PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 5. DO 11. RUJNA 2016.

Nastavljamo s tjednim praćenjem stanja u regiji, u kojoj su se i ovoga puta najznačajnije, pa i vrlo dramatične promjene odigrale u Siriji. Tu su još i vrlo složeni odnosi u Libiji, Iraku, Turskoj, Saudijskoj Arabiji, Jemenu.

Sirija:

Najvažniji događaj u regiji, ne samo prošlog tjedna, nesumnjivo je bilo postizanje dogovora između Rusije i SAD-a o sirijskom primirju, potpisanog 10. rujna u Ženevi. Postignuta je suglasnost po pitanju rješenja sirijske krize i usvojen plan djelovanja koji se sastoji od pet dokumenata. Sadržaj dokumenata se službeno ne obznanjuje zbog „osjetljivih informacija“ koje u sebi sadrži. Dogovor stupa na snagu 12. rujna.

Šefovi diplomacije SAD-a i Rusije – J. Kerry i S. Lavrov – uspjeli su se dogovoriti o prestanku vojnih sukoba od 12. rujna, osnivanju zajedničkog američko-ruskog središta za razdvajanje sirijske oporbe od terorističkih organizacija, razgraničavanju zona djelovanja ruskih i američkih zračnih snaga, osiguranju humanitarnog pristupa u Aleppo. Dvije zemlje pozvale su sve strane na preuzimanje obveza za nadzor primirja, što „podrazumijeva prekid svih vojnih aktivnosti, uključno i zračna bombardiranja“. Šef ruske diplomacije S. Lavrov je izjavio, kako će oni „učiniti sve da sukobljene strane na koje utječu Rusija i SAD učine odgovarajuće korake“. Što je još važnije, dogovorom su razrađene i stupaju na snagu procedure reagiranja u slučaju narušavanja primirja, dostave humanitarne pomoći, komercijalnih i privatnih vozila i tereta. „Probno“ razdoblje produljit će se na sedam dana, nakon čega slijede drugi koraci usmjereni stabilizaciji stanja na terenu. Posebno američko-rusko središte koje će se osnovati, bavit će se „praktičnim pitanjima razgraničenja terorista i umjerene oporbe, kao i njihovim odvajanjem“. Upravo je njihovo razdvajanje u postignutom dogovoru naznačeno kao ključni element i prioritet, a državni tajnik J. Kerry je potvrdio spremnost SAD-a za započinjanje zajedničkog rada.

Nakon odvajanja terorista slijedi njihovo uništenje zračnim snagama Rusije i SAD-a. Usvojene su lokacije „u kojima će se takvi napadi izvoditi koordinirano i u njima će, u dogovoru sa sirijskom vladom, djelovati samo američke i ruske zračne snage“. Moskva i Washington potvrdili su nužnost brzog otpočinjanja dijaloga Damaska i oporbe, a također su pozvali i druge zemlje, poglavito one koje ulaze u Međunarodnu grupu za potporu Siriji, na djelovanje prema onim stranama u sukobu na koje one imaju utjecaj, s ciljem ispunjenja dogovora. Ženevski dogovor bit će uskoro dostavljen i VS UN-a. Istodobno je ruski ministar vp. S. Lavrov izjavio kako „stopostotno jamstvo (za uspjeh dogovora) nitko ne može dati jer je jako puno igrača uvučeno u taj proces“.

Sirijska vlada odmah je izjavila kako prihvaća primirje „iz humanitarnih razloga“. Oporbeno Visoko pregovaračko vijeće (prosaudijske orijentacije) izjavilo je, da će prihvatiti dogovor ukoliko ga se vladine snage budu pridržavale, a također je uvjerilo, kako će se umjerene grupacije distancirati od terorista. Oporbenjaci su istodobno izrazili sumnju da će se američko-ruski dogovor ispunjavati, a „umjerena“ organizacija „Ahrar ash-Sham“ (Rusi je smatraju terorističkom) već je odbacila njegovo prihvaćanje. Po tom pitanju nema jedinstva niti u različitim frakcijama Slobodne sirijske vojske. U Pentagonu su izjavili kako će početi vojnu suradnju s Rusijom nakon ispunjavanja obveza preuzetih sa strane Moskve u navedenom ženevskom dogovoru. SAD je uručio pismo sirijskim oporbenjacima, u kojem inzistira na ispunjenju uvjeta novog primirja, navevši, kako nastavak suradnje s t.o. „Jabhat Fath ash-Sham“ (bivša „Jabhat al-Nusra“) za pobunjenike prijeti „teškim posljedicama“. U isto vrijeme pobunjenici imaju pravo poduzeti mjere samoobrane u slučaju obnove napada sirijskih i ruskih zračnih snaga. Američko-ruski dogovor poduprle su Turska, Iran, vodeće zemlje Zapada, UN, libanonski „Hezbollah“, šijtske iračke milicije, ali i mnoge arapske države.

Prema procjenama analitičara, sile „od kojih ovisi pretvaranje dogovora u stvaran život, ne vjeruju jedna drugoj“. Pritom SAD „moraju uvjeriti mnoštvo različitih, slabih grupacija sa snažno izraženim lokalnim karakterom u to, da one moraju odustati od kooperacije s najjačom oružanom snagom koja se bori protiv B. Asada. Isto tako, Rusija mora uvjeriti Asadovu stranu u nužnost suzdržanosti“, u vrijeme kada Damask ima „minimalnu kontrolu“ nad mnogim grupama koje djeluju na njegovoj strani. Sporazum od 10.9. „daje krhku nadu za završetak krvoprolića“ u Siriji.

Istodobno, u Siriji su prošlog tjedna u raznim dijelovima zemlje nastavljene borbe. Sirijska vojska nastavila je snažne napade u Aleppu i na sjeveru zemlje. U Aleppu su vladine snage 9.9. uspostavile nadzor nad kvartom Ramush i deblokirale južni ulaz u grad. Sljedećih dana boj u Aleppu je nastavljen pričemu su obje sukobljene strane nastojale zauzeti što povoljnije položaje prije stupanja na snagu dogovorenog primirja.

Na istoku regije Aleppo turska vojska i postrojbe sirijske oporbe odane Ankari izvodile su napadačke akcije u smjeru grada Al-Bab, jednom od glavnih uporišta „Islamske države“. Turska je izrazila spremnost za izvođenje zajedničke akcije s Amerikancima glede oslobođenja grada Rakke (središta „Islamske države“), ali bez sudjelovanja kurdskih snaga. Predsjednik Erdogan je izjavio, kako će njegova zemlja u potpunosti zaštititi svoju granicu sa Sirijom i neće dozvoliti izgradnju terorističkog koridora. Moskva je izrazila ozbiljnu zabrinutost u svezi prodora turske vojske u dubinu sirijskog teritorija i pozvala Ankaru na suzdržanost od poduzimanja koraka koji bi mogli dovesti do destabilizacije stanja u toj zemlji.

Turska:

Složeno stanje nastavlja se i u samoj Turskoj. Nastavlja se represivna kampanja prema suradnicima i simpatizerima oporbenog klerika F. Gulena i njegovoj terorističkoj organizaciji FETO, vezano uz neuspjeli pokušaj državnog udara 15./16. srpnja. Zapovjedništvo turskih zračnih snaga prošli tjedan uručilo je otkaze 73-ojici svojih djelatnika zbog navodnih veza s organizacijom FETO. Tužiteljstvo u Istanbulu izdalo je tjeralicu za 85 osoba, između kojih i tri generala i 43 časnika, pod optužbom za suradnju s Gulenom. Pritvoreno je i 105 imama u službi oružanih snaga, a uhićeno je i šest biznismena zbog sumnje u suradnju s FETO. Ukupno, do danas je u Turskoj uhićeno oko 16 tisuća osoba zbog sumnji u umješanost u propali puč ili veze s F. Gulenom ili njegovim organizacijama.

U turskoj regiji Hiakari, na jugo-istoku zemlje, provodi se velika vojno-policijska akcija protiv boraca Radničke stranke Kurdistana. Predsjednik Erdogan je izjavio kako je ta operacija najveća u povijesti države, dodavši, kako su kurdski separatisti aktivirali svoje aktivnost s ciljem ometanja provedbe operacije „Štit Eufrata“, koju turska vojska provodi na sjeveru Sirije. Turske vlasti su dodijelile otkaze za 11,5 tisuća učitelja osumnjičenih za veze s Radničkom strankom Kurdistana. Ankara je 11.9. uvela neposrednu upravu u 28 lokalnih administrativnih jedinica na jugo-istoku zemlje gdje kompaktno živi kurdsko stanovništvo, što je izazvalo prosvjede, a u SAD-u – zabrinutost.

Što se tiče odnosa Turske s Rusijom, oni se nastavljaju obnavljati iako ne tako brzo kako bi to partneri u Turskoj željeli, izjavio je 5.9. ruski predsjednik V. Putin. „Naša strana iščekuje rezultate istrage ubojstva ruskog pilota od strane turskog državljanina 2015. godine nad Sirijom“, kazao je ruski čelnik. V. Putin i R.T. Erdogan, 9.9. razgovarali su telefonski o daljnjem razvoju rusko-turskih odnosa, a „osobita pozornost pridana je stanju u Siriji“.

U Londonu je 8.9. održan susret ministara obrane SAD-a i Turske Ashtona Cartera i Fikrija Işika. A. Carter se zahvalio turskom kolegi za pomoć u borbi protiv „Islamske države“ u Siriji i uvjeravao ga u „čvrstu potporu SAD-a turskim naporima za čišćenje svojih granica od boraca „IS“. Carter je također „potvrdio svoju potporu dugoročnom strateškom partnerstvu između SAD-a i Turske“ i obećao, da će Washington „nastaviti stajati bok uz bok s Ankarom protiv zajedničkih ugroza“. SAD općenito nema prigovora djelovanju Turske na sjeveru Sirije, izjavio je čelnik Središnjeg zapovjedništva OS SAD-a general S. Townsend.

Iran:

Iran i V. Britanija su 5. rujna završili proces normalizacije diplomatskih odnosa nakon pet godina od zatvaranja veleposlanstava. Britanci su prvi put nakon 2011. godine imenovali svog veleposlanika u Teheranu.

Iran nije spreman raspravljati o zamrzavanju razine proizvodnje nafte na predstojećem sastanku članica OPEC-a, u rujnu ove godine. Iran se može priključiti eventualnom dogovoru tek nakon dostizanja predsankcijske razine proizvodnje nafte – većoj od 4 milijuna barela dnevno, a što, prema mišljenju Teherana, neće biti dosegnuto do kraja 2016. ili početka 2017. godine.

Ruska tvrtka Rosatom je 10.9. počela izgradnju drugog bloka atomske centrale „Bushehr-2“ u Iranu. Izgradnja trećeg energetskog bloka planira se 2018. godine.

Predsjednik Rohani je 7.9. pozvao islamski svijet na kažnjavanje Saudijske Arabije zbog prijestupa u prošlogodišnjoj tragediji u S. Arabiji, kada je poginulo na stotine hodočasnika pristiglih u islamsku svetinju Mekku. Uzrok toj tragediji je „ne reagiranje i nekompetencija osoba odgovornih za organizaciju hadža“, kazao je iranski čelnik i dodao: „Ako bi se problemi sa saudijskom vladom odnosili samo na organizaciju hadža, mi bi vjerojatno pronašli riješenje. Na žalost, tamošnja vlada čini kriminalna djela u regiji i podupire terorizam, proljeva krv muslimana u Iraku, Siriji, Jemenu.“ Ranije, 5.9., iranski vrhovni vođa ajatolah A. Hamenei pozvao je na razmatranje pravila o pristupu muslimanskim svetinjama Mekki i Medini.

Saudijski vrhovni muftija A. Al ash-Sheih, kao odgovor na optužbe Teherana za pogibiju iranskih hodočasnika, izjavio je kako Iranci „nisu muslimani“ i da oni potječu od Zaratustre i njegove religije zoroastrizma.

Sudan:

Sudanski predsjednik O. al-Bashir proglasio je 7.9. završetak oružanog sukoba u regiji Darfur, na zapadu zemlje,, koji je trajao od 2003. godine. Taj sukob odnio je život oko 300 tisuća ljudi, a još ih je 2,5 milijuna izbjeglo u druge dijelove zemlje. Predsjednik je izvjestio o ispunjenju mirovnog sporazuma s pobunjenicima u Darfuru i proglasio amnestiju za sve pobunjenike koji se predaju vlastima. Mnogi analitičari smatraju kako je prerano govoriti o uspostavi potpunog mira jer dio oružanih postrojbi nije položio oružje i potpiso dogovor o primirju.

Izrael – Palestina:

Visoki sud Palestine je 8. rujna odlučio na neodređeni rok odgoditi izbore za tijela lokalnih vlasti na teritoriju pod palestinskom upravom. Riješenje je donešeno nakon velikih razmimoilaženja između FATAH-a i HAMAS-a glede izbornih lista, ali i na temelju zahtijeva sa strane odvjetnika za obustavom izbora zbog toga što se oni neće provoditi u Jeruzalemu. HAMAS je odbio prihvatiti ovakvo riješenje suda.

Istodobno, Izrael je počeo izgradnju zaštitne ograde na granici sa sektorom Gaza, koja će na pojedinim mjestima biti postavljena i ispod zemlje kako ne bi bilo moguće kopati tunele prema izraelskom teritoriju od strane palestinskih boraca.