Promjena vojno-političkih elemenata na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi od 25. do 31. 7. 2016. g.

Geopolitika.news nastavlja s redovitim tjednim izvješćem o stanju na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, gdje su iznova dominirali događaji iz Turske i Sirije. Također vrijedi istaknuti i redoviti samit Arapske lige održan u Mauritaniji, s kojim ćemo i započeti današnji tjedni pregled.

U glavnom gradu Mauritanije Nouakchottu, 25. srpnja održan je samit članica Arapske lige, a razmatrano je stanje u Siriji, Libiji, Iraku, Jemenu i Sudanu, stanje arapsko-izraelskih pregovora, odnosi s Iranom, pitanja arpske sigurnosti, borbe protiv terorizma i ekstremizma, gospodarska suradnja između članica AL i td. Primjetan je nedostatak vladinih delegacija visoke razine: došlo je svega šest šefova vlada arapskih država – Katara, Kuvajta, Jemena, Sudana, Džibutija i Komorskih otoka. Ta je činjenica u startu onemogućila donošenje bilo kakvih značajnijih zajedničkih zaključaka.

Turska:

U Turskoj su nastavljene masovne čistke unutar vojnog i državnog aparata, medija i različitih organizacija, od osoba osumnjičenih za umješanost u propali puč ili za simpatiziranje islamskog klerika F. Gulena. Vlada je 29. srpnja objavila kako su uhićene 18044 osobe, od čega je 9677 u pritvoru i iščekuje sudski proces. Taj broj nastavlja rasti. Zatvoreno je 16 televizijskih kanala, tri informativne agencije, 23 radijske postaje, 45 novina i 29 izdavača. Ukupno je čistkama obuhvaćeno 66 tisuća ljudi. Najviše je zahvaćena vojska, a samo prošlog tjedna otkaze je dobilo 3100 vojnih službenika. Istodobno je oslobođeno njih 758, većinom vojnika i kadeta.

Na zasjedanju Visokog vojnog vijeća održanom 28. srpnja, kojem je predsjedao premijer B. Yildirim, usvojena je odluka o ostanku na dužnosti zapovjednika Glavnog stožera turskih OS, zapovjednika Kopnene vojske, Zrakoplovnih snaga i Ratne mornarice. Već 31. srpnja zapovjedništva svih triju rodova vojske stavljena su pod upravu Ministarstva obrane (ranije su bila pod zapovjedništvom Glavnog stožera). U sastav Visokog vojnog vijeća uključeni su potpredsjednici vlade, šefovi MVP, MUP-a i ministar pravosuđa. Predsjednik države i premijer dobili su posebne ovlasti, uključno i izdavanja zapovjedi vojnim strukturama koje će ih biti dužne odmah ispunjavati. Umjesto zatvorenih vojnih učilišta osnovat će se Univerzitet za nacionalnu obranu, a Vojno-medicinska akademija i sve vojne bolnice predane su u nadležnost Ministarstva zdravstva.

25. srpnja predsjednik Erdogan se susreo sa šefovima političkih stranaka i izrazio im zahvalnost za njihov stav u suprostavljanju pokušaju državnog udara. Predsjednik je saslušao i njihove poglede o nužnim budućim koracima za tursku državu.

Glasnogovornik ruskog predsjednika D. Peskov potvrdio je 26. srpnja, da će se ruski i turski predsjednici susresti u Samkt Peterburgu 9. kolovoza. U Moskvi su 26. srpnja održani pregovori ruskih i turskih delegacija po pitanjima obnove njihovih gospodarskih veza. Turski ministar vanjskih poslova M. Chavushoglu je 29. srpnja izjavio kako Rusija za Tursku ne predstavlja alternativu NATO-u i EU.

Turski predsjednik Erdogan kritizirao je Zapad zbog ne iskzivanja solidarnosti prema turskim vlastima za vrijeme propalog puča te ih pozvao na ne miješanje u unutarnje stvari zemlje. Europska komisija je Turskoj odobrila novu tranšu sredstava namjenjenih za pomoć izbjeglicama u iznosu od 1,4 milijarde eura, temeljem potpisanih obveza Bruxellessa koje se odnose na paket od 3 milijarde eura pomoći Turskoj. Njemačka kancelarka Merkel je izjavila kako će se s turskim čelnikom susresti najkasnije početkom rujna.

Sirija:

Rusija i Sirija su 28. srpnja počele veliku humanitarnu operaciju u gradu Aleppu, izvjestio je ruski ministar obrane S. Shoygu. Civili grad mogu napustiti kroz nekoliko koridora, a još jedan je otvoren za borce koji žele položiti oružje. Koridori po potrebi mogu biti otvoreni u oba smjera za mirovne misije. Po procjenama, u djelovima Aleppa pod nadzorom džihadista živi između 200 i 250 tisuća ljudi.

Rusija je pozvala međunarodne organizacije na sudjelovanje u mirovnoj misiji, a sirijska vlada je proglasila i jamči amnestiju za sve one koji nisu počinili ratne zločine i dragovoljno predaju svoje oružje. Vjerske vođe i šeici Aleppa pozvali su borce na „iskorištenje amnestije i dragovoljnu predaju vlastima“. Postoje informacije o tome da su civili počeli napuštati gradske četvrti blokirane sirijskom vojskom, a također i pojedine grupe boraca suprotne strane. Stanovnici grada počeli su dobivati prehrambene i najnužnije potrepštine zraačnim putom. Istodobno ekstremističke organizacije ne puštaju iz obruča muškarce uzrasta od 18 – 50 godina, ali pucaju i po civilima koji se žele koridorima izvući iz grada. Sirijska vojska i njoj odane lokalne postrojbe u isto vrijeme nastavljaju akcije protiv terorista u sjevernim i zapadnim dijelovima grada. Primjećeno je kako džihadističke snage pojačavaju koncentraciju snaga prema Aleppu s ciljem deblokade njihovih boraca u gradu.

Američki državni tajnik John Kerry je „duboko zabrinut“ provođenjem humanitarne akcije u Aleppu. Washington smatra kako je humanitarna operacija ruskog MO u Siriji „bez dodatnih razjašnjenja“ usmjerena na predaju oporbenih postrojbi. Slične stavove imaju i Velika Britanija i Francuska, a protiv te operacije izjasnila se prosaudijska sirijska oporba u inozemstvu. Posebni UN-ov izaslanik za Siriju pozvao je Rusiju da uspostavljene koridore stavi pod odgovornost UN-a, kako bi civili mogli slobodno napustiti grad.

Postrojbe, u glavnini kurdskih „Sirijskih demokratskih snaga“, uz potporu zrakoplova međunarodne koalicije pod vodstvom SAD-a, nastavljaju borbe s borcima „Islamske države“ u gradu Manjibu sjevero-istočno od Aleppa. O oslobođenju grada još je rano govoriti, izjavio je zapovjednik Središnjeg zapovjedništva američkih OS general J. Votel. „Islamska država“ preuzela je odgovornost za teroristički napad u gradu Kamshliju na krajnjem sjevero-istoku Sirije, u kojem je poginulo 58, a ranjeno 140 osoba.

Šefovi diplomacija SAD-a i Rusije 26. srpnja razgovarali su iznova o razdvajanju oporbenih i terorističkih snaga. Istog dana u Ženevi je održan susret u formatu SAD-Rusija-UN, a zaključeno je kako je nužno nastaviti pregovore suprostavljenih sirijskih snaga.

Teroristička organizacija „Jabhat al-Nusra“ promijenila je naziv u „Jabhat Fath ash-Sham“ i odvojila se od „Al-Qaide“. Međutim, ona ostaje nezakonitom i terorističkom organizacijom i borba s njom će biti produžena do njezinog uništenja, izjavilo je rusko MVP. Slično je reagirao i američki State Department, izjavivši, kako se američki pogled na tu organizaciju neće promijeniti nakon njezine promjene imena i ona je jednaki cilj kao i „Islamska država“. UN je također priopćio kako „Al-Nusra“ ostaje na sankcijskom spisku kao teroristička organizacija.

Sirijski predsjednik Asad je 30. srpnja izjavio kako će se izbori za sirijskog predsjednika održati nakon završetka mirovnog procesa u Ženevi i pobjede nad terorizmom.

Jemen:

U Jemenu su se šijtski ustanici – huti i pristalice bivšeg predsjednika A. Saleha dogovorili o osnivanju jedinstvene strukture upravljanja državom – Visokog političkog vijeća, „kako bi objedinili napore u suprostavljanju saudijskoj agresiji i upravljali državom u političkoj, obrambenoj, gospodarskoj i socijalnoj sferi sukladno ustavu“. Međunarodno priznata jemanska vlada taj je čin nazvala „prevratom“ i ocijenila ga nedostatkom želje sa strane huta za nastavkom pregovora o mirnom riješenju jemenskog sukoba. Neovisno o tome, pregovori dviju strana u Kuvajtu produljeni su za još jedan tjedan.

Jemenski predsjednik A. Hadi izjavio je 31. srpnja kako odobrava UN-ov prijedlog projekta za razriješenje sukoba. On pretpostavlja predaju oružja od strane huta i snaga odanih bivšem predsjedniku Salehu, izlazak pobunjenika iz glavnog grada Sane i gradova Taiza i Hodeida. Politički dijalog morao bi početi kroz 45 dana od potpisivanja ovog dokumenta sa strane sukobljenih strana. Vladina delegacija upoznala je posebnog UN-ovog izaslanika o tome, kako će vlada odobriti UN-ov prijedlog ukoliko ga pobunjenici potpišu do 7. kolovoza. Prispjele informacije ukazuju kako pobunjenici-huti odbijaju prihvatiti taj prijedlog, izjavljujući, kako je uvjet za nastavak pregovora jedino formiranje vlade nacionalnog jedinstva.

Predstavnik vojnih snaga arapske koalicije saudijski general A. Asiri, izjavio je 31. srpnja kako koalicija nastavlja s operacijom u Jemenu sve do povratka na vlast legitimne vlade.

Afganistan:

Misija UN-a u Afganistanu objavila je izvješće o civilnim žrtvama u vojnom sukobu u toj zemlji za prvu polovicu 2016. godine. Poginula je 1601 osoba, a ranjeno njih 3565. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine gubitci su porasli za 4 posto. U siječnju ove godine vlada u Kabulu nadzirala je 70,5% državnog teritorija, a u srpnju se taj broj snizio na 65,6%. Prema informacijama zapovjedništva američkih snaga u toj zemlji, broj boraca priključenih „Islamskoj državi“ od siječnja se dvostruko umanjio – s 3 tisuće do 1500 boraca.

Tunis:

Tuniški parlament izglasao je nepovjerenje predsjedniku vlade H. Sidu koji je izvrgnut kritikama zastupnika za neučinkovitost i nesposobnost izvođenja države iz gospodarske krize. Ranije, 13. srpnja, šefovi glavnih stranaka sudjelovali su u nacionalnom dijalogu i potpisali „Kartagenski dogovor“ kojim je pozvano na otpočinjanje procesa formiranja vlade nacionalnog jedinstva. Jedan od uvjeta njezinog formiranja je ostavka sadašnjeg premijera Sida.