PROMJENA VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 13. DO 19. VELJAČE 2017.

Nastavljamo s redovitim tjednim prikazom stanja u bliskoistočnoj regiji:

Sirija:

I dok se primirje između sirijske vojske i snaga umjerene oporbe i dalje održava uz povremene manje incidente, nastavljaju se borbe vladinih snaga protiv terorističkih organizacija, prije svega „Islamske države“. Najžešće borbe vodile su se na krajnjem jugu zemlje, u gradu Deraa, blizu granice s Jordanom. Tamo su postrojbe „Tahrir ash-Shama“ (ime za nedavno osnovane združene snage bivše „Al-Nusre“ (koja se samoraspustila) i njoj priključenih manjih ili srednje velikih ekstremističkih organizacija) pokrenule veliki napad na položaje sirijske vojske, kojeg su ove uspjele odbiti zahvaljujući potpori ruskog zrakoplovstva. Sirijska vojska nastavila je napredovanje prema središtu zemlje i gradu Palmiri, oslobodivši pritom zonu nalazišta plina Haian, u regiji Homs. Istodobno su turska vojska i njoj odane snage umjerene sirijske oporbe očistile od snaga „Islamske države“ veći dio grada Al-Baba, smještenog na sjevero-istoku regije Aleppo. Taj grad ima veliku stratešku važnost glede turskih namjera oko osnivanja sigurnosne zone uz sirijsko-tursku granicu. Postoji mogućnost da su se Turska i Rusija na prošlotjednom sastanku u Astani i definitivno dogovorile po tom pitanju tj. da se Rusija suglasila s turskom namjerom osnivanja sigurnosne zone, a Ankara obvazala kako njezina vojska i njoj odane oporbene snage neće vršiti prodor južno i zapadno od Al-Baba, u zone u koje su prije nekoliko prodrle snage sirijske vojske, porazivši ISIL-ove borce. Zone južno i zapadno od Al-Baba ostat će pod utjecajem Damaska. Turska vojska i njoj odane snage na tim mjestima skoro su se susrele sa sirijskom vojskom, a stanje je ostalo stabilno.

Vezano uz bojišnicu oko „prijestolnice“ „Islamske države“ – grada Rakke, primjetno je kako su se većinski kurdske postrojbe iz „Sirijskih demokratskih snaga“, uz veliku potporu zrakoplova koalicije pod vodstvom SAD-a, približile Rakki. Tamošnje vođe iz t.o. „Islamska država“ počeli su bježati iz grada i kretati se nizvodno (južno) niz rijeku Eufrat (info: američki Pentagon). U zoni Rakke nastavljeni su i napadi ruskih strateških zrakoplova Tu-95MS, koji su 17. veljače krilatim raketama X-101 napadali džihadističke ciljeve.

U kazahstanskoj prijestolnici Astani je 15. i 16. veljače počeo drugi krug pregovora između sirijske vlade i 9 organizacija umjerene oporbe, pod pokroviteljstvom Rusije, Turske i Irana. Sudjelovale su i delegacije iz Jordana, UN-a i SAD (kod ovog zadnjeg, na razini veleposlanika).

Iako je do stvarnog i neposrednog dijaloga Damaska i oporbe još daleko,  postignut je važan dogovor oko konačnog zajedničkog nadgledanja prekida vatre, glede čega je osnovana posebna grupa stručnjaka triju jamaca primirja (ona defacto djeluje od 6.2.), koja će pomoći i u uspostavi povjerenja među sukobljenim stranama. Njezina zadaća bit će i razdvajanje oporbenih snaga od t.o. „Islamska država“ i „Jabhat al-Nusre“ (sa svim verzijama njezinog imena). Predstavnik umjerene oporbe, Allush, izjavio je kako su oni već razdvojeni od „Islamske države“ i kako odbijaju da u grupi za nadzor primirja budu i iranski predstavnici, a da bi im se također trebali priključiti i arapski predstavnici (iz Jordana, Saudijske Arabije i Katara).

Nastavljena je i priprema za sastanak u Ženevi, o političkom riješenju sirijskog sukoba, koji bi se trebao održati 23. veljače. Tako je 16. veljače u Moskvu došao posebni predstavnik UN-a za Siriju S. de Mistura, koji je razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova S. Lavrovom i ministrom obrane S. Šojgu. Lavrov je izjavio kako bez sudjelovanja svih oporbenih organizacija pregovori u Ženevi neće biti uspješni. Još uvjek nema službenog spiska sudionika predstojećih Ženevskih pregovora.

O Siriji su u Bonnu 16. veljače razgovarali i S. Lavrov i američki državni tajnik Rex Tillerson, a potonji je izrazio spremnost za američku potporu pregovaračkom procesu u Astani. Tri dana kasnije, predstavnik predsjednika D. Trumpa po pitanju suradnje s drugim državama B. McGurk, izjavio je, kako američka administracija ne vidi mogućnost za užu suradnju s Rusijom u Siriji, iako ta suradnja ima veliki potencijal.

O stanju u Siriji, 17. veljače, razgovarali su u turskoj vojnoj bazi Incirkik, turski i američki zapovjednici vojnih stožera, generali Akar i Dunford. Obje zemlje su jedinstvene po pitanju borbe protiv terorizma i organizacije „Islamska država“ i Radničke stranke Kurdistana. Dan ranije je turski ministar obrane F. Bishik izjavio, kako je nova američka administracija spremna na elastičniji pristup riješenja sirijskog sukoba i ne inzistira na sudjelovanju kurdskih snaga u operaciji oslobađanja Rakke. Turski premijer Chavushoglu je 19.2. izjavio, kako je Turska predložila razmještaj ograničenog kontingenta američkih specijalaca u Siriji, glede potpore osnivanju tamošnje „umjerene oporbe“. Inače, turski ministar obrane u Bruxellessu se 15.2. susreo i s američkim ministrom obrane  J. Mattisom. Tada je priopćeno, kako će obje zemlje „produžiti čitav spektar vojnih aktivnosti i konzultacija“, kao i „tražiti putove za daljnje učvršćenje obrambene suradnje u budućnosti“. Šef Pentagona uvjerio je turskog kolegu u „američku potporu svom strateškom partneru“ u borbi protiv „Islamske države“.

Irak:

Premijer H. al-Abadi je 19. veljače objavio početak vojne operacije oslobađanja zapadnog dijela drugog po veličini iračkog grada Mosula. Sudjeluju iračke snage za brzo djelovanje, iračka policija, 9. oklopna divizija iračke vojske, kao i kurdske i druge lokalne snage koje surađuju s iračkom vojskom. Grad se napada s juga i jugo-zapada, a potporu pješačkim i oklopnim snagama pruža iračko i koalicijsko zrakoplovstvo.

Afganistan:

U Moskvi su se 15. veljače susreli sudionici konzultacija po pitanju Afganistana – iz Rusije, Kine, Pakistana, Irana, Indije, i, naravno, samog Afganistana. Dogovorili su se kako će ubuduće, u razgovore uključiti i predstavnike srednjoazijskih država. Razgovarali su o regionalnim pogledima na razvoj stanja u Afganistanu i dogovorili jačanje zajedničkih napora usmjernih prema nastavku unutar-afganistanske pomirbe i integraciji tamošnje oružane oporbe u mirnodopski život, uz očuvanje vodeće uloge vlade u Kabulu.

Pakistan:

Veliki teroristički napad izvršen je 16. veljače u  regiji Sind (na jugu Pakistana), kada su islamistički borci napali sufitsku džamiju u gradu Sehwan-Sherifu. Poginulo je čak oko 300 ljudi, a odgovornost za napad preuzela je „Islamska država“. Pakistanske vlasti tvrde kako su teroristi, odgovorni za taj i druge nedavne napade, došli s afganistanskog teritorija. Zbog toga je afganistanskoj vladi predan spisak sa 78 osoba koje Islamabad potražuje zbog terorističke djelatnosti, a nalaze se na području Afganistana, i čije izručenje Pakistan zahtjeva žurno.

Zapovjednik stožera pakistanskih oružanih snaga general Bajwa, izrazio je zapovjedniku američkih snaga u Afganistanu generalu J. Nicholsonu nezadovoljstvo zbog korištenja afganistanskog teritorija za izvođenje terorističkih akcija na pakistanskom tlu. Zamolio ga je da „igra svoju ulogu“, kako bi ti napadi završili.

Izrael:

O posjetu izraelskog premijera B. Netanjahua Washingtonu i razgovoru kojeg je vodio s predsjednikom Donaldom Trumpom već smo ranije opširno izvijestili:

>>> Nikad snažnije američko-izraelsko prijateljstvo: Detalji sastanka Trump – Netanjahu

Ovom prigodom samo ćemo spomenuti izjavu izraelskog ministra obrane A. Libermana, koji je 19. veljače kazao,  kako načelo dviju država (kao modalitet za rješavanje palestinskog pitanja, op. GN.) ostaje jedini način riješenja bliskoistočnog sukoba, ali da pritom mora biti provedena zamjena stanovnika i teritorija.