Svijet iznova teži atomskoj energiji, uz onu iz obnovljivih izvora

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je izvješće o budućnosti svjetske atomske energije. Prema njemu, količina ukupnog atomskog energetskog potencijala u svijetu povećat će se do 2050. g. za 123%, u odnosu na stanje u 2016. godini.

U najlošijem scenariju, agencija predviđa kratkoročno sniženje, a nakon toga skok do spomenutih iznosa do 2050.g.

Optimistični scenarij, naprotiv, predviđa porast energetske snage atomskih centrala od 2016.-2030.g. za 42%, do 2040.g. za 83%, i do 2050.g. za 123%.

Temeljni čimbenici takvog scenarija su zajedničko priznanje o pozitivnim stranama tih izvora energije, financiranje i stanje na energetskim tržištima.

U izvješću IAEA se navodi slijedeće: „Ukoliko potencijal atomske energije, kao izvora energije s niskim sadržajem ugljičnog dioksida poraste, a usavršavanje izgradnje reaktora još više poboljša upravljanje sustavima …, iskorištenje atomske energije može značajno porasti.“ Krajem 2016.g. postojeća količina atomske energetske snage iznosila je 392 gigawata, što je najveći pokazatelj.

Međutim, financiranje i pitanje sigurnosti imat će odlučujuću riječ za razvoj tog oblika proizvodnje energije. „Pokazatelji sigurnosti AC imaju odlučujuću ulogu za budućnost atomske energije. Za osiguranje zajedničkog priznanja važni su pozitivni pokazatelji sustava sigurnosti“, stoji u izvješću i navodi, kako je „financiranje atomskih projekata složeno, uzimajući u obzir visoku cijenu i strukturu takvih projekata, njihovu osjetljivost na kamatne postotke i rok izgradnje“.

Agencija očekuje kako će u Sjevernoj Americi i Europi doći do smanjenja atomske energije, a da će kineski planovi u tom sektoru biti ključni čimbenik rasta. Ključnu kinesku ulogu u tom sektoru naglašavaju i naftni giganti BP i ExxonMobil.

Američka agencija za energiju EIA smatra kako će SAD prije ići na smanjenje nego na povećanje snage svoje atomske energije, jer na tržištu raste uloga i drugih energenata, poput prirodnog plina i obnovljivih izvora energije.  Na SAD otpada 20% proizvodnje električne energije. U američkom energetskom sustavu udio atomske energije do 2050.g. snizit će se za 20% u odnosu na prošlu godinu. Smnjenje konkurentnosti je glavni razlog prijevremenog smanjivanja dobivanja energije iz AC: „Niske cijene prirodnog plina, poglavito u SAD-u, izazvane su ubrzanim rastom proizvodnje plina iz škriljevca, koji je iz temelja promijenio stanje na energetskim tržištima“.

Što se tiče Europe, Njemačka je već ranije pozvala na ubrzano zatvaranje 8 od svojih 17 nuklearnih reaktora nakon katastrofe u japanskoj nuklearci u Fukushimi. Berlin  do 2022. godine planira postupno zatvoriti sve svoje nuklearke. Što se tiče Japana, u toj zemlji je do spomenute katastrofe 2011.g. udio atomske energije u ukupnom energetskom sustavu zemlje iznosio visokih 30%.

Slično stanje je i u Švicarskoj, u kojoj trećinu električne energije osigurava pet starijih atomskih centrala. Švicarci su se početkom 2017.g. odlučili za postupno smanjenje atomske energije u korist one iz obnovljivih izvora. Naime, na referendumu o ubrzanom zatvaranju atomskih centrala pozitivno se izjasnilo svega 45,8%, nasuprot 54,2% onih koji su bili protiv brzog zatvaranja tamošnjih nuklearki.

Energetske prognoze BP-a i ExxonMobil-a iz 2017.g.

Dvije ponajveće svjetske naftne tvrtke, BP i ExxonMobil, u svojim energetskim prognozama iz 2017. godine, smatraju, kako igra u sferi atomske energije ima utjecaj u prijelazu na globalni energentski miks.

Tako će, samtraju analitičari BP-a, obnovljivi izvori energije, atomska energija i energija iz hidrocentrala činiti polovicu porasta isporuka energije tijekom idućih 20 godina. Pa iako će se atomski potencijal u Europi do 2035.g. sniziti zbog zatvaranja starih AC, Japan će se možda odlučiti na izgradnju novih reaktora ali ona neće dosegnuti razinu od prije katastrofe u Fukushimi.
Gotovo tri četvrtine globalnog rasta atomske energije odnosit će se na ambiciozni kineski plan o razvoju tog energetskog sektora. BP smatra kako će se pritom smanjiti uloga ugljena kao energenta u toj državi i da će do 2035.g. od ukupne kineske potrošnje energenata na ugljen otpadati svega  45%. Za usporedbu, ugljen je prošle godine  pokrivao gotovo dvije trećine kineskih energetskih potreba. Veći dio kineskih potreba za ugljenom zamijenit će obnovljivi izvori energije, hidroenergija i nuklearna energija.

S druge strane, ExxonMobil u svojim prognozama do 2040.g.  smatra, kako će atomski potencijal rasti, a da će se više od 50% tog rasta odnositi na Kinu.

ExxonMobil navodi slijedeće: „Nastojanje društava za iskorištavanje energije s niskom razinom ispusta (štetnih tvari, op. GN.) dovest će do značajnog povećanja uporabe atomske energije, kao i obnovljivih izvora energije – poput vjetra i sunca. Do 2040.g. atomska energija i svi obnovljivi izvori energije činit će 25% globalne proizvodnje energije.“