oštro obrušio na taj potez američke administracije, nazvavši apsurdnom činjenicu da uvoz kanadskog čelika i aluminija predstavlja opasnost za američku nacionalnu sigurnost (jezična konstrukcija kojom Trump opravdava uvođenje carina prema drugim državama), imajući u vidu kako se kanadskim čelikom izrađuju i američki tenkovi!

 

 

Ruski ministar financija Anton Siluanov, u svom je govoru na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, izjavio, kako je Rusija u vanjskotrgovinskim plaćanjima spremna prijeći s dolara na euro, ukoliko EU bude željela očuvati gospodarsku suradnju i odluči ne popustiti američkim pritiscima.

„Kako mi vidimo, ograničenja koja se uvode američkim partnerima imaju eksteritorijalni karakter. I spremost Europe na predstavljanje svog stava američkim partnerima je ono o čemu će ovisiti, hoće li se pronaći izlaz kroz plaćanja u eurima umjesto u dolarima“, kazao je Siluanov.

Posljednje izjave iz SAD-a i EU govore o razmimoilaženju stavova i pogleda na očuvanje odnosa s Rusijom. SAD predlažu Njemačkoj odbacivanje ruskog plina i projekta „Sjeverni tok 2“, u zamjenu za američki ukapljeni plin. Međutim, Njemačka namjerava povećati kupovinu plina iz Rusije, izjavio je ranije  njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier.

Europski je biznis integriran u rusko gospodarstvo i gubi veliki novac zbog postojećih proturuskih sankcija koje se svakih šest mjeseci produžuju još od 2014.g. i početka ukrajinske krize. Zbog toga EU biznis često istupa s izjavama o nužnosti ukidanja međusobnih sankcija i protivi se uvođenju novih.

Ruski ministar financija Siluanov izjavio je i slijedeće: „Ukoliko naši europski partneri zauzmu svoju jednoglasnu poziciju, mi ćemo izlaz vidjeti u euru kao platežnom sredstvu, europskim organizacijama za provođenje financijskih transakcija za plaćanje roba i usluga, koje danas djelomično padaju pod različita ograničenja.“

Podsjećamo: u svibnju ove godine, u svom govoru u ruskom parlamentu, predsjednik RF Vladimir Putin kazao je, kako američke sankcije, koje krše načela svjetske trgovine, demonstriraju čitavom svijetu da je monopol dolara nesiguran i opasan. Putin se zauzima za smanjenje ovisnosti tečaja rublja od američkog dolara i traži povećanje ekonomskog suvereniteta Rusije, kao i smanjenje uloge dolara u svjetskoj trgovini naftom. Također je izjavio kako će se nastaviti premještaj osiguranja ruskih zlatnih rezervi iz dolarskih aktiva.

Do sredine 20.-ih godina i Euroazijski ekonomski savez (EAES), na čelu s Rusijom, namjerava u plaćanju u međusobnoj trgovini u potpunosti prijeći na nacionalne valute. Sada se platni promet unutar EAES odvija u dolarima i eurima u iznosu oko 50%, što povećava njihovu ovisnost o EU i SAD-u.

 

Kina će smanjiti carine na uvoz osobnih automobila do 15% od 1. srpnja 2018. godine, priopćilo je kinesko Ministarstvo financija.

Sadašnja carina kreće se oko 25% i na snazi je već više od 10 godina. Carina na uvoz automobilskih dijelova snizit će se na najviše 6%.

Kina je prošle godine uvezla 1,22 milijuna automobila, ili oko 4,2% ukupne uvezene robe u tu zemlju, navodi Bloomberg.

Od ukupno 51 milijarde dolara koliko je iznosio kineski uvoz automobila 2017.g., na one uvezene iz Sjeverne Amerike odnosilo se oko 13,5 milijardi dolara (uključno i isporuke automobila proizvedenih na sjevernoameričkom kontinentu, a koji pripadaju američkim tvrtkama, poput njemačkog BMW-a).

Smanjenje carina, vjerojatno će biti na korist proizvođačima automobila luksuzne klase, ili tvrtkama koje nemaju proizvodne pogone u Kini, poput Tesle. Većina automobilskih koncerna proizvodi modele za široku potrošnju u Kini.

Ove mjere posljedica su sporazuma Kine i SAD-a o smanjenju napetosti u trgovinskim odnosima. Jučer smo izvijestili kako je američko Ministarstvo  financija objavilo obustavu uvođenja međusobnih carina između dviju država, primjetivši osjetni napredak u pregovorima. Steven Mnuchin, američki ministar financija, izjavio je kako se Kina obvezala sniziti carine „na mnoge robe“.

Kineski potpredsjednik vlade Liu He potvrdio je kako su dvije zemlje odustale od uvođenja međusobnih carina, kao i to, da se postigao dogovor oko usvajanja učinkovitih mjera za smanjenje američkog trgovinskog deficita kroz osjetno povećanje uvoza američkih roba i usluga u Kinu.

Kineski predsjednik Xi Jinping je u travnju, na  svečanosti otvaranja Azijskog gospodarskog foruma u kineskom gradu Boau, obećao nastavak otvaranja kineskog gospodarstva i smanjenje carina na uvoz niza roba, uključno i automobila. Također je izjavio, kako će Kina povisiti limit za strano vlasništvo u automobilskom sektoru „čim je prije moguće“.

„U ovoj godini mi ćemo osjetno smanjiti carine na uvoz automobila i istodobno smanjiti uvozne tarife na pojedine druge robe“, kazao je kineski predsjednik Xi Jinping u travnju ove godine.

Podsjećamo i da je američki predsjednik Donald Trump ranije kritizirao Kinu u svojim tvitter objavama zbog potpore Pekinga carinama na uvoz automobila u iznosu od 25%, u usporedbi s američkim carinama koje se kreću oko 2,5%. Trump je takve odnose s Kinom nazvao ne slobodnom trgovinom, već „glupom trgovinom“.

 

Nakon što su Kina i Sjedinjene Države 17. i 18. svibnja obavile drugi krug pregovora o svojim trgovinskim odnosima, u Washingtonu je održan susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog potpredsjednika vlade Liu He. Tijekom susreta, američki je vođa izrazio nadu da će stručnjaci dviju strana zajednički raditi nad konstruktivnim riješenjem postojećih bilateralnih proturječja u trgovinskoj sferi. Prvi krug pregovora održan je početkom svibnja u Pekingu. Trump je prethodno prijetio uvođenjem carina na uvoz kineskih roba, a Peking je uzvraćao izjavama kako će to isto učiniti u odnosu na američke robe.

Bilo kako bilo, čini se da su dvije mega-države pronašle put za izlaz iz „trgovinskog rata“, a on se svodi na jačanje trgovinske suradnje u različitim sferama.

Američko Ministarstvo financija objavilo je vijest o zaustavljenju uvođenja uzajamnih trgovinskih sankcija s Kinom, primjetivši osjetni napredak u procesu pregovora, koji su održani posljednjih dana. Osim toga, američki ministar financija Steven Mnuchin izjavio je, kako se Kina obvezala sniziti carine „na mnoge (američke) robe“.

Kineski potpredsjednik vlade Liu He potvrdio je namjeru o zaustavljanju uvođenja dvostranih carina. U zajedničkoj izjavi je navedeno, kako su se dvije zemlje sporazumjele o usvajanju učinkovitih mjera za smanjenje američkog trgovinskog deficita s Kinom, kroz značajno povećanje uvoza američkih roba i usluga  na kinesko tržište. Podsjećamo kako SAD ima golemi trgovinski deficit s Kinom, u iznosu od čak 375 milijardi dolara.

Države su se konkretno dogovorile o „značajnom povećanju izvoza poljoprivrednih proizvoda i energetike“. SAD će također poslati svoju delegaciju u Kinu radi razrade svih detalja.

Također, razgovaralo se i o pitanju „povećanja trgovine industrijskim proizvodima i uslugama“, a postignut je konsenzus u odnosu na nužnost ostvarivanja povoljnih uvjeta za proširenje trgovine u tim sferama. Osim toga, Kina i SAD „suglasile su se povećati dvostrane investicije i težiti izgradnji poštenog i ravnopravnog terena za igru za konkurenciju“.

U svemu ovom ne treba zaboraviti niti dinamiku deviznih tečajeva. Još prije mjesec dana (17. travnja) Kineska narodna banka objavila je vijest o smanjenju koeficijenta obvezne rezervacije za 1%, s ciljem olakšavanja financijskih uvjeta. Upravo od tog trenutka na međunarodnom tržištu Forex počelo je snažno jačanje dolara.

Zerohedge

Juan je istodobno oslabio u odnosu na dolar gotovo za 2%. Time su Kinezi ostvarili dodatnu trgovinsku prednost. Napominjemo kako su posljednjih godina SAD postojano kritizirale Kinu zbog smanjenja tečaja juana, govoreći, kako je upravo to uzrok trgovinske neravnoteže između dviju država.

Reakcija tržišta

Izbjegavanje „trgovinskog rata“ između dviju globalnih mega-ekonomija pozitivno je odjeknulo na svjetskim tržištima, kao što je povoljno utjecalo i na popularnost američkog predsjednika Donalda Trumpa kod kuće. U ponedjeljak, 21. svibnja, otvaranjem burzi američki indeksi porasli su za 0,7%, a pozitivna reakcija primjetna je i na azijskim tržištima.

Međutim, dugoročnost tih tendencija još je upitna, budući da tržište niti ranije nije ozbiljno reagiralo na ugrozu „trgovinskog rata“ između SAD-a i Kine.

O vjerojatnom izbjegavanju američko-kineskog „trgovinskog rata“ u više navrata je pisala i Geopolitika News još na samom početku američkih prijetnji uvođenja carina Kini.Tada smo jasno rekli, kako bi primjena oštrih američkih poteza i očekivanih kineskih protumjera izazvale posve nepredvidljive posljedice po obje strane, s kakvim se one do sada nisu imale prilike susretati. Naprosto se radi o golemoj međuovisnosti gospodarstava dviju država, a da bi se one odlučile na tolike rizike, tim prije, što i povijest uči, kako iza trgovinskih ratova obično slijede i oni klasični – vojni. A to ni Washingtonu ni Pekingu sigurno nije u intreresu. Ukoliko se uistinu ostvari ovaj američko-kineski sporazum, odahnuti može i čitavi svijet, odavno umrežen u financijske sustave dviju mega-država.

Osim toga, Amerikanci gotovo uvijek koriste jednu te istu taktiku: najprije izgrade problem, a onda ga krenu riješavati, čime se na kraju aktivno hvale. I u ovom slučaju ništa drugo nije na sceni, a kakvi će biti stvarni rezultati sporazuma s Kinom ipak će trebati još dugo pričekati. Jer Kina je, sigurno, itekako procijenila stvarno stanje problema i mogućnost svog manevriranja u zadanim okvirima, i sasvim je sigurno aktivno zaštitila svoje interese. A hvalospjevi o vlastitim uspjesima Kinezima ionako nisu svojstveni.