Snaga Poljske: motor i srce Višegradske grupe

Od 1989 poljski BDP više se nego udvostručio i pokazao se nedostižan za ostale tranzicijske ekonomije srednje i istočne Europe. Zahvaljujući članstvu u Višegradskoj skupini od 1991 godine stopa rasta BDP kretala se na oko 2 posto! Danas je Poljska šesta ekonomija EU. Ekonomska predviđanja navode da će poljsko gospodarstvo do 2030 rasti godišnjom stopom od 2,5 posto. Poljska bi se time svrstala među 20 najuspješnijih ekonomija svijeta. Nakon ulaska u EU poljski BDP porastao je za 48,7 posto.

Sadašnjost svake zemlje obilježena je njezinom poviješću. Za povijest Poljske možemo reći da nije uvijek bila laka i ugodna. Štoviše, bilo upravo suprotno! Ta nekad podređena članica Varšavskog ugovora za samo dvadeset i pet godina postala je sušta suprotnost. Od zemlje u kojoj je komunistička vrhuška vladala čvrstom rukom do demokratske države. Od periferne članice bloka istočno-europskih socijalističkih zemalja pod dominacijom SSSR do respektabilne članice EU. Od članice Varšavskog ugovora do važne članice NATO koja danas aktivno sudjeluje i u uspostavi demokratskog poretka u svijetu. Od socijalističke privrede do slobodnog tržišta. Njezin nagli uspon predstavlja splet želje za dostizanjem najvišeg stupnja ekonomskog razvoja, sloboda s demokratskom konsolidacijom i ekonomskom liberalizacijom!

EKONOMIJA

Poljska je u posljednjih dvadeset i pet godina prevalila velik put. Sa 39 milijuna stanovnika, BDP-om od 551 milijardi dolara i gospodarskim rastom od 3,4 posto, postala je najjača ekonomija srednje Europe. Njezina veličina, geografski položaj učinili su je čvrstom karikom u lancu europske sigurnosti. Zbog želje za prihvaćanjem zapadnih vrijednosti i stabilne vlasti, Poljska je postala najuspiješnim modelom post-Sovjetske transformacije! Ta transformacija iz jednopartijskog političkog sustava i centralizirane ekonomije prema političkom pluralizmu i slobodnom tržištu omogućila je Poljskoj da u proteklih 25 godina postane stabilna i progresivna, snažno integrirana s ostatkom europske zajednice. Od kada se oslobodila utjecaja Moskve i pridružila EU, Poljska se neprestano kretala prema vrhu!

Unatoč teškoj i nestabilnoj situaciji u blizini svojih granica sa sve agresivnijom Rusijom, svojim snažnim i stabilnim gospodarstvom Poljska vrlo dobro odgovorila na izazove koji su se u posljednje vrijeme javljali u Europi. Uspjela je prebroditi svjetsku financijsku krizu sa svega pokojom ogrebotinom, a uz to je zadržavala stalni tempo rasta kroz privlačenje novih ulaganja i industrije te korištenje svog gospodarskog položaja za izgradnju svoje pozicije unutar EU. Zahvaljujući svojoj veličini, zanosu i pozitivnoj energiji koji je pratio promjene i dobrom upravljanju, postala je primjer post-sovjetske transformacije. Danas, kada agresivna Rusija pokušava ponovo vratiti utjecaj u Srednjoistočnoj Europi, Varšava je prihvatila još važniju ulogu lidera regionalne stabilnosti!

Čak ni danas Poljska ne podliježe ruskom pritisku po pitanjima energetike te sama nastoji vršiti pritisak na EU kako bi smanjila svoju ovisnost o uvozu energije iz Rusije. Isto tako, sankcije koje je EU uvela Rusiji, imale su relativno mali utjecaj na poljsko gospodarstvo čiji je BDP od 2008 porastao za čak 25 posto, dok se BDP Unije u tome razdoblju neznatno smanjio. Poljski uvoz porastao je gotovo četverostruko jer je privukao najvažnije svjetske ulagače! Od 1989 poljski BDP više se nego udvostručio i pokazao se nedostižan za ostale tranzicijske ekonomije srednje i istočne Europe. Zahvaljujući članstvu u Višegradskoj skupini od 1991 godine stopa rasta BDP kretala se na oko 2 posto! Danas je Poljska šesta ekonomija EU. Ekonomska predviđanja navode da će poljsko gospodarstvo do 2030 rasti godišnjom stopom od 2,5 posto. Poljska bi se time svrstala među 20 najuspješnijih ekonomija svijeta. Nakon ulaska u EU poljski BDP porastao je za 48,7 posto. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, Poljska je od ulaska u EU kreirala čak dva milijuna radnih mjesta. Što se tiče europskih fondova, Varšava je od 2004 povukla nešto više od 60 milijardi eura. Od 2014 do 2020 na raspolaganju joj stoje još dodatne 82 milijarde eura. Sa sigurnošću možemo reći da je Poljska daleko najučinkovitiji korisnik europskih fondova!

Kako to obično ide, snažna ekonomija osigurala je rast i političke moći u EU. Varšava danas predstavlja ključnog sudionika upravljanja europskim politikama. Snaga poljske ekonomije dala je dodatni kredibilitet i utjecaj u EU, pogotovo u vrijeme slabljenja tradicionalnih aktera poput Francuske, Španjolske i Italije. Varšava je brzo naučila kako zastupati svoje interese i aktivno se uključuje u rasprave o svim bitnim pitanjima koja se tiču EU. Jedan od važnijih poljskih uspjeha odnosi se na europski proračun iz kojega Poljska sada dobiva puno više novčanih sredstava nego što u njega ulaže. Unatoč ograničenjima vezanim za podatke o proračunskom deficitu i padu potrošnje posljednjih godina, poljsko je gospodarstvo pomoglo priskrbiti državi vjerodostojnost i dodatni utjecaj u Europi! Javni dug Poljske, danas je relativno nizak i iznosi svega 60 posto BDP!

REGIONALNA SIGURNOST

Zbog rasta napetosti i sve češćih provokacija Rusije, pojedine zemlje ušle su u veliku modernizaciju oružanih snaga. Prije svega Poljska i niz baltičkih država a na jugu zasad to čini jedino Hrvatska! Poljaci iz povijesnog iskustva znaju da ruske prijetnje ne treba shvaćati olako te stoga lobira i očekuje snažnu podršku USA, EU i NATO. Poljska je već pokazala da je spremna biti jak NATO bedem prema agresivnoj putinovoj Rusiji te je pristala biti dio NATO raketnog štita. Obrambeni izdaci Poljske u 2014 su iznosili 1,8 posto BDP, a očekuje se kako će taj iznos od sljedeće godine porasti na 2 posto. Poljska u narednom desetljeću planira izdvojiti čak 38 milijardi eura samo za dogradnju svojih obrambenih kapaciteta, uključujući podmorničku flotu, helikoptere, raketne obrambene sustave i oklopne transportere! Amerika je kao odgovor na rusku intervenciju u Ukrajini i otimanje Krima u baltičkim zemljama i Poljskoj privremeno stacionirala 150 pripadnika svojih vojnih snaga. Također, Sjedinjene Države najavile razmještanje i 120 tenkova, borbena oklopna vozila i artiljerijskih bitnica u šest NATO članica, uključujući i Poljsku te borbene zrakoplove u zračnu bazu u Lodzu. Amerika bi u Poljskoj mogla trajno razmjestiti svoje postrojbe kako bi još odlučnije demonstrirala odlučnost sigurnosnih garancija isturenoj članici NATO prema Rusiji! U jeku Ukrajinske krize Poljska je odlučila ubrzati postavljanje američkog raketnog štita na svom teritoriju čime se Poljska mudro pozicionira medu najvažnijim saveznicima Washintona!

AKTIVNA ULOGA U VIŠEGRADSKOJ SKUPINI

Poljska je u sklopu Višegradske skupine s ostalim članicama ojačala zajedničku obrambenu i sigurnosnu suradnju. Skupina je odlučila uspostaviti borbenu grupu koja bi pridonijela jačanju obrambenih kapaciteta unutar NATO i EU. U usporedbi s Češkom, Slovačkom i Mađarskom, Poljska ima daleko najjaču i najsposobniju vojsku. Njezini vojni kapaciteti, diplomatska aktivnost, Varšavu pozicioniraju kao logičnog predvodnika Višegradske skupine. Izvorni cilj Višegradske skupine upravo je i bio ubrzavanje procesa približavanje država članica EU i NATO, a kasnije je platforma nadograđena  na područja poput trgovine, regionalnog razvoja, obrazovanja i suradnje na vanjskopolitičkom planu. Kao najjača ekonomska i vojna sila srednje i istočne Europe, Poljska je od nekadašnjeg političkog tragičara postala respektabilan regionalni igrač! Zajedno sa Češkom, Slovačkom i Mađarskom nastavila je djelovati unutar izuzetno snažne srednjoeuropske koalicije poznate pod nazivom Višegradska skupina. Time je Varšava mudro ojačala i svoju poziciju unutar Europskog parlamenta. Višegradska skupina, koja zajedno ima veći broj zastupnika od Francuske ili Njemačke, pokazala se posebno učinkovitim instrumentom za udruživanje ciljeva i jačanje utjecaja. Višegradska skupina danas predstavlja jednu od najučinkovitijih grupa unutar EU. Poljska se s ostalim članicama skupine usredotočila na implementaciju dugoročnih ciljeva koji uključuju suradnju u bitnim sektorima poput obrane, energetike i transporta. Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska također su odlučne razviti regionalni akcijski plan kako bi osigurale stabilnu i diversificiranu isporuku plina. Osim toga, planiraju razviti međusobne transportne veze s posebnim naglaskom na spajanje sjevera s jugom kako bi povezale luke na Baltiku s Crnim morem i Jadranom!

GLOBALNO-POLITIČKI ZNAČAJ SAVEZA

S obzirom na njezine ciljeve i utjecaj, Višegradska skupina predstavlja izvrsnu priliku za Hrvatsku. Povezivanjem s Višegradskom skupinom Hrvatska bi dobila novi impuls i priliku za povećanje obujma vanjskotrgovinske razmjene, ojačala bi međunarodni utjecaj i razvila platformu za ostvarivanje vlastitih interesa u Europskoj uniji. Pridružila bi se grupi koja predstavlja snažnu koaliciju unutar EU i osigurava čvrstu platformu za rješavanje regionalnih izazova. Višegradska skupinaima veći broj zastupnika u europskom parlamentu od Francuske, čak i Njemačke! Uspostavljanje snažnih veza s Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom predstavljalo bi koristan instrument za učvršćivanje suradnje s hrvatskim partnerima unutar Europske unije i povećanje utjecaja na europske politike. Višegradska skupina bi također profitirala. Pridruženjem Hrvatske osigurala bi izlaz na dva mora i tako uspostavila jadransko-baltički koridor. Unaprjeđenje političke suradnje i zajedničko djelovanje u sektorima poput trgovine, prometa i energetike Hrvatskoj bi uvelike pomoglo u ostvarenju njezinih vanjskopolitičkih i ekonomskih interesa. Povezanost LNG terminala na Krku s terminalom u Poljskoj ojačala bi i energetsku sigurnost srednje Europe i umanjila njezinu ranjivost na poremećaje u isporuci ruskog plina. Veliki potencijal za Hrvatsku također leži u transferu nafte prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Povezivanje Hrvatske sa srednje-europskim transportnim koridorom koji se proteže od Baltika preko Jadrana do Crnog mora omogućio bi razvoj slabije razvijenih područja i uspostavio bolju povezanost sjevera s jugom.

Hrvatska bi članstvom u Višegradskoj skupini uistinu postala dragocjen partner srednjo-europske regionalne suradnje. Pored strateške uloge na energetskom planu, zahlađenje odnosa između Rusije i zemalja NATO rezultiralo je time da se u posljednje vrijemeVišegradska skupina sagledava i kao važna obrambena tampon zona prema istoku koju brojni analitičari percipiraju kao zametak novog regionalnog NATO podsaveza, izravnije povezanog sa službenim Washingtonom!

Članstvom Hrvatske u NATO i EU čini se da više nema one pozitivne energije i ciljeva kojima treba težiti u vanjskoj politici. Međutim, odgovor na globalne izazove pretpostavlja veći stupanj nacionalne konsolidacije i koordinacije i to svih društvenih segmenata, nego što je to u Hrvatskoj danas. Razne vlasti su sama nametale, stare rasprave, podjele i razdore koji su dominirali još u doba komunizma. Nije realno očekivati da bi se na takvim razdorima i podjelama mogla osigurati gospodarski stabiln budućnost Hrvatske.

Zemlje Višegradske skupine ostvarile su impresivne rezultate u pogledu gospodarskog rasta i industrijskog razvoja. Danas, 24 godine nakon osnutka, skupina obuhvaća prostor od 65 milijuna stanovnika ili 13 posto ukupne populacije EU. Razvojni put svake ponaosob članice Višegradske skupine za Hrvatsku je jako poučan primjer tranzcijske uspješnosti, koji svjedoči o konkretnom uspjehu malih i nekad slabih socijalističkih gospodarstava koja su se 1991 nakon sloma Sovjetskog saveza našla nezaštićena na globalnoj pozornici nemilosrdne liberalne ekonomije i tržišnog natjecanja jakih. Vizija tog udruženja bivših socijalističkih srednjoeuropskih zemalja temelji se na zaštiti zajedničkih gospodarskih interesa, te poticanju slobodne trgovine, razvoja prometne infastrukture i suradnje na energetskom planu što je za Hrvatsku daleko bolja alternativa od nestabinog koncepta zapadnog Balkana od kojeg već dugo želimo pobjeći!