Promjene vojno-političkih elemenata na Bliskom istoku od 3. do 9. travnja 2017. godine

Glavninu našeg prošlotjednog izvješća iz regije, što je i razumljivo, posvetit ćemo Siriji, uzimajući u obzir američki raketni napad na tamošnju zrakoplovnu bazu sirijske vojske 6. Travnja, kao dominantan događaj s mogućim dalekosežnim posljedicama. Ali krenimo redom:

Protuvladin “Sirijski opservatorij za ljudska prava“ sa sjedištem u Londonu, 4. travnja rasprostranio je informaciju, da je u regiji Idlib, u naselju Khan-Sheihun, izvršen zračni napad uz primjenu kemijskog oružja. Žrtve su bile 84 osobe, a 546 ih je ranjeno. I Rusija i Damask odmah su odbacili mogućnost da su njihove zračne snage primijenile kemijsko oružje. Damask je za taj napad optužio teroriste i političke snage koje stoje iza njih, a Sirija se obratila i Organizaciji za zabranu korištenja kemijskog oružja s molbom za slanje svojih stručnjaka za istragu incidenta u Idlibu. Istodobno, SAD i njegovi Zapadni saveznici, Turska i niz arapskih zemalja započeli su s oštrim optužbama protiv sirijskog predsjednika i vlade u Damasku zbog korištenja kemijskog oružja protiv civila u Idlibu.

Američki predsjednik D. Trump izjavio je kako je kemijski napad u Idlibu promijenio njegov odnos prema sirijskom predsjedniku B. Asadu i sirijskom problemu, dok je državni tajnik R. Tillerson izjavio kako za Asada neće biti mjesta u vodstvu Sirije. Washington je izrazio spremnost za primjenu oštrih mjera u Siriji, ne čekajući odluku VS UN-a. Moskva je izjavila kako SAD stavlja krivicu na Damask, „ne želeći raspravljati o tome što se uistinu dogodilo“. Predsjednik Turske R.T. Erdogan izjavio je kako Ankara podupire SAD ukoliko on odluči poduzeti vojne mjere u odnosu na Siriju nakon kemijskog napada u Idlibu.

Po zapovjedi vrhovnog zapovjednika američkih OS D. Trumpa od 6. travnja, dva američka razarača iz sastava 6. flote, iz istočnog dijela Sredozemnog mora lansirali su 59 krstarećih raketa Tomahawk na zrakoplovnu bazu sirijske vojske „Shaayrat“ u regiji Homs. Amerikanci su pritom ranije izvjestili rusku vojsku o predstojećem napadu, ali kontakata između političkog vrha dviju država o tome nije bilo. Prema ocjenama međunarodnih nezavisnih analitičara – „iako su napadi bili precizni, ukupna šteta u zrakoplovnoj bazi je ograničena – razlog čega je mala bojeva glava na raketi „Tomahawk“, koja teži „svega“ 450 kilograma“. Uništeno je 6 zrakoplova (prema informaciji Pentagona, 20), radarske postaje, nekoliko utvrđenih hangara i dio tehničke opreme.

Američki napad podržali su njihovi saveznici unutar NATO-a, Izrael, Japan, Australija, Saudijska Arabija, Turska, Jordan, UAE, Katar i Kuvajt. Egipat je pozvao Rusiju i SAD na zaustavljanje sukoba u Siriji i postizanje cjelokupnog riješenja krize, naglasivši nužnost zaustavljanja eskalacije sukoba. Irački premijer H. al-Abadi izjavio je kako Irak osuđuje primjenu kemijskih sredstava i smatra ga zločinom. Pozvao je na „hitnu i potpunu međunarodnu istragu“. Američki napad oštro su osudili Iran, Kuba, Venecuela, Sjeverna Koreja, Bolivija i, naravno, Rusija i sirijska vlada u Damasku.

D. Trump osobno je izvjestio kineskog predsjednika Xi Jinpinga o američkom napadu na Siriju. Kinesko MVP pozvalo je zainteresirane strane da ne odustaju od političkog riješenja sukoba. Kina ne podržava korištenje vojnih metoda unutar Sirije, a sirijskog predsjednika Asada smatra zakonitim predsjednikom.

Nakon američkog napada, Velika Britanija, Francuska, i niz drugih država Zapada, kao i Turska, Saudijska Arabija i arapske zemlje Zaljeva, započele su široku propagandnu kampanju protiv sirijskog čelnika Asada i pojačale optužbe protiv Rusije. D. Trump namjerava razmotriti uvođenje novih sankcija protiv Rusije i Irana zbog njihove potpore Asadu. Američka veleposlanica u UN-u N. Haley izjavila je kako političkog riješenja u Siriji ne može biti dok je Asad na vlasti. Pritom glavni američki prioritet ostaje borba protiv „Islamske države“, nakon čega se može pristupiti stabilizaciji političkog stanja u Siriji, izjavio je 8. travnja državni tajnik Tillerson. SAD se nada kako će Rusija odlučiti „igrati konstruktivnu ulogu“ glede potpore prekidu vatre u Siriji uz pomoć pregovora u Astani i Ženevi. Već 9. travnja Tillerson je ponovo izjavio kako će sirijski narod odlučiti o Asadovoj sudbini, a da SAD izvodi lekcije glede „nasilne smjene režima u Libiji“ pri riješenju sirijskog sukoba.

Turska zastupa stav o predaji vlasti sirijskog predsjednika Asada privremenoj vladi, izjavio je ministar vanjskih poslova M. Chavushoglu, a predsjednik Erdogan smatra kako Rusija treba prestati podržavati Asada i djelovati u Siriji skupa s SAD-om.

Rusija je oštro osudila američke raketne napade, a predsjednik Putin ih je proglasio „smišljenom agresijom protiv suverene države“. Napade smatra američkim pokušajem skretanja pozornosti od velikih žrtava civilnog stanovništva u Iraku, pričemu će napadi pričiniti štetu američko-ruskim odnosima, što neće pridonjeti borbi protiv terorizma.

Kremlj američki napad smatra i rizikom za povećanje incidenata u Siriji, a 8. travnja ministar vanjskih poslova S. Lavrov je u telefonskom razgovoru s R. Tillersonom izjavio, kako američki napad ide samo na ruku ekstremistima koji jedva čekaju američko-ruski sukob, a da izjave o sirijskoj primjeni kemijskog oružja ne odgovaraju istini. Rusija izražava žaljenje što je njezina inicijativa o istrazi tog događaja bila ignorirana i smatra da se Zapad bojao nezavisne istrage. Međutim, kazao je Lavrov, Moskva će i dalje inzistirati na pravdi o događaju u Idlibu. Rusija je, kao odgovor na američki napad, zamrznula sudjelovanje u sporazumu o sprječavanju incidentnih situacija pri letovima zrakoplova nad Sirijom, a 8. travnja zamrznula je i „vruću telefonsku liniju“ s Pentagonom, najavivši u najbliže vrijeme snažno jačanje protuzračne obrane sirijskih oružanih snaga.

Ruski i iranski predsjednici V. Putin i H. Rohani telefonski su razgovarali 9. travnja i izjavili o nedopustivosti agresivnih aktivnosti SAD-a protiv Sirije te su se zauzeli za objektivnu istragu incidenta s kemijskim oružjem u regiji Idlib.

Egipat:

Prošlog tjedna završio je posjet egipatskog predsjednika A. al-Sisija SAD-u. Radilo se o prvom posjetu egipatskog čelnika toj državi u zadnjih 8 godina. Razgovor je bio topao i srdačan, nakon faze zahladnjenja američko-egipatskih odnosa u vrijeme administarcija B. Obame.

D. Trump i A. al-Sisi razgovarali su o borbi protiv terorizma, ilegalnoj migraciji, stanju na Bliskom istoku i bilateralnim odnosima između dviju zemalja. Razmotrena je i mogućnost provođenja regionalne konferencije o mirnom riješenju sukoba između Izraela i Palestinaca. Suglasili su se oko važnosti pokretanja mirovnog procesa na Bliskom istoku, uključno Libiju, Siriju, Jemen, a izrazili su potporu izraelskom i palestinskom vodstvu glede napora prema postizanju dugotrajnog mira. Dvojica čelnika dogovorila su se i o obnovi vojne suradnje, prekinute od strane Obamine administracije, a trebale bi se obnoviti i zajedničke američko-egipatske vojne vježbe. Raspravljalo se i o unošenju radikalne organizacije „Muslimanska braća“ u američki spisak terorističkih organizacija ali je Trumpova administracija to odbila. Napominjemo, tu organizaciju Egipat smatra terorističkom, a njezini najveći pokrovitelji su Katar i Turska koja je i dalje najveći neprijatelj Al-Sisijeve vlade u Kairu. Trump je nazvao Egipat jednim od američkih glavnih saveznika u regiji, skupa s Izraelom i Jordanom, najavljujući početak „novog dana“ u njihovim odnosima. SAD će Egipat podupirati i na političkom i na vojnom planu i pružati mu pomoć u borbi protiv terorizma. Al-Sisi se susreo i s predstavnicima američkog biznisa, kao i čelnicima Svjetske banke, koja je jedna od egipatskih kreditora. Egipatski predsjednik je na kraju posjeta izjavio kako D. Trump razumije bliskoistočnu stvarnost i da se ozbiljno nastoji suprostaviti ekstremizmu i terorizmu u regiji.

A upravo je to posljednje najveći egipatski problem, o čemu potvrđuju i događaji od 9. travnja, kada su na kršćanski blagdan Cvjetnice džihadisti iz „Islamske države“ izvršili napade na dvije koptske crkve u gradovima Tanta i Aleksandrija, u kojima su stradale 44 osobe.

Libija:

Libijski predstavnički dom (zakoniti parlament koji zasjeda na istoku zemlje u gradu Tobruku), izglasao je 3. travnja povratak unutarlibijskom dijalogu pod vodstvom UN-a, koji se mora odvijati isključivo na libijskom teritoriju. Zastupnici su predložili izbor novog premijera Vlade nacionalnog jedinstva umjesto sadašnjeg F. Sarraja, i ponovo formiranje Libijskog predsjedničkog vijeća.

Libijska nacionalna vojska pod zapovjedništvom maršala K. Haftara, koja je odana Zastupničkom domu u Tobruku, nakon sukoba s oružanim postrojbama iz Misrate (grad na zapadu zemlje, a te su postrojbe odane vladi F. Sarraja u Tripoliju), 5. travnja  stavila je pod svoj nadzor veliku zrakoplovnu bazu Tamanhint, koja se nalazi na jugu države, u blizini Sabha – glavnog grada južne libijske regije Fezzan. Podsjećamo kako vojska maršala Haftara nadzire gotovo čitav istok Libije, uključno i glavne naftne terminale i luke na njezinoj  sredozemnoj obali, kao i na to, da je ona prije cca mjesec dana pokrenula veliku ofanzivu na jug Libije, želeći i taj dio zemlje staviti pod svoj nadzor, čime bi definitivno potvrdila svoju ulogi glavnog vojnog ali i političkog čimbenika koji će odlućivati o budućnosti zemlje. Napominjemo kako iza parlamenta u Tobruku i Haftarove Libijske nacionalne vojske stoje Egipat, UEU i Rusija, a iza brigada u Misrati u osnovi stoji Katar, dok Međunarodna zajednica podupire od strane UN-a postavljenu vladu nacionalnog jedinstva u Tripoliju, koja je zapravo i najslabija karika unutar glavnih igrača libijske političko-vojne bojišnice.

Jordan:

Jordanski kralj Abdullah II. posjetio je 5. travnja SAD i razgovarao s američkim predsjednikom Trumpom. Razgovarali su o kemijskom napadu u Siriji, obnovi izraelsko-palestinskih pregovora i posljedicama koje bi po regiju značio prijenos američkog veleposlanstva u Izraelu iz Tel Aviva u Jeruzalem, protiv čega nastupa Amman.

Jordan se zalaže za političko riješenje sukoba u Siriji kojeg mora osigurati međunarodna zajednica, uz očuvanje sirijske terotorijalne cjelovitosti. Sirijski sukob, prema riječima jordanskog kralja, počinje se pretvarati u „rat trećih država“ „sumnjivih interesa“.

Izrael:

Nakon povećanja zategnutosti inače stabilnih izraelsko-ruskih odnosa nakon izraelskih zračnih napada na sirijske konvoje s oružjem i reagiranja sirijske protuzračne obrane, pričemu Moskva ne daje Tel Avivu za pravo nastavak sličnih napada bez prethodnog suglasja s ruskom vojskom posredstvom uspostavljenog kanala veze, usljedio je još jedan ruski udarac. Naime, Moskva je izjavila kako će Zapadni Jeruzalem biti proglašen glavnim gradom izraelske države, uz uvjet da Istočni Jeruzalem postane prijestolnicom buduće palestinske države. Izrael je najavio kako će proučiti tu rusku izjavu.