PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 23.-29. SVIBNJA

Nastavljamo pratiti tjedne promjene stanja na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. U tjednu iza nas glavni događaji u regiji odvijali su se u Siriji, Iraku i Turskoj. U Siriji su kurdske postrojbe iz sastava „Snaga demokratske Sirije“ (SDS) pokrenule napad na „prijestolnicu“ „Islamske države“ Rakku, a u Iraku su vladine snage i lokalni ustanici pokrenuli napad s ciljem oslobađanja grada Faludže, smještenog 50.-ak kilometara od Bagdada. Turski parlament je 29. svibnja izglasao povjerenje novoj turskoj vladi na čelu s Binaliem Yildirimom.

U Moskvi je 26. svibnja održan četvrti ministarski susret o strateškom dijalogu između Rusije i Vijeća za suradnju arapskih država Perzijskog zaljeva. Zaključci su rezultirali potvrdom „pune privrženosti“ odlukama usvojenim glede riješenja sirijske krize u okviru Međunarodne grupe prijatelji Sirije i Vijeća sigurnosti UN-a. Međutim, dvije strane nisu uspjele postići suglasnost oko sudbine sirijskog predsjednika Asada. Razmatrano je još i stanje u regiji Perzijskog zaljeva, Iraku, Jemenu, Libiji, kao i izraelsko-palestinski odnosi. Rečeno je, kako je nužno izgrađivati dobrosusjedske odnose, uvažavanje i međusobne interese između arapskih monarhija i Irana, a jedinstveni stavovi čuli su se glede terorističke ugroze i potrebe „beskompromisne borbe“ protiv „IS“, „Al-Qaide“ i „Jabhat al-Nusre“. Razgovaralo se i o suradnji u sektoru nafte i plina, sferi energetike (uključno i atomske), informatičke tehnologije i td.

Sirija:

24. svibnja na sjeveru Sirije oporbene postrojbe organizirane u „Snage demokratske Sirije“ (SDS) koje najvećim dijelom čine kurdske postrojbe, a onda i postrojbe lokalnih arapskih plemena i Asirijaca (Zapadni analitičari smatraju kako se u okviru SDS-a, formiranog na inicijativu i uz potporu SAD-a, bori oko 25 tisuća kurdskih boraca i 5-6 tisuća arapskih), započele su vojnu operaciju oslobađanja grada Rakke. U operaciji sudjeluje oko 12 tisuća vojnika kojima se suprostavlja 3-5 tisuća ISIL-ovih boraca. Kopnenim snagama pomoć iz zraka pružaju zrakoplovi iz sastava međunarodne koalicije pod vodstvom SAD-a. Osim toga, u sjevero-istočnu regiju Haseke prebačeno je 250 američkih marinaca i „teška vojna oprema“. Pritom Pentagon negira neposredno sudjelovanje američkih vojnika u kopnenim bitkama u Siriji. Trenutačno su postrojbe SDS-a uspjele osloboditi nekoliko naselja, a Kurdi nisu zainteresirani ni motivirani za ulazak u samu Rakku koja je naseljena sunitskim arapskim stanovništvom. Osim toga, Sirijsko oporbeno Visoko pregovaračko vijeće izrazilo je razočarenje glede odluke protuterorističke koalicije na čelu sa SAD-om, o „povjeravanju oslobađanja arapskog grada Rakke kurdima“.

Rusija se ne bavi riješenjem pitanja sirijskih Kurda, to je stvar kurdskog naroda i vlada onih država u kojima Kurdi žive, izjavio je 27. svibnja ruski predsjednik Putin. „Mi se u Siriji bavimo borbom protiv terorističkih organizacija i očuvanjem legitimnih struktura vlasti kako se tamo ne bi ništa urušilo i kako na teritoriju Sirije ne bismo vidjeli ponavljanje libijskih događaja, ili još gore – somalijskih. To mi nećemo dopustiti.“

25. svibnja rusko Ministarstvo obrane priopćilo je kako se otkazuju zračni napadi po islamističkim položajima u Siriji do završetka razdvajanja niza oporbenih grupacija od organizacije „Jabhat al-Nusra“. Ruski Glavni stožer OS izjavio je kako je potonja teroristička organizacija „djelomično povratila svoju bojevu sposobnost, popunila pričuve naoružanja i streljiva i počela aktivna bojna djelovanja“ usmjerena na rušenje dogovora o prekidu vatre. Pritom se postrojbe „Al-Nusre“ nalaze u istim zonama kao i postrojbe „umjerene oporbe“ po kojima ne djeluju zrakoplovi ruske i sirijske vojske. „Nerješenost pitanja razgraničenja „umjerene oporbe“ i „Jabhat al-Nusre“ no dozvoljava učinkovitu borbu s terorizmom“. Rusko MO smatra također, kako američko odbacivanje ruskog prijedloga o zajedničkom djelovanju protiv islamističkih snaga u Siriji vodi prema eskalaciji sukoba.

Turska i druge države produžuju opskrbu „Jabhat al-Nusre“ oružjem i streljivom. Tursko topništvo slobodno gađa pogranične sirijske zone i položaje kurdskih ustanika. Te napade kurdi ocjenjuju kao „pokušaj vojnog pritiska na SDS“.

Američki vojni vrh zadovoljan je kontaktima s ruskim zračnim snagama glede provođenja akcija u Siriji, ali s njima ne koordinira napade na položaje „IS“, objavilo je 26. svibnja Središnje zapovjedništvo OS SAD-a. Američki State Department priopćio je kako SAD s Rusijom ne razmatra provedbu zajedničkih akcija u Siriji, a razmatraju „prijedloge o čvrstom instrumentu za produljenje primirja“. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov ukazao je američkom državnom tajniku Johnu Kerryju na nužnost ispunjavanja obećanja od strane Washingtona, koje se odnosi na razdvajanje sirijske oporbe od terorista. Amerikanci izjavljuju kako oni nisu protiv toga, da se iz dogovora o primirju isključe one postrojbe koje narušavaju prekid vatre, međutim Asadova vojska ne smije napadati „oporbene snage“. Washington je također izjavio kako će nastaviti inzistirati na odlasku Asada s vlasti, čak i u slučaju da za takav stav bude potrebno produžiti krvoproliće u državi.

Borci „Islamske države“ pokrenuli su veliki napad na postrojbe sirijske oporbe sjeverno od Aleppa, nedaleko od granice s Turskom, a tijekom tjedna zauzeli su nekoliko naselja, između njih, i grad Marea (29. svibnja) koji je predstavljao logističku bazu Slobodne sirijske vojske na sjeveru države.

23. svibnja ISIL-ovci su izvršili terorističke napade u dva priobalna sirijska grada Tartus i Jablu, kojom prilikom je poginulo više od 120 osoba.

Moskva poziva Zapad na poticanje sirijske oporbe na pregovore, a ne podnošenje krajnjih rokova za osnivanje upravnog tijela te države, izjavio je 26.svibnja ministar vanjskih poslova Lavrov.

Šef saudijske diplomacije A. al-Jubeir istog je dana izjavio kako sirijsko oporbeno Visoko pregovaračko vijeće mora biti „jedini zakoniti predstavnik sirijskog naroda na Ženevskim pregovorima“.

Irak:

23. svibnja iračka vojska i lokalni ustanici počeli su operaciju oslobađanja grada Faluđže (regija Anbar) od postrojbi „Islamske države“. Djelovanja kopnenih snaga podupiru i iračke zračne snage i zrkoplovi koalicije pod vodstvom SAD-a. U prvim danima napada oslobođeno je nekoliko naselja u okolici Faludže, a sam je grad stavljen pod okruženje. Vojska je zauzela i većinu ulaza u grad i nalazi se nedaleko od njegovog središta u kojem se nalaze glavne terorističke snage – od 500 do 700 boraca. U isto vrijeme neprijatelj provodi opasne protunapade, iskorištavajući minirana oklopljena vozila, a što je dovelo do usporavanja napada vladinih snaga. Problem je i to što islamisti pri obrani svojih položaja iskorištavaju građane kao „živi štit“. S ciljem skretanja pozornosti vladinih snaga islamisti „IS“ su 28. svibnja napali grad Hit istočno od Faludže.

Turska:

24. svibnja turski predsjednik R.T. Erdogan odobrio je sastav nove turske vlade na čelu s premijerom Binaliem Yildirimom, a 29. svibnja parlament je vladi izglasao povjerenje. Novi premijer smjenio je 11 ministara i dvojicu potpredsjednika vlade. Pojedini ključni ministri ostali su na svojim funkcijama, poput ministra vanjskih poslova B. Chavushoglua i unutarnjih poslova E. Ala. Kao glavne ciljeve vlade Yildirim je naznačio borbu protiv terorizma i usvajanje novog turskog ustava s odredbama o prijelazu na predsjednički sustav upravljanja zemljom. Politički analitičari smatraju kako je nova vlada, iako preformatirana, zadržala prijašnji sastav službenika iz vladajuće Stranke pravde i razvoja, a što ukazuje kako neće biti „ozbiljnih promjena u turskoj vanjskoj politici koju je odredio Erdogan“. Pritom su „nova vlada i njezin čelnik kudikamo bliži Erdoganu, nego je to bio kabinet Davutoglua“.

Predsjednik Erdogan je 24. svibnja ponovo zaprijetio Europskoj uniji izlaskom iz dogovora oko izbjeglica, ukoliko ona ne ukine vize turskim državljanima. Osim toga, izrazio je i nezadovoljstvo glede ne započimanja isplate sredstava koja je Bruxelless, suglasno rečenom dogovoru, dužan uplatiti Ankari.

Predsjednik Erdogan kritizirao je SAD nakon što su mediji primjetili američke vojnike s oznakama kurdskih obrambenih postrojbi koje u Ankari smatraju teroristima. U Washingtonu su izjavili kako SAD namjerava nastaviti dijalog s Turskom, između ostalog i u svezi stanja na sjeveru Sirije, ali svoj stav oko kurdskih snaga neće mijenjati.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je 27. svibnja kako Moskva očekuje konkretne korake nove vlade u Ankari u svezi, u studenom prošle godine srušenog ruskog bombardera. „Mi čekamo neke konkretne korake s njihove (turske, op. ZM.) strane. Još ih nema“, izjavio je ruski predsjednik, kazavši, kako Rusija želi obnoviti odnose ali da ih ona nije razrušila. Podsjetimo, upravo je bivši premijer Ahmet Davutoglu nedugo nakon tog opasnog incidenta javno izjavio kako je „osobno dao zapovijed za rušenje zrakoplova“, a izjavu je naknadno ublažio riječima, kako nije znao da se radi o ruskom zrakoplovu. U tu verziju priče Rusi ne vjeruju.

Iran:

Predstavnik konzervativnog krila ajatolah Ahmad Janati izabran je 24. svibnja za predsjednika iranskog Vijeća stručnjaka s dvogodišnjim mandatom. Osim te funkcije, on obnaša i funkciju predsjednika Vijeća straže Ustava – još jednog utjecajnog državnog tijela koje je na prošlim parlamentarnim izborima spriječio sudjelovanje na izborima tri tisuće predstavnika reformista i umjerenih kandidata.

28. svibnja održano je prvo zasjedanje novog saziva iranskog parlamenta – Medžlisa. Zastupnicima je pročitana poslanica vrhovnog državnog i vjerskog vođe ajatolaha Alija Hameneija, kojom ih je pozvao na pružanje otpora željama neprijatelja za namećanjem svojih planova Iranu. Prema riječima ajatolaha, Medžlis ima dva temeljna prioriteta – izgradnju stabilnog gospodarstva i nastavak napora za razvitak i obogaćivanje islamske kulture. Iranski predsjednik H. Rohani pred zastupnicima je naglasio njihovu važnu ulogu koju će imati u osiguranju političke i gospodarske snage Irana. Za predsjednika Medžlisa 29. svibnja izabran je predstavnik umjerenih konzervativaca A. Larijani, koji je tu funkciju obnašao već u dva navrata.

23. svibnja završio je posjet indijskog premijera N. Modija Iranu. On je rezultirao potpisivanjem više od deset dogovora o razvoju dvostranih odnosa u različitim sferama, poglavito gospodarskim. Osim toga, Iran, Indija i Afganistan u Teheranu su potpisali i suglasnost o razvoju tranzita i transporta kroz krajnju južnu iransku luku Chabahar (o važnosti tog sporazuma, kao i o čitavom tijeku posjete indijskog premijera Iranu, zbog njegovog velikog geopolitičkog značaja Geopolitika.news uskoro će sačiniti posebnu analizu).

Afganistan:

U Afganistanu je, nakon nedavnog ubojstva vođe talibana mulle Akhtara Mansoora, izabran novi lider tog pokreta mulla Haibatullah Akhunzada. On je bio zamjenik ubijenog mulle skupa sa S. Hakkanijem koji je ostao na tom mjestu. Drugi zamjenik vođe talibana postao je sin osnivača talibana (karizmatičnog mulle Omara) mulla Yacoob. Pojedini analitičari nazivaju novog talibanskog vođu „tipičnim seoskim“ islamističkim propovjednikom, a glavnu ulogu u vojnim pitanjima imat će njegova dva zamjenika. Novi vođa bit će uništen kao i njegov prethodnik Mansoor ukoliko se ne priključi dijalogu s Kabulom, izjavio je glasnogovornik afganistanskog predsjednika D.H. Minapal.

Kontingent američkih snaga u Afganistanu bit će smanjen ali će još dugo ostati u toj zemlji, priopćio je 26. svibnja šef Pentagona Ashton Carter. Američki vojnici bavit će se potporom afganistanskim snagama sigurnosti i provedbom protuterorističkih akcija.

Izrael:

25. svibnja u Izraelu je potpisan dogovor o ulasku u koalicijsku vladu na čelu s Benjaminom Netanjahuom vođe stranke rusko-jezičnih Izraelaca „Naš dom – Izrael“ (NDI) A. Libermana. On će u vladi dobiti funkciju ministra obrane. Osim toga, NDI će dobiti i portfelj ministarstva integracija. U okviru dogovora usvojeno je financiranje mirovinske reforme u iznosu od 1,4 milijarde šekela (370 milijuna dolara) koju je nametnuo A. Liberman.

Jordan:

Jordanski kralj Abdullah II. je 29. svibnja izdao naredbu o raspuštanju Predstavničkog doma (donji dom jordanskog parlamenta) glede priprema novih izbora. Sukladno ustavu zemlje, nakon raspuštanja parlamenta ostavku je podnjela i vlada u Amanu na čelu s A. Al-Nussurom. Za vršitelja dužnosti premijera postavljen je bivši šef diplomacije Hani Al-Mulki.