PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 29.8. – 4.9. 2016.

https://en.wikipedia.org/wiki/HIMARS.

Složeno stanje u regiji nastavilo se i protekloga tjedna. Osim uobičajenih ratnih sukoba u Iraku, Siriji, Afganistanu, Libiji i Jemenu, nestabilno stanje nastavilo se i u Južnom Sudanu, kao i na egipatskom poluotoku Sinaju. U međuvremenu je Turska počela širiti svoju vojnu akciju, započetu 24. kolovoza u zoni grada Džarablusa.

Sirija:

Na sjeveru zemlje turska vojska nastavlja vojnu akciju protiv „Islamske države“ i oružanih formacija sirijskih Kurda. Akcija se proširila na grad Al-Rai, smješten 30 kilometara istočnije od Džarablusa (koji je oslobođen već prvog dana vojne operacije). Postrojbe sirijske oporbe, uz potporu turske vojske, potisnule su ISIL-ove borce iz pogranične zone između gradova Aazaz i Džarablus duge oko 90 kilometara.

Prema američkim informacijama, 30. kolovoza turska vojska i sirijski Kurdi dogovorili su prekid vatre. Ankara je tu informaciju nazvala neistinitom, izjavivši, kako su kurdske postrojbe YPG teroristička organizacija, a da Turska „ne sklapa ugovore s teroristima“. Osim toga, predsjednik Erdogan je 2. rujna izjavio kako Turska ne vjeruje izjavama američkih predstavnika da su kurdske postrojbe otišle istočno od rijeke Eufrat. Istodobno je kazao kako Ankara očekuje američko odlučnije djelovanje prema kurdskim snagama. Turskoj se nužno usredotočiti na vojnu s „Islamskom državom“, a ne Kurdima, izjavio je 29.8. šef Pentagona Ashton Carter, na što je Ankara te izjave označila nedopustivim. Istodobno je zapovjednik Središnjeg zapovjedništva OS SAD-a general Joseph Votel izjavio, kako razmimoilaženja između Ankare i Washingtona oko kurdskih snaga nisu dovela do smanjenja turske potpore američkoj vojnoj operaciji u toj zemlji. SAD se, kazao je general Votel, i dalje namjerava u Siriji oslanjati na pomoć Turske i Kurda jer i jedna i druga strana američkoj vojsci u Siriji pružaju „kritično važnu“ pomoć. 3.rujna SAD je po prvi puta izveo napad na postrojbe „Islamske države“ u Siriji s teritorija Turske i to svojim pokretnim raketnim sustavom HIMARS (vidi sliku).

Rusija prati akcije turske vojske na sjeveru Sirije i poziva na njihovu koordinaciju s Damaskom. 31.8. šef ruske diplomacije Sergey Lavrov izrazio je turskom kolegi M. Chavushoglu zabrinutost djelovanjem turskih oružanih snaga u Siriji.

MVP Irana je 30. kolovoza izrazilo ozbiljnu zabrinutost u svezi produljenja turske vojne operacije u Siriji, naglasivši nužnost uvažavanja teritorijalne cjelovitosti te zemlje.

Snažne borbe nastavljene su i u Aleppu između vladinih snaga i boraca islamističkih postrojbi. Sirijska vojska i njima odane lokalne postrojbe vratile su 4. rujna nadzor nad kompleksom vojnih učilišta na jugo-istoku grada, izbacivši od tamo islamističke borce.

U zoni grada Hama, u istoimenoj regiji, prošlog tjedna pogoršalo se sigurnosno stanje. Tamo su radikalne islamističke snage pokrenule snažan napad na položaje vladinih snaga zauzevši grad Halfaya i niz sela. Vojni analitičari taj proboj objašnjavaju činjenicom, da su značajne snage sirijske vojske s tog dijela bojišnice prebačene u Aleppo. 2. rujna, nakon dobivenog pojačanja, sirijska vojska je izvršila protunapad i vratila dijelove izgubljenih položaja.

2. rujna je više od 300 boraca oporbenih organizacija, zajedno s članovima njihovih obitelji, evekuirano iz grada Muadamia južno od Damaska. Dio boraca pristao je položiti oružje i iskoristiti ponudu vladine amnestije. U tom području ukupno se nalazi oko 700 islamističkih boraca.

Prošli tjedan nastavljene su intenzivne američko-ruske konzultacije po pitanju Sirije. Ruski predsjednik Putin je 2. rujna izjavio kako su dvije strane vrlo blizu postizanja dogovora o borbi protiv terorista u toj zemlji: „Mi se postupno pomičemo u pravilnom smjeru. Ne isključujem da mi možemo postići nekakav dogovor u bliskoj budućnosti i predstaviti naš sporazum međunarodnoj zajednici“, iako „pregovori idu vrlo teško. Jedan od ključnih problema je taj da mi ustrajavamo, a naši partneri iz SAD nisu protiv toga, na tome, da takozvani zdravi dio oporbe mora biti odjeljen od radikalnih grupacija i terorističkih organizacija.“

Američki predsjednik Obama izjavio je 4. rujna sljedeće: „Između nas postoje ozbiljna razmimoilaženja u odnosu na strane koje mi podržavamo. Bez ustupaka sa strane Rusije teško će biti prijeći na sljedeću fazu (riješavanja problema, op, GN.). „Još je rano govoriti o tome da postoji jasan put naprijed“ u sirijskim pregovorima, ali sada svejedno „postoji mogućnost postizanja određenog napretka po tom pitanju“, izjavio je američki čelnik.

Mediji prenose kako su se Rusija i SAD uspjeli dogovoriti po mnogim spornim pitanjima oko Sirije.

30. kolovoza u VS UN-a održana je rasprava o izvješću o primjeni kemijskog oružja od strane sirijske vojske i boraca „Islamske države“. Predstavnici SAD-a, Francuske i Velike Britanije su izjavili kako će tražiti uvođenje sankcija prema Damasku. Ruski predstavnik je izjavio, kako zaključci u dostavljenom izvješću o istrazi napada kemijskim oružjem u Siriji nisu dovoljni za prebacivanje odgovornosti za pojedine incidente na Damask i uvođenje sankcija, te da dio informacija iz izvješća može biti i krivotvoren.

Turska:

Turska će odbaciti bilo kakav novi mehanizam u borbi protiv izbjegličke krize ukoliko EU ne ukine vize turskim državljanima, izjavio je 3. rujna turski ministar za odnose s EU O. Celik za vrijeme dvodnevnog sastanka s ministrima vanjskih poslova članica EU u Bratislavi. Tijekom sastanka dvije strane nisu mogle prevladati ključna razmimoilaženja. Istodobno je turski ministar izrazio uvjerenje kako Ankara neće odbaciti dogovor s EU o izbjeglicama, neovisno o postojećim napetostima u međusobnim odnosima, a tema uvođenja smrtne kazne ne razmatra se u turskom parlamentu. Bruxelless ustraje na tome da Ankara mora uvesti promjene u protuteroristički zakon, kako bi mogla polučiti liberalizaciju viznog sustava. Ali Turska se tome kategorički protivi.

2. rujna ruski predsjednik Putin je izjavio kako je Rusija usmjerena k razvoju suradnje s Turskom, između ostalog i po pitanju izgradnje plinovoda „Turski tok“ i atomske centrale „Akkuyu“. Pritom Moskva uviđa „javnu zainteresiranost turskog predsjednika za potpunu uspostavu odnosa s Rusijom“. Ruski čelnik je ukazao na „uzajamne želje za dogovor o problemima regije, između ostalog i sirijskog problema“. Na sastanku ruskog i turskog predsjednika 3. i 4. rujna na samitu G2O u Kini, razgovaralo se o stanju i razvoju bilateralnih odnosa, poglavito u sferi gospodarstva ali i po pitanju Sirije.

Washington ne vidi pogoršanje odnosa s Ankarom nakon propalog pokušaja državnog udara u Turskoj, izjavio je 2. rujna predsjednik B. Obama. „Turska nastavlja biti snažni saveznik u NATO-u“, surađujući s SAD-om, poglavito u borbi protiv „IS“. U Kini je 4. rujna održan susret g. Obame i g. Erdogana, gdje je turski vođa izjavio kako Turska nastavlja borbu sa svim terorističkim organizacijama, ne čineći razliku, i kako se nada nastavku suradnje s SAD-om po toj temi. Istodobno je čelnik Bijele kuće obećao suradnju po pitanju dovođenja pred lice pravde svih odgovornih u nedavnom pokušaju puča u Turskoj, ali se suzdržao od odgovora na pitanje o izručenju oporbenog klerika F. Gulena Turskoj. Na istom samitu, njemačka kancelarka Angela Merkel i turski čelnik Erdogan dogovorili su izradu varijanti za ukidanje viza za Turke „s uključenjem zahtjeva Ankare“.

U Turskoj se, iako smanjenim intenzitetom, nastavlja istraga nad suradnicima oporbenog klerika F. Gulena i osumnjičenih osoba za sudjelovanje u pokušaju puča 15. srpnja. 1. rujna tursko Ministarstvo obrane objavilo je informaciju o otkazima za 820 službenika kopnene vojske i pomorskih snaga. Otkaze su dobila i 543 sudca i tužitelja, a 4. rujna uhićeno je još 70 suradnika F. Gulena. Ukupno je pod optužbom za organizaciju puča u Turskoj zadržano 7,5 tisuća osoba, od čega više od 6 tisuća vojnih službenika.

Istodobno, zaoštrilo se stanje na jugo-istoku Turske gdje specijalne postrojbe uz potporu zrakoplovstva provode vojnu operaciju protiv separatista iz Radničke stranke Kurdistana.

Saudijska Arabija:

Ruski čelnik V. Putin je 4. rujna, na samitu G20 u Kini, na sastanku sa saudijskim prjestolonasljednikom i ministrom obrane Muhammedom ben Salmanom izjavio, kako Rusija pridaje veliku važnost proširenju višesmjerne suradnje s tom zemljom, najvećim proizvođačem nafte, bez koje se ne može riješiti ni jedan ozbiljan međunarodni problem. Rusiji je vrlo važno biti u postojanom dijalogu sa saudijskim kraljevstvom, kazao je ruski čelnik. Saudijski princ je izjavio kako bi Saudijska Arabija željela izbjeći bilo kakav negativan scenarij na Bliskom istoku i da suradnja dviju država ima „privilegirani karakter“. Također se „obavila razmjena mišljenja oko sirijskih pitanja i postoje određene nijanse sličnosti stavova dviju strana“ za riješenje sukoba u Siriji, izjavio je g. Salman.

Saudijska Arabija ne namjerava povećavati proizvodnju i zasićivati tržište nafte dok članice OPEC-a planiraju sljedeći mjesec raspravljati o stabilizaciji cijena, izjavio je 1. rujna ministar za naftu te države H. Al-Falih. Kraljevstvo nije zabrinuto globalnom potražnjom i padom cijena nafte, usporavanjem svjetskog gospodarstva i sposobno je proizvoditi više od 12,5 milijuna barela dnevno, rekao je saudijski ministar. Saudijske vlasti iznova naglašavaju, kako je za postizanje dogovora o ograničenju proizvodnje nafte na određenoj razini potrebna suglasnost svih najvećih država proizvođača nafte.

Afganistan:

31. kolovoza afganistanski predsjednik M Ghani i premijer A. Abdullah razgovarali su o načinima izlaska države iz slijepog tunela u najvišim tijelima državne vlasti. Oni su postigli dogovor o zajedničkom radu po ograničenju ovlasti između predsjednika i premijera i „o učvršćenju temelja vlade nacionalnog jedinstva“. Dogovorili su se o nužnosti bezuvjetnog ispunjavanja političkog dogovora o osnivanju vlade nacionalnog jedinstva, o suradnji po ključnim općenacionalnim pitanjima i mjerama o poboljšanju rada kabineta ministara.

Podsjećamo, kako je sukob između predsjednika i premijera Afganistana započeo nakon što je premijer Abdullah uputio oštre kritike predsjedniku Ghaniju i optužio ga za ne ispunjavanje uvjeta iz političkog dogovora postignutog nakon predsjedničkih izbora 2014. godine.

Bivši zapovjednik tadžikistanskih specijalnih postrojbi Gulmurod Halimov, pozant pod nadimkom al-Tadžiki, postao je novi vojni zapovjednik „Islamske države“. On je na toj dužnosti zamijenio u Siriji likvidiranog T. Batirashvilija (nadimak: Abu Umar ash-Shishani), inače gruzijskog islamističkog radikala.

Iran:

U Perzijskom zaljevu povećava se broj incidenata između iranskih i američkih brodova što izaziva „ekstremnu zabrinutost“, izjavio je 29. kolovoza zapovjednik Središnjeg zapovjedništva OS SAD-a general Joseph Votel. Pritom je naglasio kako se Iran na moru počinje ponašati neprofesionalno. Od početka ove godine, kaže se dalje, u Perzijskom zaljevu bilo je 30 incidenata između vojnog brodovlja dviju država.

 

0 comments