ROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 12.-25. 9. 2016. G.

Najvažniji događaji prošlog tjedna u regiji odvijali su se, već uobičajeno u Siriji, ali i u Afganistanu. U Siriji je 19. rujna zapovjedništvo OS te zemlje objavilo završetak prekida vatre dogovorenog između američke i ruske strane 12. rujna, a u Afganistanu je 12. rujna vlada potpisala prijedlog o mirovnom sporazumu s radikalnom Islamskom strankom Hizb-e-Islami.

Sirija:

Zbog nastavka napada na svoje snage nakon postignutog američko-ruskog sporazuma o prekidu vatre, kojeg se pridržavala prvih pet dana, sirijska vojska je 19.9. proglasila svoj izlazak iz okvira sporazuma. Istodobno je i rusko Ministarstvo obrane objavilo kako smatra „besmislenim jednostrano pridržavanje režima primirja od strane vladinih snaga“. Američki State Department priopćio je, kako je u Siriji posljednjih dana značajno smanjen intenzitet vojnih aktivnosti, što je poboljšalo stanje vezano uz dostavu humanitarne pomoći. Washington je istom prigodom izjavio, kako SAD planira razmotriti perspektive buduće suradnje s Rusijom po pitanju Sirije u svezi s „narušavanjem završetka bojevih djelovanja“ u toj zemlji.

Žestoke borbe s promjenjivim uspjehom vodile su se od 19.9. između vladinih snaga i boraca ekstremističkih organizacija u Aleppu i prigradskim naseljima. Zrakoplovi sirijske vojske izvodili su intenzivne napade na položaje neprijateljskih snaga u gradu. Borbe su se obnovile i sjeverno od grada Hama.

Ionako teško stanje u zemlji usložnio je i napad na humanitarni konvoj UN-a i sirijske organizacije Crveni polumjesec 19.9., u zoni Aleppa, u kojem je bilo i ljudskih žrtava. Moskva je taj napad označila kao „neprihvatljivu provokaciju“ i zatražila detaljnu istragu incidenta. Washington i njegovi Zapadni saveznici za napad su odmah optužili Rusiju i vlast u Damasku, a Bijela kuća je zbog toga zaustavila planirani osnutak američko-ruskog Zajedničkog izvršnog središta za Siriju. Međutim, SAD „produžuje koordinirati s Rusijom sigurnost letova na nebu“ iznad Sirije, sukladno Memorandumu o razumijevanju za spriječavanje incidenata. Istodobno šef Pentagona Ashton Carter smatra, kako, sukladno s uspostavom prekida vatre, ruski i sirijski zrakoplovi moraju obustaviti letove nad Sirijom, u odnosu na zrakoplove međunarodne koalicije na čelu s SAD-om. Pritom je zapovjednik Glavnog stožera OS SAD-a general Joseph Dunford izjavio, kako SAD ne teži k potpunom nadzoru zračnog prostora Sirije jer to može dovesti do sukoba s Moskvom i Damaskom. Osnivanje zona zabrane letova, kazao je general dalje, ne podrazumijeva konfrontaciju. Državni tajnik John Kerry pozvao je na prekid svih letova nad ključnim sjevernim zonama u Siriji, kako bi se snizile napetosti u regiji. Rusija, sa svoje strane, ne isključuje napade na organizacije povezane s „Islamskom državom“ i „Jabhat al-Nusrom“.

Prošli tjedan nastavljeni su intenzivni političko-diplomatski napori za obnovu primirja, a svi sudionici pregovora jedinstveni su u tome, kako alternative političkom procesu u Siriji nema i da šanse za očuvanje američko-ruskog dogovora postoje iako će to biti krajnje teško postići. Ruski predstavnik u UN-u V. Churkin kaže i „gotovo nemoguće“. U New Yorku, na sastanku Međunarodne grupe za potporu Siriji, sudionici se nisu uspjeli dogovoriti o uvjetima za obnovu primirja. Rusija smatra kako se kriza u Siriji ne može razriješiti bez uništenja „Islamske države“, „Jabhat al-Nusre“ i njima priključenih organizacija i da je „to ključ za učvršćenje režima primirja“. Pritom „SAD i koalicija nisu u stanju ispuniti obveze o razdvajanju oporbe i terorista u Siriji“, a „sirijska oporba ništa nije učinila za ispunjenje sporazuma o primirju“. Na susretu šefova diplomacija SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije i EU 24.9., Rusija je pozvana na činjenje „izvanrednih koraka“ (ne poput ovih dosadašnjih, op. GN.) za postizanje primirja. Istodobno su „Jabhat al-Nusru“ prozvali terorističkom organizacijom i službeno se obratili od strane Zapada podržavanoj oružanoj koaliciji na sirijskom terenu, sa zahtjevom da ova potpuno prekine suradnju s tom terorističkom organizacijom.

Na zasjedanju VS UN-a 25. 9. američka predstavnica optužila je Rusiju za pokretanje velike vojne operacije u Aleppu, izjavivši istodobno, kako će se Washington svim snagama truditi za uspostavu primirja u Siriji, ali da glavnu ulogu u tome mora igrati Rusija. Ruski predstavnik je naglasio kako Moskva neće ići na jednostrane korake po pitanju prekida vatre, ali se nada kako u američko-ruskom sporazumu „još ima mogućnosti“. Sirijski predstavnik u VS je izjavio kako će sirijska vojska u potpunosti osloboditi grad Aleppo.

Istog dana je više od 30 organizacija sirijske oporbe, na čelu sa Slobodnom sirijskom vojskom, objavilo svoj prekid sudjelovanja u pregovorima na međunarodnoj razini, nazvavši ih „besmislenim“, i naglasivši, kako Rusija ne može biti posrednik u mirovnim inicijativama jer je ona partner Asadovog režima.

Afganistan:

Vlada u Kabulu i „Islamska stranka“ na čelu s Gulbuddinom Hekmatyarom potpisale su, 22.9., u Kabulu, varijantu prijedloga o mirovnom sporazumu. Trenutačno „Islamska stranka“ čini drugu oružanu snagu po brojnosti boraca , odmah iza Talibana. Sporazum predviđa jamstvo državne vlasti, da se G. Hekmatyar i borci iz njegove stranke neće podvrgnuti sudskim procesima i da se mogu slobodno kretati po državi, baviti političkim radom i sudjelovati na izborima. Kabul također mora poduzeti nužne korake za brisanje „Islamske stranke“ i njezinog vođe sa „crnog spiska“ VS UN-a. Uhićeni pripadnici te stranke, koji nisu izvršili teška kaznena djela, bit će pušteni na slobodu, a svi članovi stranke mogu stupiti u službu u državnu vojsku i policiju. „Islamska stranka“ se obvezuje raspustiti sve svoje oružane formacije i baviti se isključivo političkom djelatnošću. Ona također mora u potpunosti prekinuti sveze s terorističkim organizacijama, kao i osloboditi sve zatočene pripadnike službenih tijela državne vlasti. Očekuje se, da se konačan sporazum potpiše od strane predsjednika države A. Ghanija i stranačkog vođe G. Hekmatyara nakon obavljanja dopunskih pregovora. SAD je pozdravio sporazum ali navedenog afganistanskog stranačkog vođu još nije isključio sa svog spiska međunarodnih terorista.

Libija:

Po prvi put nakon nekoliko godina, 21.9. jedan naftni tanker je izišao iz jedne od najvećih libijskih luka, Ras-Lanufa. To se dogodilo nakon uspostave nadzora nad libijskim tzv. naftnim polumjesecom (na sredozemnoj obali), od strane vojske generala H. Haftara koja je pod nadzorom vlade u Tarbuku, na istoku Libije. Vojno zapovjedništvo je odmah po oslobođenju tih dijelova zemlje objavilo kako terminale predaje pod upravu libijske Nacionalne naftne korporacije, koja je obećala odmah poduzeti mjere za izvoz nafte. Šef te korporacije Mustafa Sanallah je 22.9. izjavio, kako Libija riskira bankrot u 2017. godini, ukoliko ne uspije u skoro vrijeme obnoviti izvoz nafte.

U New Yorku je 22.9. održan ministarski sastanak o Libiji na kojem su sudjelovali predstavnici 23 države, UN-a, EU, Arapske lige i Afričke unije, uz učešće libijskog predsjednika vlade F. Al-Sarraja. Naglašeno je, kako je Sarrajeva vlada jedini zakoniti subjekt za dobivanje međunarodne pomoći u sferi sigurnosti, a sudionici sastanka „spremni su se odazvati na njezine molbe o međunarodnoj pomoći u pripremi i jačanju zakonitih libijskih oružanih snaga i snaga sigurnosti … s pomoću … isključenja iz embarga na isporuke oružja … nužnog za suprostavljanje „IS“ i drugim terorističkim organizacijama koje se nalaze pod sankcijama UN-a“.

Turska:

Turski predsjednik R.T. Erdogan je 20.9. održao govor na Glavnoj skupštini UN-a u New Yorku. Iznova je govorio o potrebi reformiranja te organizacije, poglavito u sferi donošenja odluka iz domena sigurnosti. Kazao je kako „pet stalnih članica (VS) ne mogu jednostrano donositi takve odluke. Neka onda sve članice UN-a budu stalne“.

Ankara podupire teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i smatra kako rezultati izbora za rusku Dumu na Krimu nemaju pravnu snagu, rečeno je 23.9. u izjavi turskog Ministarstva vanjskih poslova.

24.9. rejting agencija Moody’s snizila je kreditni rejting Turske za jedan stupanj, do razine „smeća“, na B1. Agencija smatra kako se financijsko stanje u toj zemlji pogoršalo zbog političke nestabilnosti, a reakcija vlade na pokušaj državnog udara „spriječava očekivane reforme i vladavinu zakona“.

Jemen:

22.9., nakon više od godinu i pol dana izbivanja iz zemlje, u Jemen se iz susjedne Saudijske Arabije vratila vlada svrgnutog predsjednika M. Hadija. Međutim, nije se vratila u glavni grad Sanu koji je još uvjek pod nadzorom šijtskih pobunjenika-huta, već u drugi po veličini grad Aden.

Iran:

Prošli tjedan američko Ministarstvo financija izdalo je prve dvije licence za izvoz civilnih zrakoplova tvrtke „Boing“ u Iran, a europska tvrtka „Airbus“ dobila je prve dozvole za izvoz svojih zrakoplova toj zemlji. Trgovinska razmjena između EU i Irana u posljednjih godinu dana porasla je za 43% zahvaljujući ukidanju sankcija, a izvoz iranske nafte praktički je dosegnuo količinu iz predsankcijskog razdoblja, izjavila je 22.9. visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku F. Mogherini.

Saudijska Arabija:

24.9. američki predsjednik B. Obama uložio je veto na zakon kojeg je u rujnu izglasao Kongres većinom glasova (a podržale ga obitelji žrtava), kojim se omogućuje žrtvama terorističkih napada na SAD od 11. rujna 2001. g. podizanje tužbi protiv Saudijske Arabije. Predsjednik Obama je izjavio, kako taj zakon može naštetiti američkim nacionalnim interesima. Službeni Rijad odbacuje bilo kakvu povezanost s terorističkim napadima na SAD, upozorivši, kako u slučaju usvajanja tog zakona može odustati od više milijardi dolara vrijednih investicija u gospodarstvo SAD-a.

Pakistan:

Prvi put u povijesti rusko-pakistanskih odnosa održavaju se njihove zajedničke vojne vježbe, pod nazivom „Prijateljstvo-2016“. Cilj vježbi, koje su započele 23.9. u bazi Cherat na zapadu Pakistana (70-ak kilometara od granice s Afganistanom) je „likvidacija protuzakonitih oružanih grupacija“.