PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 13.-19. LIPNJA 2016. G.

Nastavlja se nestabilno i napeto stanje u nizu država regije. Prošlog tjedna to se poglavito odnosilo na Siriju, Irak, Libiju i Afganistan, a napetosti ostaju i u Jemenu, na Sinajskom poluotoku i jugo-istočnim regijama Turske.
Sirija:
Nastavljaju se borbe između vladinih snaga i postrojbi terorističkih organizacija „Islamske države“ („IS“) i „Jabhat al-Nusre“, kao i ponekih drugih grupacija. Na sjevero-istoku zemlje sirijska vojska nastavila je napade u smjeru grada Tabka i njegove zrakoplovne baze, a koji su u rukama „IS“. Borbe su vođene i u području gradova Damask i Deir az-Zour, te regijama Hama, Homs, Latakija i Idlib. Što se tiče grada Aleppa, tamo je od 16. lipnja proglašen dvodnevni prekid vatre ali postrojbe oporbenih snaga koje djeluju u koaliciji s „Jabhat al-Nusrom“ primirje su narušavale. Najvećim dijelom kurdskim postrojbama popunjene „Sirijske demokratske snage“ (SDS) nastavile su napade u smjeru grada Manbij, na sjeveru regije Aleppo, i odbacile ISIL-ove borce iz nekoliko tamošnjih naselja.
Po prvi put nakon 2014. godine Siriju je posjetio jedan visoki ruski državni dužnosnik. Riječ je o ministru obrane Sergeju Šojguu, koji je 18. lipnja, na inicijativu ruskog predsjednika Vladimira Putina, izvršio inspekciju ruskih snaga u zrakoplovnoj bazi „Hmeymim“, nakon čega je razgovarao s predsjednikom Asadom po „pitanjima vojne suradnje i zajedničke borbe s teroristima u Siriji“.
Tog istog dana visoki vojni dužnosnici SAD-a i Rusije proveli su izvanrednu video-konferenciju, glede sprječavanja incidentnih situacija pri djelovanju zračnih snaga u Siriji. Povod je bilo američko nezadovoljstvo navodnim ruskim bombardiranjem oporbenih snaga 16. ovog mjeseca na jugu Sirije, „usprkos molbi SAD-a“ da to ne čine. Predstavnici ruskog MO tom su prigodom američkim kolegama „argumentirano razjasnili kako se objekt, koji je podvrgnut napadu, nalazio više od 300 kilometara od teritorija označenim od strane Amerikanaca kao zone u kojima djeluje sirijska oporba koja je prihvatila proglašenje o prekidu vatre“. Rezultat video-konferencije je suglasnost o nužnosti poboljšanja koordinacije djelovanja u Siriji.
Prošli tjedan pojavila se informacija o tome, kako postoji mogućnost da je na području Sirije ubijen čelnik „Islamske države“ Abu Bakr al-Bagdadi prilikom zračnih napada koalicijskih snaga predvođenih SAD-om.
Ruski predsjednik Putin je 18. lipnja izjavio kako se riješenje sirijskog sukoba zasniva, ne u nadzoru čitavog teritorija zemlje od strane vlasti u Damasku, nego, u izgradnji atmosfere povjerenja između različitih grupacija sirijskog društva, a da u temelju sadašnjeg sukoba stoje njihova proturječja, što „predsjednik Asad dobro razumije“. Pritom je naglasio kako bi „mogući raspad Sirije bio najgora varijanta razvoja događaja“.
Oštre izjave glede sirijskog sukoba izrekao je 15. lipnja američki državni tajnik John Kerry: „Najnužniji je stvarni prekid bojevih aktivnosti. Mi to znamo i nemamo nikakvih iluzija. Rusija mora razumjeti kako naše strpljenje nije beskonačno i, ustvarnosti, već je vrlo ograničeno. Radi se o tome, hoće li Asad biti priveden odgovornosti ili ne. Zajedno s tim, mi se spremamo privesti k odgovornosti predstavnike oporbe čije je djelovanje također dovodilo do nastavka nasilja i kršenja prekida vatre“. „SAD se neće pomiriti s narušavanjem dogovora o prekidu vojnih djelovanja u Siriji i u skoro vrijeme namjerava utočniti mnoge dijelove tog dokumenta (koji se odnose na kršenje sporazuma, op. ZM.)“. Kao odgovor, rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je Washington „da bude strpljiv po pitanju Sirije“, napomenuvši, kako se sirijsku oporbu ne uspijeva pozvati za pregovarački stol zbog krivnje SAD-a koji ne može ili ne želi izvršiti pritisak na svoje saveznike u regiji.
Šef američkog Pentagona Ashton Carter izjavio je 15. lipnja, o nužnosti usvajanja svih mjera za nadzor tursko-sirijske granice, što će omogućiti „presijecanje opskrbe „IS“.
Djelatnici američkog State Departmenta uputili su predsjedniku Baraku Obami zajedničko pismo s preporukom pokretanja vojne operacije protiv vladinih snaga u Siriji s ciljem postizanja državnog udara. SAD nisu mijenjale svoju sadašnju politiku u odnosu na Siriju i nisu donosili odluke o izvršenju napada na vladine snage u Damasku, priopćio je 17. lipnja glasnogovornik State Departmenta John Kirby. Bijela kuća je također izjavila kako predsjednik Obama, kao i ranije, smatra, da za sirijsku krizu nema vojnog riješenja.
Direktor američke obavještajne službe CIA John Brennan izjavio je 16. lipnja kako SAD surađuje s Rusijom u sferi borbe protiv terorizma na sirijskom prostoru.
Saudijska Arabija se zalaže za agresivniji pristup riješavanja sirijskog sukoba, poput uspostave zona zabrane letova i isporuke oporbenim postrojbama protuzračnih raketa za borbu protiv vladinih snaga, izjavio je 17. lipnja šef diplomacije te zemlje A. al-Jubeir.
U Washington je prošlog tjedna stigao saudijski prijestolonasljednik i ministar obrane princ Mohammed ben-Salman, gdje se susreo s američkim državnim tajnikom Kerryjem i razgovarao o bilateralnim odnosima i „širokom spektru regionalnih problema, uključno Jemen, Siriju, Libiju i suprostavljenje terorizmu“. Razgovarali su i o Rijadovom planu diversifikacije saudijskog gospodarstva i povećanju prihoda iz sektora ne vezanih uz proizvodnju nafte. Ministar ben-Salman susreo se i s predstavnicima Demokratske i Republikanske stranke u američkom Kongresu. Razgovarao je i s čelnikom CIA-e J. Brennanom i šefom National Inetligence Jamesom Clapperom na temu borbe protiv terorizma i „IS“. Susreo se i s predstavnicima velikih američkih tvrtki i financijskih krugova, pozvavši ih na sudjelovanje u gospodarskim refeormama koje će se provoditi u S. Arabiji. 17. lipnja ben-Salman se susreo i s predsjednikom Obamom, a razgovaralo se o potpori libijskoj Vladi nacionalnog jedinstva i važnoj ulozi koju S. Arabija „može igrati u borbi s ekstremističkom ideologijom“, „potvrdili su nužnost održavanja prekida vojnih djelovanja i prijenos vlasti s Asada“ u Siriji. Predsjednik Obama je „pozdravio privrženost Saudijske Arabije političkom riješenju jemenskog sukoba“, potporu Vijeća o suradnji zemalja Perzijskog zaljeva pružanju humanitarne pomoći jemenskom stanovništvu i obnovi te zemlje. Raspravljalo se i o koracima za pružanje potpore Iraku glede humanitarnih pitanja i stabilizacije stanja u zemlji. Američki predsjednik i saudijski ministar „dogovorili su se o izučavanju svih mogućnosti koje bi mogle dovesti do snižavanja napetosti“ u odnosima s Iranom, kojeg su optužili za „destabilizirajuće aktivnosti“.
Irak:
Irački premijer H. al-Abadi je 17. lipnja izjavio, da su vladine snage uspostavile nadzor nad gradom Faludža, smještenom u regiji Anbar, 50 kilometara zapadno od Bagdada, „iako su još zaostale manje skupine terorista koje pružaju otpor“, kako u samom gradu tako i u njegovim predgrađima.
Turska:
Turska ne namjerava unositi promjene u zakon o borbi protiv terorizma, čak i ukoliko bi se to negativno odrazilo na liberalizaciju viznog sustava s Europskom unijom, izjavio je 14. lipnja predsjednik turske vlade B. Yildrim. Dodao je kako su sada, od 72 uvjeta nužna za uspostavu bezviznog sustava, ostali neispunjeni jedino kriteriji koji se odnose na ublažavanje turskog protuterorističkog zakonodavstva.
Šef Pentagona A. Carter potvrdio je turskom ministru obrane Fikri Işıku kako je SAD „čvrsto privržen turskoj sigurnosti kada je u pitanju ruska agresija i niz terorističkih ugroza“. Susret čelnika ministarstava obrane dviju država održan je u Bruxellessu tijekom ministarskog zasjedanja članica NATO saveza. Na susretu se razgovaralo i o migracijskoj problematici i učvršćenju turskih granica.
Bahrein:
Bahreinski sud je 14. lipnja donio odluku o suspendiji aktivnosti najveće oporbene snage u zemlji – šijtskog pokreta „Al-Wafaq al-Vataniy“. Zatvorit će se glavni stožer pokreta i zapljeniti svi njegovi bankovni aktivi. To je objašnjeno riječima, da taj pokret „ima i produžuje za svoj cilj narušavanje zakona i temelja društva koje je zasnovano na mirnom suživotu, toleranciji i uvažavanju. Također, organizacija stvara uvjete za rasprostranjivanje terorizma, ekstremizma i nasilja, i poziva na inozemno miješanje u unutarnje stvari zemlje“. „Al-Wafaq“ predstavlja najutjecajniju oporbenu organizaciju u kraljevstvu koja izražava interese šijta, koji čine većinu bahreinskog stanovništva. Krajem svibnja, bahreinski sud osudio je čelnika tog pokreta šeika A. Salmana na devetogodišnju zatvorsku kaznu zbog „širenja mržnje prema režimu i pozivanja na vojni prevrat“.
Iran:
Ministar vanjskih poslova Irana M.D. Zarif i američki državni tajnik J. Kerry razgovarali su 15. lipnja u Oslu, o realizaciji dogovora oko iranskog atomskog programa, stanju u Siriji i nestalih ili zadržanih američkih državljana u Iranu. Na kraju susreta državni tajnik Kerry je izjavio, kako je američka vlada ispunila sve svoje obveze prema Iranu u skladu s ugovorom o atomskom programu te zemlje, ali da može donjeti i nove mjere koje se odnose na financijske institucije s ciljem sprječavanja njihovog otezanja oko obnove suradnje s Iranom. Izjavio je i kako „Iran, bezuvjetno, mora polučiti sve ono što mu je bilo obećano za ispunjavanje Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja“, a „ukoliko se to ne učini, doći će pod ugrozu i sam dogovor“. Kerry je priopćio kako američka vlada daje američkim i europskim bankama nužna pojašnjenja koja se tiču „odmrzavanja“ i otvaranja računa, pravila poslovanja i financiranja projekata u Iranu, dodavši, kako je utjecaj države na privatne institucije ograničen, o čemu su američke vlasti višekratno upoznavale Teheran.
Libija:
Vijeće sigurnosti UN-a je 14. lipnja jednoglasno usvojilo rezoluciju koja omogućuje plovidbu brodova uz libijsku obalu glede nadzora provedbe embarga na isporuku oružja toj zemlji. Zadaća nadzora povjerena je pomorskim snagama europskih država. Embargo na isporuke oružja Libiji izglasan je 2011. godine, a nedavno, uz blagoslov UN-a formirana Vlada nacionalnog jedinstva, obratila se VS s molbom za dozvolu kupovine oružja u uvjetima embarga u odnosu na druge sudionike libijskog sukoba.
Sudan:
Sudanski predsjednik Omar al-Bashir donio je ukaz o prekidu vatre, počevši od 18. lipnja, u dvije savezne države na jugu Sudana – Blue Nil i South Kordofan, s rokom od četiri mjeseca. „Taj čin od strane vlade ima za cilj pokazati ustaničkim postrojbama kako im se daje šansa za sudjelovanje u mirovnim pregovorima i predaji oružja“.
Egipat:
Egipatski sud je 18. lipnja osudio bivšeg predsjednika države Mohammeda Mursija na doživotni zatvor zbog povrede državne tajne i predaje tajnih informacija Kataru. Zbog tog kaznenog djela već je osuđeno 11 osoba, od kojih šestoro na smrt. Ranije je sud Mursija također osudio na smrtnu kaznu zbog masovnog bijega zatvorenika iz zatvora u 2011. godini, u vrijeme protuvladinih demonstracija koje su dovele do rušenja režima Hosnija Mubaraka, a također i za kazneno djelo urote s ciljem destabilizacije Egipta.