Svi iščekuju Trumpov govor u UN-u: evo o čemu će večeras govoriti!

 

Od samih tema puno važniji bit će ton govora američkog čelnika, jer, manje više, svi stavovi američke administracije u odnosu na svjetska krizna žarišta dobro su poznati i po tom se pitanju nema što novo čuti.  Međutim, itekako će se moći čuti, hoće li Donald Trump ustrajati na retorici u stilu „ognja i srdžbe“ u odnosu na Sjevernu Koreju i mnoge druge američke geopolitičke protivnike, ili će odabrati pomirljivi ton, koji može značiti ostavljanje prostora za uspostavu promjene opće političke klime u svijetu, koja je sve samo ne dobra.

Predsjednik SAD-a Donald Trump u utorak će se, u New Yorku, u Glavnoj skupštini UN-a, obratiti šefovima država i visokim delegacijama zemalja članica te krovne međunarodne organizacije.

Američki čelnik jučer se sastao sa šefovima Francuske i Izraela i s njima razgovarao o stanju na Bliskom istoku, poglavito Iranu, nakon čega je na kraju dana nazočio zajedničkoj večeri s državnicima Južne Amerike, s kojima je razgovarao o krizi u Venezueli i poboljšanju američkih gospodarskih odnosa s državama tog kontinenta. Donald Trump jučer je kritizirao UN, što on, zapravo, čini od trenutka kada je zasjeo na čelni položaj Bijele kuće. Prema njemu, UN ne odgovara „potencijalu“ kojeg posjeduje zbog glomazne birokracije, poradi čega je pozvao na nužnost promjene njegovog modela i želje učiniti ga učinkovitim instrumentom svekolike svjetske zajednice. Prijedloge Washingtona podržalo je 120 zemalja, uključno i Venezuelu (s kojom SAD nema diplomatske odnose), izjavila je američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley.

Međutim, to ni malo ne čudi jer su gotovo sve zemlje već dugo vremena svjesne ovog problema, uključno i sve stalne članice VS UN-a,  a o tome se često govori i raspravlja već dugi niz godina. Stvar se svodi, ne na želju za reformom, koja iskreno postoji, već na model – kako to učiniti? Npr., tko će se pridružiti članicama VS, hoće li ih biti 21 ili više, hoće li još netko ući u elitni klub stalnih članica VS, hoće li ući neki predstavnik arapskog ili muslimanskog svijeta, snažnih azijskih zemalja, hoće li se stalnim članicama ukinuti pravo veta (to se sigurno neće dogoditi već će se koplja prelamati oko eventualnog sužavanja okvira za mogućnost njegove primjene) i td? To su vrlo osjetljive teme jer se pojedine stalne članice pribojavaju formiranja neke svjetske nadvlade ili klasičnog preglasavanja kroz forme postojećih ili budućih savezništava, kojima bi se onda ograničio njihov suverenitet. Međutim, taj je strah je ipak, barem naizgled neopravdan iz razloga, što bilo koja zemlja u svako doba može istupiti iz članstva u UN-u. Ali tada bi bila dovedena u položaj izolirane države sa svim prijetećim posljedicama koje iz toga proizlaze u smislu ne sudjelovanja u donošenju ključnih odluka koje se tiču svijeta i td.

Ali vratimo se mi Trumpu. On će danas govoriti pred predstavnicima više od 120 država. Teme govora vjerojatno će biti konkretne ugroze, poput globalnog terorizma, Sjeverne Koreje i Irana.

Kako se očekuje, a percipirajući glavne američke vanjskopolitičke prioritete,predsjednik Trump govorit će o slijedećim temama:

–          Reforma UN-a;

–          Iran;

–          Sjeverna Koreja;

–          Venezuela

Reforma UN-a svakako će biti dominantna tema s obzirom na prigodu i sam razlog održavanja skupa tj. mjesto i sastav sudionika koji će slušati govor. Trump će vjerojatno govoriti kako SAD previše plaća za aktivnost te međunarodne organizacije (ali zbog toga ima privilegiju da je njezino sjedište na američkom tlu, a ne nekoj neutralnoj zemlji poput, primjerice, Švicarske, a time, svakako, i najveći utjecaj na donošenje odluka brojnih tijela UN-a), a da zauzvrat dobiva premalo dividendi. Američka administracija već je ranije UN nazvala prenapuhanom organizacijom i previše neprijateljskom u odnosu na Izrael. Prema američkom mediju The Hill, SAD ima svog saveznika za reformu UN-a, a to je njegov glavni tajnik Antonio Guterres, koji je na čelo UN-a došao u siječnju ove godine.

Iran je, neovisno o prividno najvećoj američkoj brizi – Sjevernoj Koreji, ipak druga najvažnija tema u predstojećem govoru američkog čelnika, što potvrđuje i njegov jučerašnji sastanak s izraelskim premijerom Netanjahuom i francuskim predsjednikom Makronom na kojem je dominirala upravo iranska problematika. Američka protuiranska retorika pooštrena je dolaskom Trumpa na čelni položaj države. Iran, kako je jučer izjavio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, general  Herbert McMaster, „destabilizira i narušava suverenitet država Bliskog istoka“. Bijela kuća permanentno optužuje Iran za narušavanje sporazuma o njegovom nuklearnom programu i ne ispunjavanje preuzetih obveza od strane Teherana, iako stvarne dokaze o tome još uvjek izbjegava prezentirati. O ponašanju Irana u odnosu na potpisani sporazum, administracija u Bijeloj kući već je zatražila izvješće i mišljenje Kongresa za sredinu listopada. Državni tajnik Rex Tillerson optužuje Iran za destabilizaciju i jačanje svojih aktivnosti u Jemenu i Siriji, kazavši, također, kako Teheran isporučuje oružje terorističkim organizacijama i nastavlja s programom lansiranja balističkih raketa.

Venezuela je opterećena brzim pogoršanjem unutarnjeg političkog i gospodarskog stanja. Međutim, ta je zemlja prošli tjedan objavila odbacivanje korištenja dolara kao sredstva plaćanja u međunarodnoj trgovini naftom, a što će ona od sada činiti u kineskim juanima. Ta odluka nanest će značajan udarac sustavu petrodolara, a o tome je, između ostalog, sinoć Donald Trump i razgovarao s čelnicima južnoameričkih država. SAD ljetos u Venezueli održani referendum za osnivanje novog Nacionalnog kongresa smatra prevarom predsjednika Madura. To novo tijelo omogućuje Maduru pisanje novog ustava zemlje s ciljem učvršćenja svoje vlasti. Zbog toga je SAD već uveo niz sankcijskih mjera protiv te države, a praktički je zabranio američkim tvrtkama participirati u venezuelanskom gospodarstvu. Veleposlanica SAD-a Nikki Haley jučer je ipak dala do znanja, kako predsjednik Trump ostavlja otvorena vrata za neposredni dijalog s predsjednikom Madurom ali tek onda kada se ljudska prava u Venezueli budu poštivala.

Sjeverna Koreja medijski je i politički dominantna tema, koju Donald Trump, sve i da hoće, ne može ignorirati u svom današnjem govoru. Međutim, predsjednik Trump će se s japanskim premijerom Shinzom Abeom i južnokorejskim predsjednikom Moonom Jae-inom, kojih se ta problematika najviše i tiče, sastati tek krajem ovog tjedna. Državni tajnik Tillerson naglasio je, kako do tada pred Bijelom kućom stoji zadatak povezivanja svih ostalih država za početak „mirne kampanje pritiska“ od strane svjetskih vođa. Susret Trump-Xi Jinping (kineski predsjednik) nije planiran jer je ovaj drugi zauzet pripremom predstojećeg Kongresa kineske KP, u studenom ove godine. Spomenuti medij The Hill piše, kako će Bijela kuća svim snagama nastojati  povećati pritisak na Kinu, kako bi Peking sudjelovao u riješenju tog problema, između ostalog, kroz prekid trgovine ili uvođenje vlastitih sankcija Pjongjangu.

Trumpov ton bit će važniji od njegovih riječi

Gore smo prezentirali vjerojatne glavne teme predstojećeg govora američkog predsjednika Trumpa na GS UN-a, u utorak na večer. Međutim, od samih tema puno važniji bit će ton govora američkog čelnika, a upravo će na njega večeras i biti fokusirani vođe i predstavnici svjetskih zemalja. Jer, manje više, svi stavovi američke administracije u odnosu na spomenute teme i svjetska krizna žarišta dobro su poznati, kao i politika novog američkog protekcionizma i soliranja u nametanju pojedinih riješenja gorućih svjetskih problema. Dakle, po tom se pitanju nema što novo čuti.  Međutim, itekako će se moći čuti, hoće li Donald Trump ustrajati na retorici u stilu „ognja i srdžbe“ u odnosu na Sjevernu Koreju i mnoge druge američke geopolitičke protivnike (pitanje je hoće li uopće, i ako hoće u kom svjetlu Trump spomenuti odnose s Rusijom), ili će odabrati pomirljivi ton, koji može značiti ostavljanje prostora za uspostavu promjene opće političke klime u svijetu, koja je sve samo ne dobra.