PROMJENA VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU OD 8.-14. SVIBNJA 2017. G.

Prošlog tjedna nastavilo se složeno stanje na uobičajenim gorućm točkama šire bliskoistočne regije, od Sirije, Iraka i Libije, do Jemena, Afganistana, Južnog Sudana i Somalije.

Sirija:

U prošlom tjednu uspostavljenim zonama deeskalacije u Siriji, uglavnom se poštiva uspostavljeni režim obustave vatre. Službeni Damask, kroz riječi svog šefa diplomacije, objavio je kako nije suglasan „s ulogom promatrača UN-a ili inozemnih sila koje će nadgledati provedbu suglasnosti“ o deeskalaciji. Predsjednik Asad uspostavu tih zona smatra pružanjem mogućnosti  pobunjenicima za polaganje oružja i sklapanje primirja s vladom. Pritom smatra kako za provedbu potpisanog sporazuma iz Astane treba vremena.

Izraelske vlasti su upozorile Moskvu kako ruska inicijativa o uspostavi sigurnosnih zona u Siriji, nad kojima će biti zabranjeni letovi vojnih zrakoplova, ni u čemu ne obvezuje Izrael. Ali Tel Aviv pozdravlja uspostavu sigurnosne zone na jugu Sirije, uz granice s Izraelom i Jordanom.

10. srpnja u Washingtonu je održan sastanak američkog predsjednika D. Trumpa, državnog tajnika Rexa Tillersona i ruskog ministra vanjskih poslova S. Lavrova. Glavna tema razgovora bilo je stanje u Siriji. Nakon sastanka, rusko MVP je priopćilo o ruskoj spremnosti na suradnju s SAD-om po pitanju osnivanja sigurnosnih zona i suradnji u okviru Ženevskih i Astanskih pregovora  glede rješavanja sirijskog sukoba. S druge strane, Bijela kuća je izjavila kako je D. Trump potvrdio kako je za SAD u Siriji najvažnije pobijediti terorizam i naglasio nužnost zajedničkih aktivnosti za završetak sirijskog sukoba. U prvom redu Rusija bi trebala „primiriti Asadov režim, Iran i iranske saveznike“. Samo dan ranije predsjednik Trump je usvojio odluku o produljenju jednostranih američkih sankcija protiv Sirije. Radi se o različitim mjerama protiv Asadove vlade donešenih u razdoblju od 2004.-2012. godine.

Inače, nastavak Ženevskih pregovora između sirijske vlade i oporbe pod agendom UN-a nastavit će se od 16.-19. svibnja. Predsjednik Asad je glede toga izjavio, kako je Ženeva proces čiji je cilj bio polučenje ustupaka od strane vlade i kako on neće učiniti niti jedan ustupak od nacionalnog interesa, na što kao predsjednik nema pravo. Takve odluke mogu se donositi na svenacionalnoj razini za što je potreban referendum, zaključio je sirijski čelnik.

Što se tiče vojnog stanja u Siriji prošloga tjedna, nastavile su se borbe vladinih snaga s borcima terorističkih organizacija. 13.5. sirijska vojska je uspostavila nadzor nad zrakoplovnom bazom Jarrah istočno od Aleppa. U regiji Homs sirijska vojska je nastavila napredovanje istočno od Palmire, a vladine snage su izbacile teroriste iz „IS“ i iz zone Sabaa-Biar i zauzele važan plato 110 kilometara od granice s Irakom. Također su oslobodile zonu Zaza na raskrižju autocesta Damask-Bagdad-Amman. Istodobno je vođa Hezbollaha šeik Nasrallah, priopćio, kako su njegove snage predale libanonskim oružanim snagama svoje položaje uz granicu sa Sirijom. Snage Hezbollaha također su napustile svoje položaje u zoni deeskalacije u sjevernom dijelu regije Hama i prebacile se u zonu Palmire, gdje se pripremaju za sudjelovanje u operaciji oslobađanja sjevero-istočne regije Deir ez-Zour od boraca „IS“. Sukladno sporazumu sa sirijskom vladom, borci islamističkih organizacija istočno od Damaska napuštaju zone Barze, Tishrin i Qabun i preseljavaju se u regiju Idlib. A u Istočnoj Guti, predgrađu Damaska, i dalje se nastavljaju međusobne borbe između suprostavljenih islamističkih grupacija.

Što se tiče regije Rakka, najveći uspjeh prokurdskih snaga SDF (Sirijske demokratske snage) zbio se 10.5. kada su oslobodile grad Tabka i nedaleku najveću sirijsku hidroelektranu na Eufratu „Al-Asad“, 50 km zapadno od Rakke. SDF je izvjestio kako će Tabku dati pod upravu gradske skupštine, a oni će se pripremiti za konačni napad na Rakku koji se planira početkom lipnja. Turski premijer B. Yilidirim izjavio je kako je Washington Turskoj obećao da Kurdi neće ostati u Rakki nakon oslobođenja toga grada.

Još jedan važan događaj zbio se prošlog tjedna. Pentagon je priopćio kako je SAD u Siriju dostavio oružje namjenjeno tamošnjim Kurdima ali ga još nije predao kurdskoj strani, kao i to da su polučili jamstvo od primatelja oružja „da će ga koristiti isključivo za borbu protiv terorističkih postrojbi.

Turska:

Američka nova isporuka oružja sirijskim Kurdima izazvala je ljutnju i nezadovoljstvo Ankare, koja tvrdi kako se njezin stav u odnosu na to pitanje nije promijenio i da se ona protivi iskorištavanju jedne terorističke organizacije (u ovom slučaju kurdske YPG) za borbu protiv druge („Islamske države“), kao i to da su za Ankaru „neprihvatljive inicijative koje posredno ili neposredno mogu pomoći Radničkoj Stranci Kurdistana“. Predsjednik Erdogan je izjavio kako se nada da će američka odluka o naoružavanju Kurda biti promjenjena tijekom njegovog posjeta Washingtonu (što se neće dogoditi, op. GN.) jer ona nanosi štetu američko-turskom strateškom partnerstvu.

Američki ministar obrane J. Mattis je odgovorio kako SAD osigurava sigurnost turskih južnih granica, neovisno o ovoj odluci o naoružanju sirijskih Kurda.

Pomirljiva izjava u odnosu na EU stigla je iz usta turskog predsjednika Erdogana 9. svibnja. Kazao je kako je Turska povijesno, geografski i kulturno bila dio Europe tijekom stoljeća i da ima želju nastaviti proces integracije u EU. Taj je proces, kazao je, strategija u kojoj obje strane ne mogu izgubiti. Istodobno je naglasio kako bi suradnja dviju strana mogla biti produktivnija ukoliko neke članice EU i njihovi političari-populisti ne bi iskazivali “ksenofobiju i islamofobiju“. Erdogan je također izrazio tursku potporu Palestincima u borbi protiv izraelske okupacije Jeruzalema i pozvao Turke da čim više posjećuju jeruzalemsku džamiju Al-Aksa kako bi „zaštitili muslimanski identitet svetog mjesta“. Kao protuodgovor, izraelsko MVP pozvalo je turskog veleposlanika u Izraelu i zatražilo pojašnjenja tih Erdoganovih izjava.

11.5. na susretu njemačkog ministra vanjskih poslova S. Gabriela i turskog premijera B. Yildirima, dogovoreno je da dvije države pokušaju normalizirati odnose usložnjene nakon turskog referenduma 16. travnja.

Palestina:

U Sočiju, 11.5., sastali su se ruski predsjednik V. Putin i čelnik palestinske samouprave M. Abbas. Osim bilateralne suradnje, glavni razgovori odnosili su se na načine riješavanja izraelsko-palestinskog problema. Ruski čelnik je kazao kako bez mirnog suživota Izraela i Palestine nije moguće osigurati stabilnost na Bliskom istoku, a obje strane je pozvao na borbu protiv međunarodnog terorizma. Predložio je provedbu neposrednih pregovora palestinskog i izraelskog vodstva u Moskvi. Abbas je podržao taj prijedlog, a potom se suglasio i s održavanjem njegovog sastanka s izraelskim premijerom Netanjahuom pod agendom američkog predsjednika Trumpa, u sklopu predstojećeg Trumpovog posjeta Izraelu krajem svibnja.

Libija:

Libijska nacionalna vojska pod zapovjedništvom maršala Kh. Haftara je 8.5. oslobodila pomorsku luku u Bengaziju od boraca „Al-Qaide“, a također i uspostavila nadzor nad nekim objektima na sjeveru tog drugog po veličini libijskog grada, u kojem je i započela vojna pobuna protiv vladavine ex-predsjednika M. Gaddafija. Egipat se zalaže za ukidanje ograničenja u isporukama naoružanja Libijskoj nacionalnoj vojsci, izjavio je 13.5. predsjednik A. F. al-Sisi na susretu s maršalom Haftarom. Također je zatražio „žurni prekid financiranja radikalnih organizacija na teritoriju Libije“, kao i stavljanje „barijere na put borcima koji popunjavaju redove ekstremističkih postrojbi“. Egipatski čelnik pritom je ukazao na nedopustivost miješanja u unutarnje stvari Libije različitih stranih sila, „koje teže ostvarivanju svojih ciljeva na račun libijskog naroda“.

Jemen:

U Adenu je 11.5. guverner istoimene južne jemenske regije A. Zubaidi objavio vijest o proglašenju „prijelaznog političkog vijeća Juga“, svojevrsne vlade južnog Jemena, u koje ulazi 26 članova, između ostalih i pet guvernera južnojemenskih regija i dva ministra iz jemenske vlade.Napominjemo kako je adenski guverner nedavno smijenjen s te dužnosti odlukom predsjednika države A.M. Hadija, što je izazvalo val masovnih prosvjeda u Adenu krajem travnja.Tada su prosvjednici i zatražili od bivšeg guvernera formiranje političkog vijeća koje bi predstavljalo interese južnih Jemenaca. Štoviše, predstavnici prosvjednika u svom manifestu su Al-Zubaidija proglasili „zakonitim predstavnikom naroda Juga“ na regionalnoj i međunarodnoj razini. Jemenska vlada je 12.5. objavila kako smatra nezakonitom odluku o samoproglašenju „prijelaznog političkog vijeća Juga“.

Afganistan:

Ruski ministar vanjskih poslova S. Lavrov izjavio je 10.5. kako Rusija oružjem ne pomaže talibanski pokret u Afganistanu. Rusija radi s talibanima „radi realizacije odluke VS UN-a, usvojene na prijedlog afganistanske vlade, koja govori o tome, da talibani moraju postati dio političkog procesa ukoliko priznaju sadašnji ustav Afganistana, odustanu od nasilja i ne budu imali ništa zajedničko s terorizmom“, izjavio je ruski šef diplomacije.

Govoreći o stanju u Afganistanu, direktor američke nacionalne obavještajne zajednice (National Intelligence) D. Coats je prošlog tjedna izjavio, kako se, neovisno o jačanju američke pomoći Afganistanu, u 2018. godini vojno-političko stanje u toj zemlji neće poboljšati. Talibani će najvjerojatnije proširiti svoj utjecaj na ruralna  područja. Istodobno će teško gospodarsko stanje oslabiti središnju vladu u Kabulu, zbog čega Coats s pesimizmom gleda na mogućnost vladinih snaga za uništenje pobunjenika. Vojne operacije protiv talibana „bit će sve teže i teže“ zbog velikih žrtava, dezerterstva, loše logistike, lošeg zapovjedanja.

Američke i NATO procjene govore kako vlada u Kabulu trenutačno nadzire oko 62% ukupnog stanovništva zemlje i 57% njezinog teritorija.