Promjena cijena nafte za mjesec svibanj

Nestabilne i strmoglavo snižene cijene nafte ne dozvoljavaju stabilne uvjete ni za investitore ni za proizvođače nafte, koji se ne usuđuju ulagati sredstva u vrlo perspektivna nalazišta ugljikohidrata diljem svijeta, poglavito ona iz dubokovodnih i klimatski nepovoljnih područja, gdje se nafta crpi novim i skupim tehnologijama i inovativnim tehnološkim procesima (isto vrijedi i za proizvodnju nafte i plina iz škriljevca).

Zato tržišta diljem svijeta željno iščekuju sastanak najvećih svjetskih proizvođača nafte koji će se 17. travnja održati u katarskoj Dohi, vezano za postizanje dogovora o zamrzavanju razine dnevne proizvodnje nafte (moguće na onoj od sredine sječnja ove godine).

Ukoliko sve prođe po očekivanom (a što još ni izdaleka nije sigurno zbog odbijanja Irana da se priključi takvom planu), zajednički plan Rusije i Saudijske Arabije trebao bi dovesti do stabilizacije cijena. U očekivanim varijantama one bi se mogle zaustaviti u okviru od 50-ak dolara za barel. One optimističnije spekuliraju i sa znatno višim cjenama ali izgledi za takav scenarij vrlo su mali, imajući u vidu sve čimbenike koji utječu na formiranje cijena nafte, prije svih onaj geopolitički, koji je u ovom trenutku možda i dominantan (više o tome u drugom dijelu teksta). Saudijska Arabija očekuje porast cijena nafte prema kraju tekuće godine.

Prije navedenog sastanka, Saudijska Arabija je objavila promjene cijena nafte za mjesec svibanj.

Gigantska saudijska državna tvrtka Saudi Armaco želi očuvati svoja tržišta, prije svih ono azijsko. To je ključno svjetsko tržište, a samim tim, na njemu je i najjača konkurencija – iz Rusije, Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Latinske Amerike.

Saudi Armaco formira cijene na temelju preporuka klijenata i očitavanja promjene cijena proteklih mjeseci, kao i na temelju prihoda i cijena proizvodnje. Za azijske potrošače u sječnju i travnju o.g. cijene su bile povećane, a u ožujku snižene.

Golemi saudijski proizvođač tako za svibanj uvodi popust na sortu Arab Light u iznosu 0,1 dolar za barel. Upravo se taj tip nafte uglavnom isporučuje na azijsko tržište.

Općenito, glede navedenog se ne radi ni o kakvom iznenađenju, a stručnjaci po ovoj tematici za Bloomberg su izjavili kako su baš takve promjene i očekivali.

Saudi Armaco uvodi popust i za sortu Arab Heavy za azijsko tržište, za iznos od 35 centi za barel. Istodobno će sorte Arab Extra Light i Arab Super Light poskupjeti za 15, odnosno 40 centi.

Arapska laka nafta slična je ruskoj nafti Urals, kojom se u Europi trenutačno trguje za 3,5 dolara jeftinije od tipa Brent.

Američko tržište

Promijenili su se uvjeti i na američkom tržištu na kojem upravo započinje tzv. automobilska sezona, koju karakterizira povišena potražnja za benzinom. Zato su Saudijci donjeli odluku o povišenju cijena za sve sorte, uključno i one teške. Arab Extra Light poskupljuje za 75 centi i prodavat će se uz index ASCI uz premiju 2,6 dolara. Sorte Arab Light, Arab Medium i Arab Heavy poskupjet će za 40 centi. Treideri uglavnom nisu reagirali na tu informaciju ali su otreagirali na izvješće o stanju zaliha nafte koje je objavio Američki institut za naftu.

Pričuve nafte u SAD-u su se smanjile po prvi put u zadnjih 7 tjedana, pri čemu je sniženje postalo najveće od početka sječnja – 4,6 milijuna barela (suprotno očekivanjima analitičara, koji su pretpostavili rast od 2,85 milijuna barela).

Zerohedge

Danas oko 15 sati očekuju se informacije o zalihama i proizvodnji nafte i od američkog Ministarstva energetike, i upravo će se na njih treideri i orjentirati. Poglavito, kao i uvjek, pozornost će biti usmjerena na dinamiku proizvodnje, a ona u SAD-u prilično opada iako ne baš visokom dinamikom.

PET GLAVNIH ČIMBENIKA KOJI UTJEČU NA CIJENE NAFTE

S početkom 2016. godine cijene nafte spustile su se na manje od 40 dolara za barel. Bilo je trenutaka kada su se cijene pojedinih sorti na nekim naftnim burzama spuštale i ispod 30 dolara, a što je bio znak za alarm jer je postalo jasno kako bi nastavak takvog trenda imao katastrofalne posljedice po gospodarstvo čitavog svijeta.

U nastavku ćemo prezentirati pet glavnih čimbenika koji mogu utjecati na kreirenje cijena nafte.

1. Zamrzavanje proizvodnje

Spomenuti sastanak u Dohi koji će se održati za manje od dva tjedna već sada izaziva niz nedoumica koje mogu dovesti i do ne postizanja željenog cilja. Naime, saudijski nasljedni princ Mohammed bin Salman al-Saud (na kojeg je njegov ostarjeli otac, sadašnji kralj Salman, koncentrirao nevjerojatnu količinu moći s obzirom na prinčevu vrlo mladu životnu dob (ima svega 30-ak godina): od položaja ministra obrane, do davanja glavnih upravljačkih poluga u gospodarskoj politici ali i u energetici), prošli tjedan je izjavio, kako je Saudijska Arabija spremna potpisati dokument o zamrzavanju proizvodnje nafte samo u slučaju ako to učini i Iran.

A Iran, sa svoje strane, već duže vrijeme napominje kako on na taj čin nije spreman jer se jedino povećanjem svoje relativno niske proizvodnje (nakon nedavnog ukidanja međunarodnih sankcija) može vratiti na svjetsko tržište gdje s pravom očekuje svoj dio kolača, poglavito na onom azijskom, prije svih kineskom i indijskom.

Prije ove posljednje izjave saudijskog princa, pojedini članovi kartela OPEC izjavljivali su o spremnosti Saudijaca da se Iranu omoguće nekakve olakšice prilikom usuglašavanja dogovora, sukladno njegovoj specifičnoj poziciji. Zbog toga je prilično nejasno što je princ Mohammed svojom izjavom želio postići, poglavito jer su upravo Saudijci inzistirali na ovom sastanku. Radi li se o izjavi za „unutarnje potrebe“ jer je domaća javnost navikla na nepopustljive stavove Rijada po pitanju Irana, ili na nove čimbenike geopolitičkog karaktera (eventualni pritisci sa strane Washingtona i sl.) još je rano za reći. Možda se njom želi i „pobuditi“ same Irance na značajnije učešće u namjerama ostalih proizvođača, jer niti Teheranu nije nebitno nastavlja li se kaotično sljevanje velikih količina nafte u ionako prepune svjetske spremnike. Jer kome se u krajnjoj liniji i još koliko dugo tada može izvoziti i njegova povećana količina nafte? Osim toga, pad cijena nafte koji bi se u tom slučaju neminovno nastavio, ni Iranu ne ide u prilog s obzirom na nužnost njegovog skupog investiranja u svoju zastarjelu proizvodnu tehnologiju.

U svakom slučaju sastanak u Dohi održava se vrlo brzo, pričemu je ipak malo vjerojatno da se sudionici raziđu kućama bez bilo kakvog dogovora jer bi to sigurno utjecalo na daljnji pad cijena nafte. Drugim riječima, ukoliko će završiti krahom, bilo bi bolje da do nikakvog sastanka tada uopće niti ne dolazi.

2. Isporuke nafte iz SAD-a

Na pad cijena nafte i na potrese u proizvodnji od sredine 2014. godine, itekako je utjecala i američka revolucija proizvodnje nafte iz škriljevca.

Međutim, i ta industrija sve više postaje žrtvom pada naftnih cijena jer je njezina proizvodna tehnologija vrlo skupa, a kreditori se u ovakvim uvjetima ne usuđuju u nju ulagati. Trenutačno se razina proizvodnje nafte takvom tehnologijom postupno snižava, neovisno i o tome što konvencionalna proizvodnja u pojedinim zonama (poput Meksičkog zaljeva) produžava svoj rast zahvaljujući prijašnjim investicijama koje su osigurane još u vrijeme kada su cijene bile veće od 100 dolara za barel.

U razdoblju od 2008. do travnja 2015. godine proizvodnja nafte u SAD-u porasla je gotovo dvostruko, s 5 milijuna barela dnevno, do maksimalnog iznosa od 9,7 milijuna barela na dan. Ali u posljednjih 12 mjeseci proizvodnja u SAD-u pala je za 5 posto (info: Američki ured za energetske informacije), pričemu je u sječnju proizvodnja bila niža od 9,2 milijuna barela. Čak top-25 američkih naftnih tvrtki očekuje prosječan pad proizvodnje od 4 posto u 2016. godini, a spomenuti američki ured očekuje kako će proizvodnja nafte do 2017. godine iznositi prosječno 8,2 milijuna barela dnevno (pad od 1,5 milijuna barela u usporedbi sa spomenutim maksimalnim dnevnim iznosom).

Iako neki analitičari smatraju kako će to utjecati na smanjenje viška nafte na svjetskom tržištu, ima i onih koji drukčije misle. Tako londonska konzultantska agencija Energy Aspects misli da su te ocjene preoptimistične, te prognoziraju, kako će pad proizvodnje ove godine u SAD-u iznositi oko 0,5 milijuna barela dnevno.

3. Hegde fondovi

Oni su također imali svoju ulogu u formiranju cijena nafte tijekom ove godine. Početkom sječnja, kada je zabilježena najniža cijena nafte u zadnjih 13 godina, ti su fondovi oštro promjenili svoju strategiju.

Fondovi, iako se zalažu za smanjenje cijena, mijenjaju pozicije, a poneki čak i izlaze na tržište kako bi utjecali na oporavak cijena nafte.

Tako je krajem ožujka pozicija fondova (razlika između uloga na rast i na pad cijena) bila bliska rekordno visokoj razini, a što u ekvivalentu predstavlja više od 500 milijuna barela nafte. Ali kada su se cijene vratile na razinu od 40-ak dolara, ta se strategija sada može promijeniti.
Tako su već prošli tjedan treideri Brent i West Texas Intermediate smanjili količinu uloga na više cijene i krenuli u rasprodaju aktiva.

Strategija Hedge fondova, iako daleko od presudne, može imati kratkotrajni efekt u formiranju naftnih cijena.

4. Proizvodnja

Niske cijene itekako utječu na proizvodnju i povećavaju rizik njezine obustave.

Npr. dugotrajni sukob iračkih središnjih vlasti s Iračkim Kurdistanom oko nezavisne prodaje nafte ovog drugog, doveo je do pada proizvodnje na sjeveru zemlje za 150 tisuća barela dnevno.

Tvrtka Shell je u Nigeriji ograničila izvoz nafte na 250 tisuća barela dnevno nakon eksplozije na izvoznom terminalu Forcados.

Neke države, s druge strane, u iščekivanju samita u Dohi nastoje još više povećati dnevnu proizvodnju. Tako je Rusija u ožujku povećala proizvodnju na maksimalnu razinu od čitavog postsovjetskog razdoblja – na čak 10,9 milijuna barela dnevno. Istodobno Saudijska Arabija i Kuvajt najavljuju mogućnost proizvodnje nafte na nalazištima koja su u nadležnosti obiju država, što također može dovesti do dodatnih isporuka nafte na svjetsko tržište.

5. Svjetska potražnja

Radi se o najmanje predvidljivom čimbeniku tijekom 2016. godine. I dok su prošle godine niske cijene osiguravale rast potražnje, za ovu godinu to je velika nepoznanica.

Više je razloga tome, ali jedan od značajnijih svakako je zabrinutost za smanjenje dinamike kineskog gospodarskog rasta. Također je svoju ulogu odograla i topla zima na sjevernoj polutci koja je smanjila potražnju za naftom.

Međutim, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) ipak očekuje rast potražnje za 1,2 milijuna barela dnevno, a što je više od prosječne razine u zadnjih 5 godina.

Ukoliko se ta razina dosegne ili premaši, većina analitičara očekuje stabilizaciju tržišta do kraja 2016. godine.

Zoran Meter