Panika počinje – redaju se izvanredni sastanci političkih i monetarnih vlasti!

Vodeći mediji koji su dugo vremena pokušavali u suradnji s političko-bankarskim kartelima održati privid kako se ništa posebno ne događa s globalnim gospodarstvom i pripadajućim financijskim sustavom, počeli su koristiti izraze poput “ekonomski kolaps” kako bi opisali što se trenutno događa u pojedinim regijama svijeta. Analizirat ćemo dokaze o “ekonomskom kolapsu” koji dolaze iz Sjeverne i Južne Amerike, Europe i Azije, nakon čega bi trebalo biti jasno da nema nikakvih razloga biti optimističan u razmišljanjima o smjeru kojim se globalna ekonomija kreće. Brojna upozorenja uglednih stručnjaka koje su iznijeli u javnost proteklih mjeseci i godina pokazuju se točnima, što nas upućuje na zaključak kako su prva poglavlja razorne gospodarske krize, moguće i najgore u povijesti, zaključena.

Započet ćemo s Brazilom: sedmo po veličini gospodarstvo svijeta već sada se nalazi u najgoroj recesiji posljednjih 25 godina. U stvari, ne bismo bili u krivu kada bismo uporabili i težu riječ od recesije, kao što je to učinio Goldman Sachs krajem prošle godine, opisavši događaje koji se odvijaju u Brazilu – depresijom. Ali od kraja prošle godine do danas, situacija je u Brazilu toliko eskalirala da je čak i CNN, glavni izvor bajkovitih priča o super stanju u kojem se nalazimo, jedan od svojih članaka naslovio ‘Brazil: ekonomski kolaps gori od očekivanog’. Usred rastućeg političkog pritiska i sve brojnijih poziva na opoziv predsjednice Rosseff, brazilska središnja banka objavila je prošli četvrtak kako očekuju kontrakciju brazilskog gospodarstva od čak 3,5 posto u 2016. godini, što je još lošije od njihove prethodne prognoze koja je bila postavljena na 1,9 posto. CNN napominje kako je nova, sumornija prognoza u skladu s projekcijama MMF za najveću zemlju Južne Amerike, kao i prognozama neovisnih ekonomskih stručnjaka. U međuvremenu, situacija u Venecueli je daleko lošija od one u Brazilu. Inflacija je probila plafon i iznosi više od 700 posto, manjka hrane i osnovnih životnih potrepština, a kriminal je posve izmakao nadzoru. Još jedan mainstream medij, britanski Independent, objavio je članak naziva ”Venecuela na rubu potpunog ekonomskog kolapsa” u kojem pišu:

”Jedino preostalo pitanje je hoće li se prva potpuno raspasti Vlada Venecuele ili njihovo gospodarstvo? Ključna riječ je ‘potpuno’. Vladajuća stranka upravo je izgubila parlamentarne izbore koji su opoziciji donijele većinu dovoljnu za ulaganje veta, i teško je reći da će im u nadolazećem vremenu situacija biti išta bolja. Prema podacima MMF-a njihovo gospodarstvo smanjilo se 6 posto, nakon što je već izgubilo 10 posto prethodne godine, dok je inflacija eksplodirala na 720 posto. Stoga nije uopće čudno što financijska tržišta očekuju kako Venecuela u vrlo bliskoj budućnosti neće moći vraćati svoje dugove. Država je praktično u bankrotu.”

U SAD-u će uskoro početi pristizati izvješća o kvartalnim profitima najvećih kompanija, tek nekoliko dana nakon što je podružnica FED-a iz Atlante objavila nova predviđanja o rastu BDP-a za prvi kvartal ove godine od svega 0,1 posto, što je dramatičan pad od njihove prethodne prognoze koja je bila dobrano iznad 2 posto. Očekuje se kvartalni pad korporativnih profita veći od 9 posto, što prema analizi ekonomista Alberta Edwardsa iz Societe Generale znači da se u SAD može očekivati veliki porast bankrota u prezaduženom korporativnom sektoru koji neće moći servisirati svoje obveze po kreditima. Edwards zaključuje kako ovako velik pad korporativnog profita nikada nije zabilježen, bez da ga je pratila i snažna recesija.

U međuvremenu, u Europi je talijanski bankarski sustav ušao u novo, vrlo zabrinjavajuće poglavlje drame kojoj se ne nazire kraj. Ministar financija Italije iznenada je sazvao sastanak u Rimu na kojem će u središtu rasprave biti bail-out plan za njihove banke zapale u probleme. Na sastanku zakazanom za ponedjeljak, biti će čelnici najvećih talijanskih financijskih institucija kako bi usaglasili posljednje detalje bail-out plana kojeg u koloarima nazivaju “posljednjim utočištem”. Dionice talijanskih banaka izgubile su samo ove godine gotovo polovinu svoje vrijednosti zbog zabrinutosti investitora koju je uzrokovala zastrašujuća planina tzv. “loših” zajmova od 360 milijardi eura, koje dužnici neredovito ili uopće ne servisiraju. Taj je iznos velik kao petina talijanskog BDP-a. Na burzama su dionice posrnulih talijanskih banaka snažno skočile u zeleno, u očekivanju još jedne državne intervencije koja će ih barem na neko vrijeme izvući iz gliba u kojem se nalaze. Međutim, neovisno o rezultatima tog hitnog sastanka, prema riječima insidera koji su uključeni u te razgovore, ostaje otvoreno pitanje hoće li taj plan biti dostatan da spasi makar najslabiju od talijanskih velikih banaka, Monte dei Paschi di Siena. Sjećate li se koliko je teško Europi bilo da spasi Grčku, ukoliko to uopće možemo nazvati spasom? Čitavoj je Eurozoni tada prijetio raspad, ukoliko bi Grčka, 44. po veličini ekonomija svijeta, bankrotirala. Što možemo očekivati ukoliko se sličan scenarij počne odvijati u Italiji, koja je 8. po veličini ekonomija svijeta? Ono što također ne smijemo izgubiti iz vida su i druge velike banke širom Europe koje se nalaze u problemima. Francois Perol, predsjednik uprave druge po veličini francuske banke BPCE, nedavno je pred novinarima izjavio kako je ”puno zabrinutiji negoli je bio 2009. godine”.

I treba biti zabrinut, jer je upravo po prvi puta u Europi primijenjena “bail-in” doktrina spašavanja banaka. Dogodilo se to u Austriji, a vjerni čitatelji 7dnevno prisjetit će se članka “Austrija – predvodnica ozakonjenja bankarske pljačke” iz travnja prošle godine, u kojem smo predvidjeli upravo to što se ovih dana u Austriji događa. Prije šest godina, bankrotiranu Hypo Alpe Adria banku nacionalizirala je austrijska vlada, naravno na račun poreznih obveznika koji su rupčagu u bilanci bili prisiljeni zatrpati vlastitim novcem. Pravni sljednik Hypo banke je Hetta Asset Resolution AG, i nakon prestanka državnog financiranja tog gubitaša u kojeg je upumpano 5,5 milijardi eura, stvoreni su uvjeti za prodaju dijela poslovanja Hypo banke Advent Internationalu i EBRD-u, koji su od srpnja 2015. i službeno postali vlasnici Hypo banke u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori. Dakle, austrijska banka sa sjedištem u Klagenfurtu više uopće ne posluje u Austriji nego samo u državama bivše Jugoslavije. U Hetta Asset Resolution AG ostali su vrijednosni papiri sumnjive kvalitete, i nije prošlo dugo vremena prije negoli se i tu pojavila golema rupčaga u bilanci, ovaj puta velika čak osam milijardi eura, i posljedično, nemogućnost servisiranja obveza prema vjerovnicima. Međutim, tu rupu će sada pokrpati u najvećoj mjeri upravo vjerovnici, i tako smo stigli do prvog europskog slučaja u kojem je primijenjena bail-in doktrina spašavanja posrnulih financijskih institucija koju smo najavili prije godinu dana. Procjenjuje se kako će tek 2023. godine biti moguće likvidirati tu toksičnu financijsku instituciju, nakon što budu zaključene sve pravne zavrzlame i poplava sudskih tužbi vjerovnika koji su izgubili golem novac, a koje će nesumnjivo uslijediti nakon kontroverzne odluke austrijskog bankarskog regulatornog tijela FMA o načinu na koji će biti sanirani golemi gubici prouzročeni neodgovornim ponašanjem bankara, uz blagoslov političara koji su donijeli zakonske propise kojima će natjerati vjerovnike da snose posljedice za tuđe postupke.

Što se Azije tiče, niti tamo ne cvatu ruže. Kinesko je tržište vrijednosnih papira već palo za više od 40 posto. Njihov je izvoz zaključno s veljačom ove godine 25,4 posto manji nego u isto vrijeme prošle godine. Ekonomski pokazatelji drugog po veličini gospodarstva svijeta nisu bili ovako loši još od vrhunca prošle globalne recesije. Japanska ekonomija je također u grčevitoj borbi za opstanak. BDP im pada kvartal za kvartalom, a njihova je industrijska proizvodnja upravo zabilježila najveći jednomjesečni pad još od 2011. godine. Burzovni indeks Nikkei izgubio je od ljeta prošle godine oko 5000 bodova. Ekonomski analitičari otvoreno govore kako je središnja banka Japana glavni krivac za bezizlaznu situaciju u kojoj se nalazi njihovo gospodarstvo.

Možemo zaključiti kako nije u problemima samo neka od svjetskih regija, već da se sve nalaze u istom loncu koji počinje ključati. Najavljeni su brojni izvanredni sastanci između političkih vođa i kreatora monetarne politike, a najvažniji od njih dogodit će se ovog tjedna između predsjednika SAD-a Baracka Obame i guvernerke FED-a Janet Yellen.