Najvažniji politički događaj prošlog tjedna u regiji, osim iranskih predsjedničkih izbora, svakako je posjet američkog predsjednika D. Trumpa Saudijskoj Arabiji 20. i 21. svibnja. Dvije zemlje su se dogovorile o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, a potpisani su sporazumi vrijedni čak 280 milijardi dolara. Američki čelnik u Rijadu se susreo i s vođama islamskih zemalja na samitu „SAD-Islamski svijet“, gdje je održao govor.
Saudijska Arabija:
Nije ni malo čudno da je Trump za svoj prvi inozemni posjet izabrao baš Saudijsku Arabiju. Veliki su američki planovi za regiju povezani upravo s tom zemljom: od uspostave svojevrsnog arapskog NATO-a do pritiska na Iran i njegove saveznike. U Rijadu se Trump susreo s kraljem Salmanom pod parolom „Zajedno ćemo dosegnuti ciljeve“. Dominirale su gospodarske i vojne teme, a održan je i američko-saudijski gospodarski forum. Trump je u Rijadu sklopio u američkoj povijesti najveći ugovor o isporuci naoružanja, vrijedan čak 109,7 milijardi dolara, što američka strana tumači svojom dugoročnom potporom saudijskoj sigurnosti, kao i regije Perzijskog zaljeva u cjelini, u odnosu na „ugroze sa strane Irana“. Sporazumi će Saudijcima omogućiti snažnije „provođenje protuterorističkih operacija u regiji i tako sniziti pritisak na američke vojne snage za provedbu tih misija“. Potpisani su sporazumi u sferi energetike, rudarstva, kupovini putničkih zrakoplova od strane S. Arabije, zajednički projekti u sferi infrastrukture, stanogradnje, razvoju tehnologija, informatike. Rijad će sa svoje strane u SAD, u komercijalne investicije uložiti 250 milijardi dolara, zbog čega bi Amerikanci trebali dobiti stotine tisuća novih radnih mjesta.
Potpisan je sporazum o razvoju i modernizaciji saudijskih oružanih snaga. SAD će surađivati u izgradnji saudijskog PZO sustava i „pametnog oružja“ proizvedenog u Kraljevstvu. D. Trump i kralj Salman razgovarali su o načinima suprostavljanja „iranskoj agresiji“ i zajednički će ih koordinirati.
Na spomenutom američko-islamskom samitu, održanom 21.5., sudjelovalo je 55 muslimanskih država. Glavne teme bile su suradnja članica Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva i SAD-a u borbi protiv terorizma, iranska politika u regiji –Jemenu, Iraku i Siriji. Međutim, u svom govoru Trump je je izjavio: „Naši partnerski odnosi osigurat će sigurnost kroz stabilnost a ne putom radikalnog rušenja. Mi ćemo usvajati mjere na temelju realnog razvoja događaja, a ne stroge ideologije. Pritom je državama Bliskog istoka potrebno na sebe uzeti breme borbe protiv terorizma, a ne čekati kada će Amerika tog neprijatelja uništiti za njih.“
SAD i Saudijska Arabija potpisale su sporazum o osnivanju zajedničkog Centra za borbu s financiranjem terorizma, a dvojica državnika otvorila su u Rijadu Globalni centar za borbu s ekstremnom ideologijom.
Iran:
U Iranu su 19. svibnja održani predsjednički izbori. Natjecala su se 4 kandidata, a pobjedio je dosadašnji predsjednik i umjereni reformator H. Rohani. Za njega je glasalo 57% birača, dok je njegov glavni suparnik i bivši državni tužitelj E. Raisi dobio 38,5% glasova. Na birališta je izišlo više od 70% upisanih birača. Analitičari smatraju kako je reizbor Rohanija osigurao predvidljivost poteza Teherana po pitanju vanjskih poslova. Rohani je u svom prvom obraćanju javnosti preko TV-a izjavio kako je iranski narod „rekao „ne“ svima onima koji hoće zaustaviti Iran na mjestu i vratiti ga natrag“. Najavio je usmjerenost prema proširenju suradnje sa svijetom ali i spremnost Irana za očuvanje svojih interesa na svjetskoj pozornici.
Američki državni tajnik R. Tillerson je 20.5. izjavio, kako SAD očekuje da će Rohani zaustaviti s ispitivanjem balističkih raketa, kao i obustaviti financiranje „iranske terorističke mreže“.
Sirija:
U Ženevi je od 16.–19.5. održan šesti krug sirijskih pregovora između vladinih i oporbenih predstavnika iz prosaudijskog Visokog pregovaračkog vijeća, kao i „kairske“ i „moskovske“ grupe. Razgovaralo se o UN-ovom prijedlogu o osnutku instrumenta za stručne konzultacije po ustavnim i pravnim pitanjima. To se pitanje uspjelo usuglasiti ali daljnja važnost tog instrumenta za pregovarački proces nije do kraja jasna. Smatra se kako visoki stupanj neprijateljstva između sirijskih političkih snaga i ne postojanje jedinstvene oporbene delegacije ometa prijelaz prema njihovim neposrednim razgovorima. Njihovi su stavovi još uvjek previše suprostavljeni. Spomenuto Visoko vijeće i dalje inzistira na Asadovom odlasku s vlasti, dok Damask uopće nema namjeru razgovarati o prijenosu vlasti. Slijedeći krug pregovora zakazan je za lipanj.
Što se tiče stanja na sirijskom terenu prošlog tjedna, stanje u proglašenim zonama deeskalacije označava se stabilnim. Nastavio se premještaj stanovništva, pa su tako posljednje grupe boraca evakuirane iz predgrađa Damaska Kabun i Barza, kao i iz predgrađa Homsa Al-Baer.
Sirijska vojska nastavila je borbe protiv terorističkih i radikalnih organizacija izvan zona deeskalacije. Radilo se o borbama u regiji Aleppo, Homs, Hama, Damask, Deraa, Suveida i Deir ez-Zour. Američki zrakoplovi su 18.5. izvršili napad na provladine snage u zoni sirijskog grada At-Tanfa, na tromeđi Sirije, Iraka i Jordana, nakon što su one započele napade na proameričke snage.
Damask je taj napad nazvao agresijom, a Moskva ga je okarakterizirala nelegitimnim i protuzakonitim, neovisno o tome koji je bio razlog njegovog pokretanja. Američki ministar obrane J. Mattis je izjavio, kako je napad izvršen „na snage koje su bile povezane s Iranom“. Američki general i zapovjednik Združenog stožera OS SAD-a J. Dunford je izjavio, kako američke snage neće napadati sirijsku vojsku ukoliko ona ne bude predstavljala ugrozu za koalicijske snage.
Što se tiče predstojeće bitke za Rakku, većinski prokurdske snage Sirijskih demokratskih snaga (SDF) prišli su predgrađima toga grada, okupiranog od strane „Islamske države“, smještenog na sjevero-istoku Sirije.
Posebni izaslanik američkog predsjednika u protuterorističkoj koaliciji Brett McGurk, posjetio je kurdske regije u Siriji i susreo se s predstavnicima SDF-a i organizacije YPG. Američka administracija nije usmjerena na dulje zadržavanje svojih oružanih postrojbi na teritoriju Sirije, priopćio je 19.5. ministar obrane J. Mattis, naglasivši, kako se „političko riješenje neće osiguravati pod nišanom oružja američke vojske“.
Rusija smatra kako zadržava svoje pravo na radne kontakte s kurdskim snagama u Siriji jer se one bore protiv terorista, ali Moskva oružje Kurdima ne isporučuje, izjavio je 15.5. ruski predsjednik V. Putin.
UAE:
UAE i SAD su 16.5. potpisali sporzum o vojnoj suradnji, koji je zamijenio sporazum iz 1994. godine. Pentagon smatra kako on vojsci SAD-a omogućuje jednostavniju reakciju na niz negativnih scenarija u blizini UAE tj. u zoni Perzijskog zaljeva.
Turska:
U Washingtonu su se 16.5. susreli američki predsjednik D. Trump i turski vođa R.T. Erdogan. Razgovarali su o „varjantama zajedničkih aktivnosti u Siriji i Iraku“. Suradnja dviju država je vrlo važna za uspostavu mira i stabilnosti u bliskoistočnoj regiji, izjavio je Trump. SAD podupire tursku u borbi s terorizmom, poglavito „Islamskom državom“ i Radničkom strankom Kurdistana (RSK). Erdogan je izjavio kako Ankara ne namjerava razmatrati interese „Postrojbi narodne samozaštite“ sirijskih Kurda i njihove Stranke demokratskog saveza pri rješavanju sirijskog sukoba, jer ih smatra saveznicima RSK.
Promatrači sastanka dvojice vođa primjećuju ne postizanje važnijeg napretka i dogovora, jer Trump nije izrazio namjeru opoziva svoje odluke o naoružavanju sirijskih Kurda, a Erdogan nije uspio uvjeriti Trumpa u nužnost ekstradicije turskog klerika i disidenta F. Gulena u Tursku, kojeg Ankara optužuje za organizaciju prošloljetnog pokušaja vojnog puča. Ankara je jasno dala do znanja Washingtonu kako će, u slučaju bilo kakvog napada na Tursku sa strane sirijskih Kurda, ona odgovoriti oštro i bez traženja mišljenja bilo koje druge strane.
Turski predsjednik R.T. Erdogan je 21.5. izabran za predsjednika vladajuće Stranke pravde i razvoja.
Libija:
Postrojbe tzv. „treće sile“, podčinjene Ministarstvu obrane vlade nacionalnog jedinstva premijera F. Saraja,18. svibnja, na jugu zemlje, napale su zrakoplovnu bazu Libijske nacionalne vojske pod zapovjedništvom feldmaršala Kh. Haftara u blizini grada Birak (500 km od Tripolija). Napad su iz nekoliko smjerova istodobno izvršile oružane islamističke postrojbe iz Misurate, kao i „Brigade obrane Bengazija“ povezane s „Al-Qaidom“. Navodno je poginulo 140 osoba. U pomoć je bilo pozvano vojno zrakoplovstvo i napad na bazu je na kraju bio odbijen. Vlada nacionalnog jedinstva u Tripoliju je izjavila kako nije dala zapovjed za napad na jugu zemlje. Premijer Saraj je već narednog dana, 19.5., smjenio svog ministra obrane M. Barasija u svezi s tim napadom, a pokrenuta je i službena istraga tog događaja.
0 komentara