Promjena vojno-političkih elemenata na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi od 1. do 7. kolovoza 2016.

Nastavlja se visoka razina nestabilnosti u pojedinim dijelovima regije, prije svega u Siriji, Iraku i Libiji. Složeno stanje ostaje i u Turskoj, gdje se i dalje provode kadrovske čistke nakon prošlomjesečnog propalog puča, ali i u Afganistanu, Jemenu i Južnom Sudanu.
Sirija:

Najvažnija i najsnažnija vojna djelovanja prošlog tjedna bila su u gradu Aleppu i njegovom okružju, gdje ujedinjene snage 15 ekstremističkih organizacija i „umjerene oporbe“, koje zajedno broje oko 5 tisuća boraca, napadaju vladine snage i njima odane lokalne postrojbe te postrojbe libanonskog Hezbollaha na jugu i jugo-zapadu grada. Protuvladine snage izjavile su 6. kolovoza kako su uspjele probiti obruč vladinih snaga i spojiti se s pobunjeničkim postrojbama u Aleppu. Sirijski mediji opovrgnuli su tu informaciju i navode kako se pobunjenici i dalje nalaze u čvrstom obruču vladinih snaga. Pojedini Zapadni mediji navode kako se stanje na terenu često izmjenjuje i da zato nije moguće potvrditi točnost informacija.

Novonastalo složeno vojno stanje u Aleppu otežava provedbu humanitarne operacije koju je Rusija u tom gradu pokrenula 28. srpnja. Rusko Ministarstvo obrane izjavljuje kako teroristi pucaju po svima koji žele napustiti opkoljena područja po otvorenim humanitarnim koridorima, a navode i kako je 2. kolovoza, iz redova jedne od „umjerenih“ oporbenih postrojbi, u staroj gradskoj jezgri po civilnim objektima uporabljeno kemijsko oružje. Pritom je poginulo 7 osoba. UN izvješćuje kako se humanitarno stanje u gradu nastavlja pogoršavati, poglavito u istočnom dijelu grada gdje je zbog borbi blokirano više od 250 tisuća ljudi.

Sjevero-istočno od Aleppa „Sirijske demokratske snage“, sastavljene glavninom od kurdskih postrojbi, uz potporu zrakoplova međunarodne koalicije pod vodstvom SAD-a 6. kolovoza su, nakon dvomjesečnih borbi, uspostavile nadzor nad gradom Manjibom blizu granice s Turskom. Trenutačno se provodi čićenje grada od preostalih snaga „Islamske države“.

U okolici Damaska sirijska vojska je tijekom uspješnog napada, 5. kolovoza od ekstremista oslobodila naselje Hosh-al-Fara, a bitke između vladinih snaga i džihadističkih postrojbi vođene su i u regijama Latakija, Homs, Hama, Deraa i Kuneitra.

SAD je po pitanju Sirije „spreman surađivati s Rusijom“ ali Moskva „još ne poduzima nužne korake“ već nastavlja podupirati režim u Damasku, izjavio je 4. kolovoza američki predsjednik B. Obama. Dodao je kako on „nije uvjeren da se Rusiji može vjerovati“ po pitanju Sirije ali smatra nužnim nastaviti s njom raditi. Pritom, smatra g. Obama, moguća propast primirja bit će „na savjesti Moskve“. Američki čelnik je naglasio kako SAD nastavlja borbu s „Al-Qaidom“ u Siriji, neovisno o tome kako se ona sada zove. Kao odgovor na riječi američkog predsjednika, zamjenik ruskog šefa diplomacije S. Ryabkov izjavio je 5. kolovoza sljedeće: „SAD u dijalogu i zajedničkom djelovanju s nama po sirijskom pitanju povremeno ne nastupaju partnerski, i često ne iskazuju spremnost za dogovor na ravnopravnim osnovama i postupanje po ranije zajednički usvojenim dokumentima.“ Istodobno su američki državni tajnik J. Kerry i ruski čelnik diplomacije S. Lavrov 5. kolovoza telefonski razgovarali o konkretnim koracima koje dvije zemlje, u svojstvu supresjedateljica Međunarodne grupe za potporu Siriji, trebaju usvojiti za realizaciju rezolucije VS UN-a o Siriji u skladu s dogovorom postignutim tijekom posjeta g. Kerryja Moskvi 14. i 15. srpnja.

Američki State Department je izjavio kako podupire nastojanja UN-ovog izaslanika za Siriju S. de Misture za saziv redovitog kruga pregovora suprostavljenih sirijskih snaga krajem kolovoza. Istodobno je prosaudijsko sirijsko oporbeno Visoko pregovaračko vijeće 4. kolovoza objavilo kako će sudjelovati u dijalogu s vladom u Damasku, ali samo ukoliko budu sazdani „odlični uvjeti“ za njegov uspjeh. To u prvom redu znači oslobođenje političkih zatvorenika, ukidanje blokade naselja od strane sirijske vojske i dostavu humanitarne pomoći.

Turski predsjednik R. Erdogan izjavio je 7. kolovoza kako riješenje sirijskog sukoba nije moguće bez Rusije. Ranije, 2. kolovoza, šef turske diplomacije M. Chavushoglu susreo se u Ankari s glavnim koordinatorom spomenutog oporbenog Visokog pregovaračkog vijeća R. Hidžabom. Nakon sastanka turski ministar je izjavio: „Svi napadi na Aleppo, između ostalog i zračni, moraju biti odmah zaustavljeni. Potpora Turske sirijskom narodu bit će nastavljena.“

Turska:

Nastavlja se val čistki pokrenut nakon propalog državnog udara. Istodobno se imenuju nove osobe na upražnjene pozicije u oružanim snagama i državnom aparatu. Prema raspoloživim saznanjima od 3. kolovoza, zadržano je 25917 osoba, od čega je uhićeno njih 13419. Osim toga, od 74562 osobe oduzete su putovnice. Međutim, ipak je primjetno smanjivanje razmjera pokrenute kampanje totalne filtracije društva iako donji pokazatelji mogu navesti na suprotno mišljenje.

Sud u Istanbulu je 4. kolovoza donio riješenje o uhićenju F. Gulena temeljem optužbi o organizaciji pokušaja državnog prevrata, a 5. kolovoza je tužiteljstvo Izmira izdalo još jedan uhidbeni nalog za spomenutog turskog klerika koji boravi u SAD-u. Prošlog tjedna uhidbeni nalozi izdani su za 100 lječnika i djelatnika Medicinske akademije u Ankari. Policija je provodila aktivnosti i u istražnom centru turskog Vijeća za znanstveno i tehnološko istraživanje, a otkaze je dobilo 167 njegovih djelatnika. Policija u Ankari je, na zahtijev tužiteljstva, zadržala 124 djelatnika turskog Ministarstva pravosuđa, a više od 300 djelatnika Ministarstva vanjskih poslova dobilo je otkaz. Čistkama su podvrgnuti i središnja i regionalne organizacije vladajuće Stranke pravde i razvoja, iz kojih se odstranjuju kadrovi povezani s F. Gulenom. Vlada planira u  kratkom roku izvršiti i reorganizaciju Nacionalne obavještajne službe MIT, kao i provesti i preustroj oružanih snaga, kako bi se onemogućili budući pokušaji izvođenja državnog udara. To će se provesti „u skladu sa standardima i duhom NATO-a“, izjavio je 5. kolovoza turski ministar obrane. Istodobno je imenovano novih 167 generala i admirala.

Pokušaj državnog udara nanio je Turskoj štetu u iznosu oko 100 milijardi dolara (300 milijardi turskih lira), izvjestio je 2. kolovoza turski ministar trgovine i carinskih poslova.

Predsjednik Erdogan je istog dana izjavio, kako Zapad podupire terorizam i državne prevrate. Također je kazao, kako bez liberalizacije viznog sustava s EU Ankara neće ispunjavati dogovor u svezi izbjeglica.

Predsjednik Europske komisije J.C. Juncker izjavio je 4. kolovoza, kako Turska u današnjem političkom stanju ne može postati članica EU. Predsjednik Erdogan je 7. kolovoza kazao kako EU već 53 godine Turskoj puni glavu i ne ispunjava dana obećanja.

Prošlog tjedna Tursku je posjetio zapovjednik Združenog stožera OS SAD-a general J. Dunford, a sastao se s premijerom B. Yildirimom i zapovjednikom Glavnog stožera OS Turske generalom H. Akarom. Susreo se i s američkim vojnicima u turskoj zrakoplovnoj bazi „Incirlik“.

U Istanbulu je 7. kolovoza održan veliki miting potpore predsjedniku Erdoganu, a okupilo se čak oko milijun ljudi.

Libija:

Zračne snage SAD-a su 1. i 4. kolovoza izvele napade na položaje „Islamske države“ u libijskom priobalnom gradu Sirtu. Napadi su izvedeni na prethodnu zamolbu libijske vlade nacionalnog jedinstva. Washington je istodobno izjavio kako ne planira slanje svojih kopnenih snaga u tu zemlju za borbu protiv „Islamske države“.

Tunis:

U Tunisu je 3. kolovoza predsjednik države B. Al-Sebsi za novog premijera imenovao Jusufa Shaheda, dosadašnjeg ministra lokalne samouprave u prethodnoj vladi. Njegovu kandidaturu su poduprle glavne političke snage zemlje. Osnovna zadaća nove vlade bit će pobjeda u ratu protiv terorizma, objava rata korupciji i korumpiranim osobama, povišenje dinamike gospodarskog rasta i zaposlenosti, kao i fokusiranost na ekološke probleme.

Jemen:

U Jemenu je 6. kolovoza održano prvo zasjedanje Visokog političkog vijeća (VPV), osnovanog 28. srpnja od strane šijtskih pobunjenika-huta i suradnika i simpatizera bivšeg predsjednika A. Saleha. U sastav VPV  ušlo je deset osoba – po pet predstavnika huta i Svenacionalnog kongresa (stranke A. Saleha). Dužnost predsjednika i zamjenika VPV obavljat će predstavnici dviju spomenutih strana po sistemu rotacije. Tog istog dana, u Kuvajtu su predstavnici aktualne jemenske vlade i huta bezuspješno okončali pregovore o mirnom riješenju jemenskog sukoba, koji se vode već puna tri mjeseca.

Vojna operacija arapske koalicije (na čelu sa Saudijskom Arabijom) protiv jemenskih pobunjenika-huta i njihovog pokreta „Ansar Allah“, bit će aktivirana nakon zaustavljanja međujemenskih pregovora, izjavio je 7. kolovoza vojni predstavnik koalicije. Rijad optužuje hute i za napade na pogranične dijelove Saudijske Arabije, a istodobno saudijski general navodi kako je „mirno riješenje sukoba uvjek bilo prioritet za koaliciju“. Tijekom noći 6./7. kolovoza koalicijske zračne snage izvele su 30-ak napada na teritorij Jemena.

Pakistan:

Šef američkog Pentagona A. Carter izjavio je 4. kolovoza, kako je obustavio predviđenu vojnu pomoć Pakistanu u iznosu od 300 milijuna dolara. Razlog je taj, što vlada u Islamabadu ne poduzima „dovoljno mjera protiv organizacije „Mreža Hakkani“, koja surađuje s talibanima i koja napada američke i savezničke vojnike u Afganistanu“. Prema ocjenama analitičara, ta obustava „označava napetost u odnosima Washingtona i njegovog saveznika kojeg su mnogi dužnosnici optuživali za licemjeran odnos prema radikalnim grupacijama“. Od 2002. godine SAD je kroz program vojne pomoći Pakistanu dodijelio oko 14 milijardi dolara, u svrhu provođenja njegovih vojnih operacija protiv islamističkih boraca.

Iran:

Dogovor oko iranskog nuklearnog programa iz ljeta 2015. godine svjedoči o tome, da „neprijateljima ne treba vjerovati“, izjavio je iranski vrhovni vođa ajatolah A. Hamenei. Dodao je, kako „danas čak i diplomati koji su sudjelovali u pregovorima  priznaju stvarnost i da SAD ne ispunjava na sebe preuzete obveze. Iza njihovih riječi i obećanja skriva se nastojanje za rušenje gospodarskih veza Irana i drugih država“. Istodobno je predsjednik Rohani izjavio kako SAD ne ispunjavaju do kraja svoje obveze, ali i primjetio kako je dogovor pozitivno utjecao na iransko gospodarstvo. Ugovor s Iranom „ne temelji se na odnosima povjerenja. On je podrazumijevao strogu provjeru ispunjavanja točaka  dogovora“, pojasnio je američki State Department, dodavši, kako Teheran i drugi sudionici dogovora ispunjavaju svoje obveze i da se Washington nada kako će to nastaviti činiti i u buduće.