Promjene vojno-političkih elemenata na Bliskom istoku od 1.-7. svibnja

Prošli tjedan obilovao je događajima u Regiji, a dominirao je onaj koji se odnosi na potpisivanje Memoranduma o osnutku sigurnosnih zona u Siriji, 4. svibnja, u kazahstanskoj prijestolnici Astani.

Sirija:

Unutarsirijski pregovori u Astani održani su 3. i 4. svibnja, a sudjelovale su delegacije Rusije, Turske i Irana, kao i sirijske vlade i oporbenih organizacija. U svojstvu promatrača nazočio je i S. de Mistura, posebni predstavnik UN-a za Siriju, kao i delegacije SAD-a i Jordana. Bitno je naglasiti kako se razina američke nazočnosti u astanskim pregovorima po prvi put povisila, tako da je, umjesto do sada nazočnog američkog veleposlanika u Kazahstanu, američku delegaciju predvodio pomoćnik državnog tajnika za Bliski istok S. Johns. Na sastanku je Rusija iznjela svoj prijedlog o osnutku sirijskih zona sigurnosti s ciljem daljnjeg učvršćenja prekida vatre, s tim da se ne prekida daljnja borba protiv terorističkih organizacija. Dva dana ranije, predsjednici V. Putin i D. Trump, u telefonskom razgovoru razmotrili su „mogućnost koordinacije aktivnosti u borbi protiv međunarodnog terorizma u kontekstu stanja u Siriji“. U stvari, razgovor se vodio o učvršćenju prekida vatre i osnutku sigurnosnih zona. Ta tema dominirala je i susretom ruskog čelnika s turskim predsjednikom R.T. Erdoganom 3. svibnja u Sočiju.

Već slijedećeg dana Rusija, Turska i Iran su u Astani potpisali Memoradnum o osnivanju sigurnosnih zona, u četiri sirijske regije: sjeverna regija Idlib i njoj gravitirajući dijelovi susjednih regija Latakija, Aleppo i Hama; zona sjeverno od Homsa; Istočna Guta (prigrad Damaska); i teritorij južnih regija Deraa i Al-Kuneitra. U tIm zonama ne dozvoljava se uporaba zrakoplovstva, a na njihovim granicama osnovat će se uže sigurnosne zone s nadzornim punktovima za propust civila i humanitarne pomoći, kao i monitoring obustave vatre. Zone se uspostavljeju na vrijeme od šest mjeseci, s mogućnošću produljenja. Memorandum se uspjelo usuglasiti s 27 terenskih zapovjednika postrojbi koje djeluju neposredno u zonama sigurnosti, a on omogućuje i povećanje broja sigurnosnih zona u perspektivi. Nakon 10 dana od dana potpisivanja, jamci sporazuma (Rusija, Turska i Iran) osnovat će Zajedničku radnu skupinu za smanjenje napetosti u sigurnosnim zonama. Do 27.5. trebaju biti gotove karte zona. O svim incidentima provodit će se istrage, o rezultatima kojih će se određivati odluke o poduzimanju mjera prema narušiteljima, ne isključujući i primjenu oružanih sredstava. Smatra se kako će Memorandum omogućiti razdvajanje oporbenih organizacija od onih terorističkih.

Delegacija oružane oporbe u Astani je zahtjevala rasprostranjenje prekida vatre na čitav sirijski teritorij, a željela je također i odstraniti Iran kao jamca postignutog sporazuma.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova smatra kako će daljnji prekid vatre u znatnoj mjeri ovisiti o snagama oporbe koje se nalaze u tim zonama ali i o terorističkim organizacijama, prije svih „Jabhat al-Nusre“, čija je nazočnost u njima značajna. Ali, navodi rusko MVP, uspostava zona omogućit će vladinim snagama oslobađanje znatnog dijela njezinih postrojbi, pričemu će im rusko zrakoplovstvo i dalje pružati potporu za uništavanje terorističkih snaga na terenu.

Potpisivanje sporazuma većinim je naišlo na pozitivan odjek u međunarodnoj zajednici. Općenito se smatra kako su Moskva i njezini partneri dostavili Washingtonu sve informacije o dogovoru u Astani. Istodobno se dogovor različito ocjenjuje od strane različitih frakcija sirijske oporbe.

Bilo kako bilo, Memorandum je stupio na snagu 6. svibnja, a Rusija je već od 1. svibnja obustavila primjenu svojih zrakoplova na prostorima u okviru sporazuma. Također se cjelokupno stanje u zapadnom dijelu Sirije nakon ovog sporazuma procjenjuje tišim i stabilnijim.

Pentagon je sa svoje strane izjavio kako će američko zrakoplovstvo nastaviti bombardirati ekstremiste posvuda, napomenuvši, kako se zone sigurnosti uspostavljaju na zapadu Sirije, a SAD vodi operacije u drugim dijelovima zemlje. Dana 6.5., zapovjednik ruskog Glavnog stožera general Valerij Gerasimov i zapovjednik Glavnog stožera američkih OS general J. Dunford, telefonski su razgovarali o astanskom sporazumu i potvrdili svoju spremnost za ispunjenje obveza u okviru međusobnog američko-ruskog sporazuma o sigurnosti letova nad Sirijom i rad na dodatnim mjerama za sprječavanje incidentnih situacija.

Što se tiče prošlotjednih vojnih operacija u zemlji, valja izdvojiti napade sirijske vojske na položaje ISIL-a u regiji Homs, istočno od Plamire, kao i oslobođenje dijela brdskog kraja Qalamun, na granici s Libanonom. Na sjevero-istoku zemlje nastavljaju se borbe između prokurdskih Sirijskih demokratskih snaga i džihadista za uspostavu nadzora nad gradom Tabka. Savjetnik turskog predsjednika I. Chevik, izjavio je 4.5. o mogućim „slučajnim“ napadima na snage specijalnih postrojbi SAD-a razmještenim na sjeveru Sirije.

Rusko-turski odnosi

U Soči je, 3.5., u goste ruskom predsjedniku Putinu, stigao turski predsjednik Erdogan. Glavna tema razgovora bilo je stanje u Siriji. Ruski čelnik je kazao kako su dvije zemlje čvrsto usmjerene prema produbljenju višesmjerne suradnje i da se sada može slobodno konstatirati, kako je završilo razdoblje ponovne uspostave rusko-turskih veza i da se prešlo u fazu normalnih partnerskih odnosa. Osobita pozornost stavljena je na gospodarske odnose, ukidanje svih preostalih barijera koje ometaju razvoj trgovinske suradnje i investicijske razmjene, a razgovaralo se i o vojno-tehničkoj suradnji.

Turska:

R.T. Erdogan je 2.5. došao u središte Stranke pravde i razvoja i nakon 33 mjeseca iznova postao njezin član, što mu omogućuju na nedavnom referendumu novousvojene ustavne promjene. Kako se očekuje, na izvanrednom stranačkom kongresu 21.5. Erdogan će opet biti izabran za predsjednika stranke AKP, koju trenutačno predvodi premijer B. Yildirim..

Izrael i Palestina:

Palestinska radikalna organizacija HAMAS, 1. svibnja, u glavnom katarskom gradu Dohi je obznanila novu političku doktrinu, iz koje je izostavljena točka o pozivu za uništenje Izraela. U njoj HAMAS podupire „ideju osnivanja palestinske države u granicama iz 1967. godine“ i pravo na povratak palestinskih izbjglica svojim domovima, ali bez priznanja prava Izraela na opstojnost. Ali, kao što smo naglasili, u dokumentu više nema točke koja poziva na uništenje Izraela. Osim toga, HAMAS se okreće od uskih veza s egipatskom „Muslimanskom braćom“, za što ga je često optuživao Kairo. U dokumentu se ističe kako suprostavljanje Izraelu ima politički, a ne religiozni karakter.

Izrael je skeptičan prema novoj HAMAS-ovoj doktrini, navodeći kako radikali „žele obmanuti svijet ali da neće postići ciljeve“.

U Washingtonu je 3.5. održan sastanak predsjednika D. Trumpa i palestinskog čelnika  M. Abbasa, kojom prigodom je američki vođa izjavio privrženost rada s izraelskim i palestinskim vodstvom glede postizanja mirnog riješenja njihovog sukoba i otpočinjanja pregovora koji mogu dovesti do sporazuma.

Za novog šefa političkog odbora HAMAS-a, 6.5. na tajnim izborima izabran je I. Hania (r. 1965.), bivši šef vlade te organizacije u sektoru Gaza.

Libija:

Neposredni pregovori između šefa libijske Vlade nacionalnog jedinstva F. Saraja i zapovjednika Libijske nacionalne vojske maršala Kh. Haftara, održani su 2.5. u Abu Dhabiju (UAE). Dogovorili su se o nizu pitanja, prije svega o osnivanju jedinstvenog kabineta ministara, izboru predsjednika države i parlamenta i početku ustroja jedinstvenih oružanih snaga. Međutim, uzimajući u obzir stvarno stanje na terenu i njegovu složenost, malo je vjerojatno kako će se dogovor dvojice političara (i vojnika) uspjeti primijeniti u praksi i u punom obliku.

Saudijska Arabija:

Saudijski princ prijestolonasljednik i ministar obrane M. Salman al-Saud je 2.5. isključio bilo kakvu mogućnost dijaloga između Rijada i Teherana, postavivši pitanje: „Kako mi možemo postići razumijevanje s režimom koji promovira ekstremističku ideologiju i želi dominirati muslimanskim svijetom?“

Prije posjeta Rijadu američkog predsjednika D. Trumpa, Washington provodi aktivnosti o pripremi ugovora o isporuci Saudijskoj Arabiji naoružanja u vrijednosti od nekoliko desetaka milijardi dolara. Razmatra se, između ostalog, i isporuka proturaketnog sustava THAAD, informatičke i programske opreme za uspostavu komunikacija na bojnom polju, bombi s laserskim navođenjem i td. Također se finaliziraju i ugovori o  isporuci četiri bojna broda za iznos od 11,5 milijardi dolara.

Afganistan:

Vođa Islamske stranke Afganistana H. Hekmatiar, vratio se 4.5. u Kabul nakon 20 godina odsustva. Povratak jednog od bivših vođa oružane oporbe u Kabul, postao je moguć nakon što je 2016. godine između te stranke i vlade u Kabulu potpisan mirovni sporazum. Na susretu s predsjednikom A. Ghanijem, Hekmatiar je izjavio kao priznaje postojeći ustav zemlje ali je zatražio i njegove određene korekcije. Talibane je nazvao „braćom“ ali i kazao, kako nastavak sukoba s njihovim učešćem predstavlja glavni razlog za daljnju nazočnost stranih oružanih snaga u zemlji.