PROMJENA VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU OD 22.-28. SVIBNJA 2017. G.

Tjedni pregled zbivanja u regiji i ovaj put počinjemo s američkim čelnikom D. Trumpom, koji je 22. i 23. svibnja boravio u posjetu Izraelu. U razgovorima s izraelskim državnim vrhom razmatralo se učvršćivanje američko-izraelskih odnosa, poglavito u sferi sigurnosti i postizanja mirovnog sporazuma s Palestincima. Trump je izjavio kako je SAD Izraelu „ spreman pomoći na bilo koji način“ i da „Iran nikada neće dobiti nuklearno oružje“. Trump je izrazio nadu u postizanje sporazuma s Palestincima iako je to „najsloženiji dogovor za sve“, a SAD će u tome pomoći objema stranama.

Što se tiče riješenja bliskoistočne krize, Trump ključnu ulogu vidi u razvoju odnosa između Izraela i arapskih zemalja, pričemu smatra pogrešnim riječi onih koji tvrde, kako „mi moramo izabrati između potpore Izraelu ili arapskim zemljama“.

Premijer B. Netanjahu je pozdravio „potvrdu američkog vodstva na Bliskom istoku“ i politiku SAD-a prema Iranu, Siriji i drugim zemljama regije, a kritički se osvrnuo na tu politiku od strane Obamine administracije.

Iako se ovaj posjet ocjenjuje uspješnim, pojedini analitičari primjećuju kako Trump nije izložio bilo kakvu konkretnu inicijativu, projekt ili detalje svog mirovnog plana, a da se ne govori o izostanku susreta izraelskog premijera s palestinskim čelnikom M. Abbasom u nazočnosti D. Trumpa, o kojem su govorili pojedini izraelski mediji uoči samog posjeta. Trump se također nije izjašnjavao niti o premještaju američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem.

Trump se 23. 5. susreo s palestinskim vođom M. Abbasom, pričemu je ponovio svoje stavove o mirnom riješenju sukoba s Izraelcima, a Abbas je izrazio spremnost za brzu obnovu mirovnih pregovora s Izraelom.

Sirija:

Sirijska vojska i njezini saveznici na terenu, uz potporu ruskih zračnih snaga, prošli tjedan nastavili su napade na položaje ekstremističkih organizacija, pričemu su ostvarili značajne uspjehe u nekoliko smjerova. Najviše je to vidljivo u središnjem dijelu zemlje, u regiji Homs. Tamo su vladine snage od ISIL-ovih postrojbi oslobodile zonu Al-Barida, istočno od grada Qaryatein, industrijsku zonu Hneifis i pod puni nadzor stavili autocestu Palmira-Damask. Na jugu, u regijama Suweida i Damask, vladine snage su se probile u pogranične zone s Jordanom i Irakom, a na sjeveru Sirije, na istoku regije Aleppo, od boraca „IS“ oslobodile su niz naselja. Borbe su nastavljene u zoni grada Deir ez-Zour na istoku zemlje, kao i u regijama Hama i Deraa. Ruski ministar obrane S. Šojgu je 24.5. izjavio kako uspjesi sirijske vojske ne bi bili mogući bez pomoći ruskih vojnih savjetnika, a da ključnu ulogu u likvidaciji vođa terorista i  njihovih ključno važnih objekata imaju ruske Snage za specijalne operacije. I sami Sirijci su priznali kako su u uspjesima sirijskih snaga u regiji Homs glavnu ulogu imali ruski instruktori i rusko i sirijsko zrakoplovstvo.

Rusko MO izvjestilo je prošli tjedan, kako je u Rakki, između zapovjedništva kurdskih snaga iz SDF-a i vođa postrojbi „Islamske države“  „postignut sporazum o otvaranju sigurnosnog „južnog koridora“ za izvlačenje islamista… u smjeru Palmire“. Nakon te informacije zapovjedništvo ruskih OS usvojilo je mjere za sprječavanje izlaska džihadista u južnom smjeru, kazavši, kako će sva takva nastojanja biti „oštro spriječena“. Kao rezultat napada ruskih zračnih snaga 26.5., uništena je autokolona džihadista koja se iz smjera Rakke kretala prema Palmiri.

Istodobno, ruski ministar obrane je izjavio kako Rusija i SAD nastavljaju razmatrati razvoj stanja u Siriji u 24-verosatnom režimu, a u toj zoni djelovanja ruska vojska je u kontaktu i s Jordanom i Izraelom.

Općenito, SAD-e su u zadnje vrijeme intenzivirale  suradnju s Rusijom po kanalima uspostavljenim za sprječavanje međusobnih incidenata u sirijskom zračnom prostoru, poglavito u svezi operacije oslobađanja Rakke, izjavio je zapovjednik američkih zračnih snaga na Bliskom istoku general J. Harrigian. Pritom je kazao, kako SAD Rusiji ne dostavlja detalje izvođenja akcija u zoni toga grada.

Grupe za nadzor primirja u zonama deeskalacije činit će vojno i policijsko osoblje iz različitih država, ali koje su to, odluka još nije donešena i o tome će se morati konzultirati službeni Damask, izjavio je ruski šef diplomacije S. Lavrov.

27.5. na Siciliji je održan sastanak državnika zemalja G7, kojom prigodom je rečeno, kako će one, „ukoliko je Rusija spremna iskoristiti svoj utjecaj u pozitivnom smjeru, biti spremne surađivati s Rusijom oko političkog riješenja sirijskog sukoba“. Apelirali su na Rusiju i Iran, koje imaju utjecaj na službenu vladu u Damasku, da učine sve što mogu da se završi sirijski sukob.

Afganistan:

Američka obavještajna služba ne raspolaže saznanjima o tome, da je Rusija isporučila Talibanima oružje ili novce, izvjestio je 23.5. direktor vojne obavještajne službe američkog MO W. Stewart.

Gotovo identičnu izjavu dao je narednog dana i glavni tajnik NATO saveza J. Stoltenberg, kao i savjetnik za nacionalnu sigurnost afganistanskog predsjednika M.H. Atmar.

NATO savez će dodatno poslati još nekoliko tisuća vojnika u Afganistan za obuku državnih snaga sigurnosti, a oni neće sudjelovati u izvođenju vojnih akcija, izjavio je 24.5. J. Stoltenberg. Trenutačno u toj zemlji, u misiji NATO saveza boravi oko 14 tisuća vojnika.

Libija:

26. i 27.5. u libijskom glavnom gradu Tripoliju obnovljeni su oružani sukobi između postrojbi odanih vladi premijera F. Sarraja i islamističkih milicja iz grada Misurate. Vladine snage su uspjele odbiti te napade.

Egipat je 26.5. izvršio zračne napade na islamističke položaje na sjevero-istočnom dijelu Libije, uz obalu Sredozemnog mora, u zoni grada Derna. Kairo upravo njih smatra suodgovrnima za krvavi teroristički napad na autobuse s koptskim hodočasnicima tog istog dana, koji su se kretali prema samostanu Svetog Samuela, a kada je poginulo 28 osoba dok ih je 30-ak ranjeno. Egipatski zrakoplovi su tom prilikom napali organizaciju „Vijeće šure mudžahedina Derne“, koja je blisko povezana s „Al-Qaidom“.

Turska:

U Ankari je 22.5. započeo sudski proces protiv 221 osumnjičene osobe za sudjelovanje u pokušaju vojnog puča 15. srpnja prošle godine.  Optužnice ih terete za sudjelovanje u masovnim ubojstvima, nastojanje za nasilnim likvidacijama parlamenta i vlade, ubojstvo predsjednika R.T. Erdogana i osnivanje nezakonitih oružanih organizacija. Među optuženicima se nalaze i visoki vojni dužnosnici, između kojih oko 50 dužnosnika turskog generaliteta. Odvojeno će se suditi oporbenom kleriku izbjeglom u SAD F. Gulenu, kojeg vlada u Ankari optužuje za organizaciju puča. Prva faza suđenja, u smislu očitovanja o optužnicama i izjašnjavanja o krivnji optuženih, trajat će do 16. lipnja.

27.5. ruski predsjednik V. Putin i turski čelnik R.T. Erdogan razgovarali su telefonski i dogovorili jačanje koordinacije aktivnosti vezanih uz riješenje sirijskog sukoba na različitim razinama. Također je „potvrđeno zajedničko nastojanje za daljnje produljenje strateškog partnerstva dviju država“. Između ostalog u gospodarskoj sferi i po pitanjima izgradnje zajedničkih energetskih projekata – atomske centrale „Akkuju“ i plinovoda „Turski tok“.