Promjene vojno-političkog stanja na Bliskom istoku od 11.-17. rujna 2017.g.

–          Kurdi izjavljuju kako neće dozvoliti sirijskoj vojsci prebacivanje fronta istočno od Eufrata. Damask je na to reagirao riječima, kako je „spreman na borbu s bilo čijim snagama koje ometaju uspostavu ustavnog poretka na čitavom teritoriju Sirijske Arapske Republike, uključno i snaga koje podupire SAD“;

–          Iračka vlada i Iran najavljuju moguću vojnu intervenciju zbog referenduma o nezavisnosti u Iračkom Kurdistanu, dok Turska Kurdima prijeti “velikim posljedicama”;

–          Vojska maršala Haftara oslobodila i čitav jug Libije i približila se Tripoliju

Sirija:

U Astani je 14. i 15. rujna održan šesti krug pregovora o Siriji, pod pokroviteljstvom Rusije, Turske i Irana, i u nazočnosti predstavnika sirijske vlade i sirijske oporbe, kao i predstavnika UN-a za Siriju S. de Misture. Predstavnici SAD-a i Jordana nazočili su kao promatrači. Na kraju su Rusija, Turska i Iran usvojili zajedničku izjavu i potpisali dokument o osnivanju četiri zone deeskalacije, pravila za primjenu vojne sile, pravilnik o radu graničnih prijelaza, djelovanje zajedničkog koordinacijskog središta. Posebno naglašavamo, kako su se tri države-jamca dogovorile oko razmještaja snaga nadzora u zoni deeskalacije u Idlibu. Prema sporazumu, Rusija, Turska i Iran razmjestit će snage za nadzor primirja na temelju karti koje su usuglašene 8. rujna u Ankari, i u suglasju s razrađenim mandatom za razmještaj snaga nadzora od strane Zajedničke radne grupe, na privremenoj osnovi u pojasu sigurnosti u zoni deeskalacije u regiji Idlib i u određenim dijelovima susjednih regija Latakija, Aleppo i Hama, s ciljem sprječavanja incidenata između sukobljenih strana. Također se osniva i zajedničko iransko-rusko-tursko koordinacijsko središte za usuglašavanje aktivnosti nadzornih snaga u zonama deeskalacije. Tri zemlje potvrđuju privrženost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Sirijske Arapske Republike, rukovodeći se instrukcijama rezolucije Vijeća sigurnosti broj 2254 (iz 2015.g.); pozdravljaju postojeće sniženje razine nasilja na sirijskom terenu kao posljedice usvojenih mjera o učvršćenju primirja. Naglašava se osnivanje zona deeskalacije u Istočnoj Guti, kao i spomenutim regijama i određenim zonama na jugu Sirije i ističe se, kako osnivanje zona deeskalacija ima privremeni karakter, čiji je vijek prvotno šest mjseci, s automatskim produljenjem na temelju konsenzusa jamaca.Ni pod kojim uvjetima, navodi se dalje, osnivanje spomenutih zona deeskalacije ne podriva suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost Sirijske Arapske Republike.

12. rujna ruski ministar obrane S. Šojgu boravio je u posjetu Damasku, gdje je po nalogu ruskog predsjednika V. Putina razgovarao s predsjednikom Sirije B. Asadom. Razgovarali su o vojno-tehničkoj suradnji u kontekstu uspješnih akcija sirijske vojske i ruskih zračnih snaga protiv „Islamske države“, kao i stabilizaciji stanja u zemlji, funkcioniranju zona deeskalacije i pružanju humanitarne pomoći civilnom stanovništvu.





Ruski šef diplomacije S. Lavrov izjavio je kako američka vojna nazočnost u Siriji krši međunarodno pravo.

Glavni tajnik UN-a A. Guterres izjavio je 13.9. kako ne isključuje mogućnost raspada Sirije i pozvao je međunarodnu zajednicu da ne smanjuje interes prema toj zemlji.

Turski predsjednik R. T. Erdogan uvjeren je kako Ankara i Moskva nemaju razlika u odnosu na stanje u Siriji, „isto kako nije bilo raznoglasja u vrijeme susreta s Iranom“.





Jordan se zalaže za povlačenje stranih snaga iz Sirije i protiv je vojnog miješanja u tamošnji sukob, izjavio je 11.9. ministar vanjskih poslova Al-Safadi.

Njegov kolega, katarski ministar vanjskih poslova M. Al-Thani, izjavio je 13.9. kako treba nastaviti pružanje potpore oporbenoj „Slobodnoj sirijskoj vojsci“.

Što se tiče stanja na sirijskim bojišnicama, najviše pozornosti i dalje privlače operacije sirijske vojske u regiji Deir ez-Zour gdje je nastavljeno njihovo napredovanje u i oko istoimenog  grada. 14.9. dvije ruske podmornice izvršile su napade krstarećim raketama „Kalibr“ iz Istočnog Sredozemnog mora na položaje ISIL-a u spomenutoj regiji. Tog su dana vojnici sirijske vojske presijekli glavni opskrbni kanal džihadista u istoimenom gradu, a svakako se mora spomenuti i njihovo forsiranje rijeke Eufrat preko pontonskih mostova i prelazak na istočnu obalu gdje šire bojišnicu istočno od toga grada u smjeru granice s Irakom. Istodobno se gradu sa sjevera približavaju postrojbe prokurdskog SDF-a koje podupire Washington, a Kurdi izjavljuju kako neće dozvoliti sirijskoj vojsci prebacivanje fronta istočno od Eufrata. Damask je na to reagirao riječima, kako je „spreman na borbu s bilo čijim snagama koje ometaju uspostavu ustavnog poretka na čitavom teritoriju Sirijske Arapske Republike, uključno i snaga koje podupire SAD“.

Vladine snage nastavljaju operaciju čišćenja u zoni sjeverno od grada Akerbata u središnjem dijelu zemlje, a snage SDF-a, uz potporu američkog zrakoplovstva nastavljaju borbe protiv ISIL-ovih snaga u Rakki.

Irak:

Raste napetost u svezi predstojećeg referenduma o nezavisnosti u Iračkom Kurdistanu, zakazanog za 25.9. Irački parlament je 12.9. glasovao protiv provedbe tog referenduma i obvezao je premijera Al-Abadija na „poduzimanje svih mogućih mjera za očuvanje jedinstva Iraka i početak ozbiljnog dijaloga za riješenje postojećih razmimoilaženja“. Kurdi su izjavili kako ih ovkva odluka iračkog parlamenta „ne obvezuje“, a premijer Al-Abadi je pozvao kurdsku stranu na početak pregovora o izlasku iz krize, ali i naglasio kako Bagdad neće dozvoliti provedbu referenduma jer to može dovesti do raspada države. 16.9. irački parlament smijenio je gradonačelnika Kirkuka koji je dao potporu kurdskom referendumu. Ali isto tako smjenio je i iračkog predsjednika F. Masuma (inače Kurda) koji je također podržao referendum. Kurdska strana je te poteze nazvala neustavnim, a istog dana je irački premijer Abadi izjavio kako je spreman na vojnu intervenciju ukoliko referendum o nezavisnosti dovede do nasilja. Međutim, i čelnik iračkih Kurda Masud Barzani je izjavio kako je spreman primjeniti silu u slučaju pokušaja sprječavanja provedbe referenduma, kojeg je 15.9. odobrio i parlament Iračkog Kurdistana.

No, protiv provedbe tog referenduma oglasila se i Arapska liga, kao i SAD i Velika Britanija. 14.9. u Erbilu (glavnom gradu Iračkog Kurdistana) susreli su se M. Barzani i predstavnici SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i UN-a. Tijekom sastanka oni su Barzaniju predložili odlaganje provedbe referenduma na dvije godine. Također, Ankara je zaprijetila snažnim odgovorom u slučaju kurdskog referenduma, a najoštriji je bio tajnik iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost A. Shamhani, koji je 17.9. izjavio kako će Iran poništiti sve pogranične sporazume s Iračkim Kurdistanom i zatvoriti postojeće granične prijelaze, ali i vojno intervenirati u slučaju da kurdski referendum počme djelovati destabilizirajuće u odnosu na iranski sjevero-zapadni teritorij.

17.9. pojavila se informacija kako će Irački Kurdistan poslati svoju pregovaračku delegaciju u Bagdad na pregovore o nastaloj krizi.

Turska:

Osim nastavka verbalnog i političkog tursko-njemačkog sukoba i njemačke najave o zamrzavanju izvoza svog oružja Turskoj, posebnu pozornost prošlog tjedna ipak je izazvala informacija o tursko-ruskom potpisivanju ugovora o kupovini suvremenog ruskog PRO i PZO sustava S-400. Ta odluka Ankare izazvala je nezadovoljstvo SAD-a. Međutim, ipak se u čitavoj ovoj priči ističe neočekivana izjava francuskog Ministarstva vanjskih poslova, u kojoj je navedeno, kako je Turska donjela „suverenu odluku“ o nabavci ruskog sustava S-400, i članice NATO saveza to nemaju pravo komentirati! S druge strane, njemačka vlada ovo smatra turskom „igrom“. Vlada u Ankari navodi kako Turska ostaje pouzdani partner NATO saveza, neovisno o nabavci ruskih S-400 te je pozdravila izjavu glavnog tajnika NATO-a, J. Stoltenberga, o tome, kako svaka članica samostalno donosi odluke o kupnji naoružanja.

U Moskvi je prošli tjedan boravio libanonski premijer S. Hariri koji je razgovarao s ruskim predsjednikom Putinom, premijerom D. Medvedevom i ministrom vp. Lavrovom, o bilateralnim odnosima i stanju u regiji.

Prošli tjedan katarski emir T. Al-Thani posjetio je Tursku, Njemačku i Francusku, a razgovaralo se o međusobnim odnosima kao i o riješenju krize Katara i „arapske četvorke“. Međutim, iako je Doha spremna za razgovore, čini se kako „arapska četvorka“ ipak nije. Ona je, naime, 14.9. objavila kako su njezine mjere protiv Katara zakonite i iznova optužila tu zemlju za sponzoriranje terorizma.

Ruski predsjednik Putin je 13. rujna u Sočiju razgovarao s iranskim ministrom vanjskih poslova M.D.Zarifom. Obje strane su potvrdile kako sporazum Irana i međunarodne zajednice o njegovom nuklearnom programu ne može biti predmet ponovnog razmatranja, a potvrdile su i međusobnu „izvrsnu“ suradnju „u svezi terorizma u Siriji“.

Libija:

Libijska nacionalna vojska, pod zapovjedništvom maršala Kh. Haftara, uspjela je od terorističkih snaga osloboditi praktički čitav jug zemlje, kao i zonu zapadnog Tripolija, izjavio je 14.9. glasnogovornik Libijske nacionalne vojske.

 

 

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like