PROMJENA VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 4. DO 10. SRPNJA 2016.

Osim uobičajeno nestabilnih i složenih odnosa u Siriji, Iraku, Libiji, Jemenu, J-I Turskoj i Afganistanu, prošli tjedan obilježilo je i dramatično pogoršanje stanja u Južnom Sudanu.

Sirijsko vojno zapovjedništvo je 6. srpnja objavilo prekid vatre u trajanju od 72 sata na čitavom teritoriju zemlje, zbog velikog muslimanskog blagdana završetka mjeseca Ramazana. Već 9. srpnja prekid vatre je produljen do 13 ovog mjeseca. Prestanak sukoba prihvatila je oporbena Slobodna sirijska vojska, a uobičajeno su ga odbile terorističke organizacije (dalje, t.o.) „IS“ i „Jabhat al-Nusra“ i njoj privržene islamističke grupacije. Zbog primirja je uvelike smanjena vojna aktivnost u čitavoj zemlji, a borbe su nastavljene između vladinih snaga i t.o. u nekoliko regija, a najintenzivnije u gradu Aleppu i njegovim predgrađima. Tamo su sirijska vojska i lokalni ustanici okružili radikalne postrojbe u dijelovima grada koje su okupirale. Ekstremisti su ostali odsječeni od svojih opskrbnih baza uz granicu s Turskom. UN je izvjestio kako je oko 300 tisuća ljudi blokirano u istočnim dijelovima Aleppa zbog borbi vladinih snaga s džihadistima. Javlja se o velikom broju poginulih civila zbog napada „Jabhat al-Nusre“. Neuspjehom je završilo nastojanje te t.o. i njezinih saveznika od 10. srpnja za probijanje obruča u zoni Aleppa. Tri dana ranije vladine snage su počele protunapad na sjevero-istoku regije Latakija s ciljem stavljanja pod nadzor grada Kensabe i njegovog okružja. 8. Srpnja vladine snage su  izbacile borce ekstremističkih postrojbi iz naselja Maydaia istočno od Damaska, a također vratile i sve ranije izgubljene položaje u okolici Palmire. „Sirijske demokratske snage“ (SDS) pod dominacijom kurdskih postrojbi, nastavile su borbe za strateški važan grad Manbij sjevero-istočno od Aleppa, nužan za opskrbu ISIL-ovih snaga u gradu Rakki.

Tursko topništvo i zrakoplovstvo je 5. srpnja izvršilo napade po ciljevima „IS“ na sjeveru Sirije. Turski napadi obnovljeni su po prvi put nakon turskog rušenja ruskog zrakoplova u studenom prošle godine, kao rezultat nedavne normalizacije odnosa između Moskve i Ankare.

Helikopter sirijske vojske Mi-25  s ruskom posadom oboren je od strane „IS“ u okolici Palmire, a oba su pilota poginula. Pretpostavlja se kako je ruska posada bila u sirijskom helikopteru kao zamjena sirijskim pilotima koji su bili na dopustu zbog vjerskog blagdana.

Američki i ruski predsjednici Obama i Putin su 6. srpnja telefonski razgovarali o stanju u Siriji, a službeni Kremlj je objavio kako su „obje strane potvrdile spremnost za povećanje koordinacije po liniji ruskih i američkih vojnih djelovanja u Siriji“. Naglašena je važnost obnavljanja unutar-sirijskog pregovaračkog procesa pod agendom UN-a. G. Putin je pozvao g. Obamu pomoći oko ubrzavanja odvajanja postrojbi umjerene sirijske oporbe od „Jabhat al-Nusre“. Obojica su „potvrdili svoju privrženost uništenju postrojbi „IS“ i „Jabhat al-Nusre“ u Siriji“. Glasnogovornik Bijeke kuće je priopćio kako g. Obama smatra kako Asadov režim ne ispunjava uvjete iz suglasnosti oko prekida vatre. Pritom je naglasio „važnost utjecaja Rusije na sirijski režim“ radi osiguranja sigurnosti civilnog stanovništva i ispunjavanja obveza iz primirja. Ukupno gledano, predsjednici dviju vojnih supersila nisu postigli napredak glede proširenja suradnje po pitanju Sirije.

Tajnik Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana admiral Shamhani izjavio je 5. srpnja, kako je suradnja Teherana, Moskve i Damaska glavni čimbenik koji će odrediti razvoj stanja u Siriji.

Afganistan:

SAD će u Afganistanu zadržati do početka iduće godine vojni kontingent od 8,4 tisuće vojnika tj. neće ga smanjivati na 5,5 tisuća, kako je to ranije bilo najavljivano. Tu je informaciju 6. srpnja objavio predsjednik Obama, pojasnivši, kako je to posljedica „lošeg stanja u sferi afganistanske sigurnosti“, gdje talibani vrše terorističke napade na civile. Washington procjenjuje kako afganistanske snage sigurnosti nadziru Kabul, velike gradove i glavne prometnice za opskrbu ali da su još nedovoljno jake. Dogovor između vlade i talibana je „jedini sposoban“ omogućiti mir i SAD podržava taj proces, izjavio je američki predsjednik. Afganistanski predsjednik Ghani je pozdravio američku odluku, a glede talibana je izjavio: „Koliko bude više američkih vojnika, toliko će biti veći njihovi gubitci.“

Na samitu NATO saveza u Varšavi, održanom 8. i 9. srpnja, dogovoreno je produljenje misije u Afganistanu do kraja 2017. g. Kontingent NATO snaga sada iznosi oko 12 tisuća vojnika koji obavljaju savjetničke poslove i obuku i ne izvršavaju neposredne bojeve akcije, a trenutačno stanje u toj zemlji ne traži njihov drukčiji angažman ni u sljedećoj godini, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. NATO će financirati afganistansku vladu (s ciljem povećanja bojeve sposobnosti njihove vojske i snaga sigurnosti) s 5 milijardi dolara godišnje do 2020. g.

Turska:

Rusija je obećala ukinuti protuturske sankcije, a Ankara sada iščekuje  ukidanje ograničenja u okviru normalizacije odnosa između dviju zemalja, izjavio je 4. srpnja turski šef diplomacije Chavushoglu. Ujedno je kazao kako turski stav po pitanju Sirije ostaje nepromijenjen – traži se odlazak s vlasti predsjednika Asada. Također je naglasio kako britanski Brexit i rastući euroskepticizam u EU neće utjecati na turski strateški cilj usmjeren k punopravnom članstvu u EU.

Normalizacija odnosa s Turskom neće otkloniti problematična pitanja unutar dijaloga, izjavilo je 7. srpnja rusko MVP. Ruski premijer Medvedev je izjavio kako još nisu donesene nikakve odluke o ukidanju zabrane uvoza turskog povrća, ali je zainteresiranim institucijama dao rok od tjedan dana za dostavu svojih prijedloga vladi glede uspostave čarter linija između Rusije i Turske. 9. srpnja u Tursku je sletio prvi zrakoplov s ruskim turistima.

Ankara od NATO saveza očekuje aktivniji napor glede suprostavljanja ugrozama turskoj nacionalnoj sigurnosti, izjavio je 8. srpnja predsjednik Erdogan. Kao ugroze Turskoj spomenuo je „Islamsku državu“, „Al-Qaidu“, separatističku Radničku stranku Kurdistana, kao i sirijsku kurdsku Stranku demokratskog saveza i snage samoobrane sirijskih kurda.

Nestabilno stanje ostaje i dalje na turskom jugo-istoku, u regijama većinski nastanjenim kurdskim stanovništvom. Nastavljaju se sukobi turskih snaga sigurnosti i boraca RSK.

Na samitu NATO saveza u Varšavi odlučeno je, da se u Tursku prebace zrakoplovi za obavještajno izviđanje AWACS, a letjeli bi međunarodnim zračnim prostorom i nebom iznad Turske radi prikupljanja informacija sa sirijskog i iračkog terena, u interesu pružanja potpore međunarodnoj koaliciji za borbu protiv „IS“.

Južni Sudan:

Jako se zaoštrilo stanje u Južnom Sudanu. U vojnim sukobima unutar glavnog grada Džube između vojnika odanih predsjedniku S. Kiiru i bivših ustaničkih snaga predvođenih potpredsjednikom R. Masharom, tijekom posljednjih nekoliko dana ubijene su 272 osobe. Vojska predsjednika Kiira je 10. srpnja dva puta napala rezidenciju potpredsjednika Mashara čiji suradnici optužuju predsjednika države za obnavljanje rata u zemlji.

Saudijska Arabija:

U Saudijskoj Arabiji 4 osobe su poginule, a šest ih je ranjeno 4. srpnja u terorističkom napadu blizu Džamije Proroka u Medini. Istog dana dvojica terorista-samoubojica raznjeli su se i u šijtskoj džamiji grada Al-Qatifa u Istočnoj regiji S.A. Osim toga, istog dana su saudijske snage sigurnosti uspjele spriječiti teroristički napad u Jeddahu, u blizini američkog konzulata.

Irak:

Teško stanje nastavljeno je i u Iraku, gdje je 7. srpnja, u terorističkom napadu u šijtskom svetištu u gradu Balad, sjeverno od Bagdada, poginulo 40 , a ranjeno 75 osoba. Odgovornost za napad je preuzela „Islamska država“. Istodobno, premijer al-Abadi je 6. srpnja prihvatio ostavku svog ministra unutarnjih poslova zbog terorističkog napada od  3. srpnja u Bagdadu, kada je poginulo čak 292, a ranjeno 180 osoba, velikom većinom šijta. Ostavku je podnio i zapovjednik operativnog stožera „Bagdad“ i niz rukovoditelja specijalnih snaga, odgovornih za sigurnost unutar glavnog grada.

Jemen:

U raznim djelovima Jemena nastavljaju se borbe između vojski odanih aktualnom predsjedniku Hadiju i postrojbi šijtskih ustanika-huta i njihovih saveznika unutar službene vojske (odanih bivšem predsjedniku Salehu). Prošli tjedan boj se vodio u regijama Marib, Al-Jouf i Taiz. Zrakoplovi arapske koalicije predvođene Saudijskom Arabijom nanosili su udare po položajima i objektima huta. Na jugu države je 6. srpnja službena vojska, uz potporu zrakoplova arapske koalicije, odbila napade boraca „Al-Qaide Arapskog poluotoka“ (AQAP) na vojnu bazu pokraj zračne luke u glavnom gradu Adenu.

Jemenski predsjednik Hadi je 10. srpnja izjavio kako odbacuje mogućnost osnutka koalicijske vlade s hutima i nije isključio izlazak vladinih predstavnika iz mirovnih pregovora u Kuvajtu.

Iran:

Američki State Department je 8. srpnja izjavio kako „nema nikakve informacije o tome, da iranske vlasti narušavaju uvjete Zajedničkog plana djelovanja o iranskom nuklearnom programu“. Iransko MVP je izjavilo kako Teheran očekuje od američke administracije ispunjenje obveza u okviru postignute suglasnosti o nuklearnom programu i skidanje ograničenja prema Iranu. Kongres je 8. srpnja usvojio dvije izmjene zakona koje mogu poništiti planirani dogovor između Irana i tvrtke „Boing“ vrijedan 25 milijardi dolara, o kupnji stotinjak putničkih zrakoplova. Administracija predsjednika Obame potvrdila je kako će istupiti protiv tog zakona koji podriva nuklearni dogovor s Iranom.

Iran će nastaviti s realizacijom svog raketnog programa sukladno svojoj obrambenoj doktrini, neovisno o izjavi njemačke kancelarke Angele Merkel o njegovom neskladu s rezolucijom VS UN-a, objavilo je iransko MVP.

Egipat:

Egipatski ministar vanjskih poslova Shukri stigao je 10. srpnja u Izrael i susreo se s premijerom B. Netanjahuom. Raspravljali su o obnovi izraelsko-palestinskih odnosa tj. pregovaračkog procesa, i o izraelsko-egipatskoj suradnji u različitim sferama. G. Netanjahu je 10. srpnja ponovno pozvao Palestince na neposredne pregovore s Izraelom. Izraelski premijer je ocijenio posjet g. Shukrija kao pomak u odnosima između dviju država. Radi se o prvom egipatskom visokom dužnosniku koji je posjetio Izrael od 2007. godina.