PAD JUANA: NASTAVAK AMERIČKO-KINESKOG FINANCIJSKOG RATA

Američko-kineski financijski rat se nastavlja posredstvom različitih priopćenja središnjih financijskih ili političkih institucija dviju zemalja, a koja onda utječu i na globalno financijsko tržište: valutne tečajeve, burze, investicije, gospodarstvo uopće. Nedavno omogućavanje kineskom juanu da postane službena rezervna valuta MMF-a (nedvojbeno uz presudni američki blagoslov), čini se kako nije imalo značajnijeg utjecaja u odnosima središnjih banaka dviju mega-država, pričemu kineske najave intenziviranja razvoja vlastitih globalnih financijskih institucija, poput Azijske banke za infrastrukturne investicije (AIIB) i gospodarskog projekta Put svile I i II, izazivaju nervozu i protivljenje američkih financijskih stratega.
Pomalo nejasna priopćenja predstavnika američkog Sustava federalnih rezervi (FED), o dolaru koji produžuje val ovogodišnjeg jačanja, u Kini nisu ostala neprimjetna. Ali krenimo redom. Skoro pa glavnim događajem na tržištu postala je izjava predsjednika Federal Reserve bank of St. Louis Jamesa Bullarda, koji je izjavio, kako će smjer američke snažne monetarne politike biti nastavljen. Inače, J. Bullard od 2016. godine ima pravo glasa u donošenju odluka od strane Federalnog vijeća za otvoreno tržište (FOMS), a u svom intervjuu televiziji „Bloomberg“ izjavio je također i kako se zalaže protiv prakse prognoziranja poteza glede kamatnih stopa.
Napominjemo kako FED u svojim redovitim izvješćima o prognozama gospodarskog kretanja i inflaciji, također objavljuje tzv. linijske prognoze dot plot, o daljnjem kretanju kamatnih stopa u SAD-u. Na taj način, prema riječima Bullarda, FED sebe faktički dovodi u neugodnu situaciju u slučaju promjene stanja u ekonomiji. Pritom se pozvao na praksu bivšeg čelnika FED-a Alana Greenspana, kao i predsjednika Europske središnje banke (ECB), koji takve projekcije nisu objavljivali. Čini se kako je Narodna banka Kine odlučila američkim kolegama poslati upozoravajući signal koji se može formulirati na sljedeći način: „Ukoliko vi povisite kamatne stope, mi ćemo stvoriti probleme vašem planu o potpori vrijednosti fondovskih aktiva na visokoj razini“.

Ove smo godine već u više navrata svjedočili prilično snažnim i neočekivanim promjenama smjera tečaja juana, a jučer (24. ožujka) se to iznova dogodilo. Narodna banka Kine izvršila je najveću devalvaciju nacionalne valute još od 7. siječnja.

sssssss
Zerohedge
Tim potezom posve je jasno kako se središnja kineska banka ne slaže s povišenjem kamatnih stopa od strane američkog FED-a. Kina se nije odrekla planova devalvacije svoje valute iako niz analitičara prognozira stabilnost juana tijekom čitave 2016. godine.
Ukoliko pogledamo valutnu košaricu CFETS RMB Basket Index (Kina ju je formirala krajem prošle godine), u koju ulazi 13 valuta posloženih po obujmu vanjske trgovine, vidljivo je kako se devalvacija kineske valute planski produžuje. Pritom su kineske vlasti izjavljivale kako se tečaj juana ne treba formirati isključivo u odnosu na dolar, a predsjednik kineske središnje banke je u intervjuu novini Caixin izjavio, kako će navedena košarica igrati važnu ulogu.

sssssssssssss1

Zerohedge

Čini se kako su prijašnji kineski upozoravajući signali doveli do odustajanja FED-a od ranije najavljivane mogućnosti povišenja kamatnih stopa, a što će biti sada, ostaje za vidjeti.

Vratimo se izjavi g. Bullarda. Ona zapravo tržištu nudi neodređenost koju investitori ne vole više od svega. Upravo je njegova izjava postala katalizator pada gotovo svih aktiva. U srijedu, 23. ožujka, pale su cijene i fondovnih indeksa i nafte i zlata i metala. I to sve u ozračju željno iščekivanog sastanka najvećih zemalja proizvođača nafte u Dohi, 17. idućeg mjeseca, od kojeg će uveliko ovisiti daljnji smjer kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu.