dr. sc. Jadranka Polović: KAKO SU LOBISTIČKE SKUPINE SAD-e PRETVORILE U DRŽAVU STRAHA

„Naša država i naši gradovi su razbijeni, America prolazi kroz epidemiju masovnog ubijanja, što je neprihvatljivo“, izjavio je Phillip Medd, bivši dužnosnik CIA-e i FBI-a za Global Research.

Sada već „krvavo pitanje“ o pravu na posjedovanje oružja snažno je podijelilo američku javnost, pitanje kontrole dugi niz godina dijeli demokrate i republikance. Ipak, ni jedan republikanski kandidat nije bio u tolikoj mjeri NRA-frendly, poput Trumpa.

Tijekom prve godine mandata Donalda Trumpa u Bijeloj kući, u masovnim je pucnjavama ubijeno 112 osoba. Popis uključuje i najsmrtonosniji napad u zemlji, onaj u Las Vegasu, u listopadu 2017.g. kada je ubijeno 58 ljudi i više od 800 ozlijeđeno,  pucnjavu u crkvi u Sutherland Springsu, u Texasu, tijekom koje je ubijeno 27 ljudi, te 20 ranjeno. Posljednji u nizu je krvavi masakr u srednjoj školi u Parklandu na Floridi, kada je 19-godišnji Nikolas Cruz, bivši učenik te škole, ubio 14 učenika i troje nastavnika gimnazije. Od početka 2018.g. ovo je osamnaesta pucnjava u američkim školama, što ukazuje na razmjere problema sigurnosti građana u američkom društvu. Masovne pucnjave i ubojstva u američkim su školama gotovo svakodnevnica, nema sumnje da su posljedica upornog odbijanja američkih zakonodavnih institucija da promjenom zakona o kontroli oružja zaštite svoje birače i građane. Naime, prema važećim zakonima, od kojih se osobito izdvaja „sveti gral“ – drugi amandman američkog Ustava, građanima se jamči pravo na posjedovanje i nošenje oružja, zbog čega je dostupnost oružja nevjerojatno jednostavna, bez bilo kakve sigurnosne, a kamoli zdravstvene provjere. Tako američki građani mogu sasvim slobodno posjedovati uistinu raznovrsne „igračke“ – od običnih pištolja, automatskih strojnica, ali i oklopna vozila, tenkove, ratne letjelice, bez obzira na mentalne sposobnosti ili kriminalnu prošlost. I to sve zahvaljujući moćnom utjecaju lobističkih skupina industrije i trgovaca oružja na Bijelu kuću i Kongres.

Nastala situacija svakako je neugodna za predsjednika Trumpa koji je tijekom svoje kampanje, 2016.g. imao izuzetnu podršku moćnog lobija NRA (Nacionalnog udruženja za vatreno oružje) koji mu je osigurao financijsku podršku (30 milijuna dolara), znatno veću nego bilo kojem drugom predsjedničkom kandidatu do sada. Predsjednik je, naravno, izrazio sućut obiteljima žrtava, u svojim se prvim komentarima usmjerio na problematiku mentalnog zdravlja. Nakon gotovo tjedan dana relativne tišine, Donald Trump odlučio je primiti delegaciju preživjelih učenika koji su u suzama, ogorčeni i ljutiti, predsjednika, kojeg optužuju za tijesne veze s američkim lobijem industrije oružja, kao i federalne zakonodavce, pozvali na uvođenje strožih zakona o posjedovanju oružja. Upravo su oni, uz potporu američke javnosti, pokrenuli pokret Never Again (Nikad više), nakon čega su u nekoliko škola organizirani prosvijedi, kao i skup u Washingtonu protiv prava na naoružavanje i slobodnu kupovinu oružja.

Međutim, unatoč zahtijevima javnosti, američka visoka politika otvoreno je stala na stranu moćnih lobija koji je financiraju, ne na stranu građana koji biraju članove zakonodavnih institucija. Naime, nakon posljednjeg masakra, uslijedila je spora reakcija Bijele kuće, predsjednik je izrazio sućut obiteljima žrtava, spomenuo i mentalne bolesti, međutim, nije se dotakao oružja i njegove uloge u ovom užasnom incidentu. Predsjednik se tako našao u procjepu između moćnog lobija, zaštite slavnih „američkih sloboda“ na posjedovanje oružja, ali i civilizacijske obveze svake demokratske vlade, pa i američke, da se suprotstavi nasilju i kriminalu. Odlučio je ipak stati na stranu „divljeg zapada“.

Trump je načelno podržao određene manje izmjene zakonske regulative o oružju, poput kontrole kupaca, osobito s mentalnim poremećajima, međutim, naprosto je zapanjujuća izjava američkog predsjednika, prema kojoj bi učitelje u američkim školama trebalo naoružati, naravno, one koji imaju sposobnosti, valjda za okršaj. Takvi nastavnici bili bi i dodatno nagrađeni raznovrsnim bonusima zbog očuvanja ugrožene sigurnosti u školama koje inače promiču, sada vidimo, „falšu“ priču o toleranciji, ljudskim pravima i pravima učenika, koju su inače uspješno izvezli u Europu. Sinkronizirani pritisak, odnosno potpora takvoj ideji, stigla je od strane NRA čiji je predsjednik, Wayne LaPierre, optužio američke medije, kao i demokrate za iskorištavanje masakra na Floridi kako bi ojačali kontrolu oružja i ukinuli čuveni drugi amandman američkog Ustava (vrlo profitabilan). O dobronamjernosti, humanosti i korporativnoj filantropiji NRA, svjedoči i izjava navedenog predsjednika, koji je pružio javnu potporu Trumpovom prijedlogu o naoružavanju učitelja, s tim, da će NRA pomoći svim školama u realizaciji tog prijedloga, zamislite, besplatno.

Vrlo je zanimljiv povijesni uspon NRA (National Rifle Association), moćnog udruženja, danas integralnog dijela industrije oružja, od 1980-tih sa snažnim utjecajem na američke institucije, time na zakonodavstvo i kreatore vanjske politike.

Sa svojim pro stavovom „ne ubija oružje, ubijaju ljudi (luđaci)“, zagovarajući sveto pravo profitabilnog biznisa,  NRA se još od 1975. snažno usmjerila na ukidanje Uredbe o nadzoru oružja iz 1968.g. koja je zabranila prodaju oružja osuđenim zločincima, korisnicima droga i psihičkim bolesnicima i povećala dob za kupovinu oružja na 21 godinu. Za vrijeme administracije predsjednika Ronalda Reagana, po prvi put je ova lobistička organizacija bila podržana od strane visoke politike i samog predsjednika.  Predsjednik Reagan, kao član NRA, potpisao je 1986.g. Zakon o zaštiti vlasnika vatrenog oružja, zabranivši pri tom savezni registar vlasnika oružja. Uspon NRA od tada je nezaustavljiv, danas broji više od četiri milijuna članova, mnogi od njih su uglednici iz poslovnog svijeta, visoke politike i show biznisa. Organizacija načelno brani individualistička prava liberalne demokracije, američki Ustav, slobodu itd…, međutim, radi se o vrlo unosnom biznisu utemeljenom na kulturi straha ili onoj „čovjek je čovjeku vuk“. Naime, s preko 300 milijuna komada oružja u rukama američkih građana, SAD imaju najveću stopu vlasništva oružja na svijetu.

Nakon napada u Oklahoma City, 1995.g. tada već bivši predsjednik, Geoge Bush stariji, napisao je pismo NRA, odbijajući članstvo u udruzi doživotno. Odnos s NRA-om bio je sporan i za vrijeme administracije predsjednika Clintona, koji je 1993.g. donio Zakon o spriječavanju nasilja, stvarajući time sustav federalnih provjera za kupnju oružja od licenciranih trgovaca. Clinton je pokušao obuzdati moć i utjecaj udruge, međutim NRS je mobilizirala svoje članove koji su bili politički vrlo aktivni u promoviranju svoje ideje. Čak se i George Bush, mlađi, zalagao za kontrolu uporabe oružja, međutim, američki Vrhovni sud 2008.g. dao je kontraverzno tumačenje (također kontraverznog) drugog amandmana američkog Ustava prema kojem se ovim amandmanom štiti pravo pojedinaca na posjedovanje vatrenog oružja, kao dio temeljnih individualnih sloboda. Tom je presudom NRA dobila „krila“.

Sada već „krvavo pitanje“ o pravu na posjedovanje oružja snažno je podijelilo američku javnost, pitanje kontrole dugi niz godina dijeli demokrate i republikance. Ipak, ni jedan republikanski kandidat nije bio u tolikoj mjeri NRA-frendly, poput Trumpa. U ožujku 2017.g. javno se pohvalio članstvom u udruzi koja mu je donirala više od 30 milijuna dolara za njegovu predsjedničku kampanju, zbog čega joj je sada utjecaj u Bijeloj kući osobito naglašen. „NRA sada u Bijeloj kući ima pravog prijatelja i šampiona“, dakle predsjednika, zaključio je Trump. Pored NRA, utjecajne su i druge lobističke grupe – Safary Club International, Gun Owners of America, National Association of America, sve troše ogromna sredstva (mjere se u desetcima milijuna dolara) na lobiranje, budući da je američko poslovanje s oružjem vrlo, vrlo unosno. Svaki put kad političari najave zakone o kontroli oružja, industriji oružja, kao i trgovcima, zapravo, procvjetaju ruže. Kako navodi Global Reesearch, za vrijeme predsjednika Obame prodaja oružja skočila je za 158% što se dijelom može objasniti i nastojanjima ove administracije da pooštri zakone o posjedovanju oružja.

Uz najmoćnije američke kompanije Sturm, Ruger & Co, Smith & Wesson i Freedom Group, europske su zemlje, uključujući i Hrvatsku, veliki izvoznici oružja za civilno tržište u Sjedinjenim Državama (www.dw.com/hr/dvostruki-moral-vatreno-oružje-iz-europe-za-ameriku). Istovremeno, ove su europske kompanije i najveći donatori američkog lobija za popularizaciju oružja, iako javnost u Europi nikako ne podržava američki kult oružja. Sasvim je jasno kako predsjednik Trump neće biti osobito uspješan u predlaganju novih zakona budući da mu je udruga financirala dolazak na vlast, a financirat će i ostanak (drugi mandat).

I Nikolas Cruz, glavni akter masakra u Parklandu, (kao i brojni prije njega) mladić je s dijagnosticiranom depresijom, autizmom i ADHD-om. Nastavnici, kao i školski dužnosnici, prijavili su ga od 2012. do 2017. barem 41 put, zbog napada, nasilja, uvreda… Prema dostupnim informacijama, ured šerifa primio je više od 20 poziva susjeda, škole i drugih koji su upozoravali na njegovo agresivno i devijantno ponašanje. FBI je također bio upozoren na masovno ubojstvo koje je najavio i na Youtubu, međutim nitko nije reagirao. Depresivnog maloljetnika koji je ostao i bez obitelji, unatoč svemu, nitko od liječnika i psihologa koje je posjećivao, nije smatrao potrebnim hospilizirati ga.

Radi se o mentalno bolesnom mladiću, ne nekoliko mjeseci, već godinama, kojemu odgovarajući psihijatrijski tretman i nadzor u američkom društvu nije moguće osigurati. Koliko psihijatrijskih bolesnika, bez prava na zdravstveno osiguranje, koliko beskućnika šeta ulicama prebogatih gradova u Sjedinjenim Državama, izvan kontrole sustava, zaista je otvoreno pitanje. „Naša država i naši gradovi su razbijeni, America prolazi kroz epidemiju masovnog ubijanja, što je neprihvatljivo“, izjavio je Phillip Medd, bivši dužnosnik CIA-e i FBI-a za Global Research. Prema američkim znanstvenicima, agresivno ponašanje je prevladajući model ponašanja u društvu koji mladi ljudi usvajaju već u najranijim godinama života.

Trumpova administracija pozvana je i da pokrene istragu o mogućim vezama između masovne uporabe psihijatrijskih lijekova i epidemije školskih pucnjava. Psihijatrijska i farmaceutska industrija beskonačno su angažirane u prepoznavanju novih i novih poremećaja. Psihijatrijski su lijekovi na listi najviše korištenih primarnih lijekova, dakle, onih koji se u Americi konzumiraju svakodnevno. Prema Harward Medical School, već od listopada 2011. zapanjujući je porast korištenja antidepresiva među tinejdžerima (naravno, i među odraslom populacijom). Državni odvjetnik (constitutional attorney) Jonathan Emord, u video intervjujuu (dostupan na Youtube) opisao je svoje napore za dobivanje na uvid medicinske dokumentacije Adama Lanze, ubojice koji je počinio nevjerojatne likvidacije šestogodišnjih prvašića u Sandy Hook osnovnoj školi u Connecticatu. Državni su dužnosnici njegov zahtjev odbili s obrazloženjem da bi otkrivanje dokumentacije značilo i „okrivljavanje“ antidepresiva, zbog čega bi puno ljudi odbilo uzimati lijekove. Sve ovo ukazuje da ogroman financijski interes psihijatrijske zajednice i farmaceutske industrije, svakako, pored vojno-industrijskog lobija, snažno utječe na dostupnost oružja ljudima s kriminalnim dosjeima i teškim mentalnim oboljenjima. Činjenica je da će ljudi poput Nikolasa Cruza i dalje biti prepušteni američkom socijalnom i zdravstvenom sustavu koji nema ni osoblje, a kamoli sredstva za pomoć ljudima.

Stoga promjena zakonodavstva zbog snažnih lobističkih interesa industrije i trgovaca oružja, farmaceutske i „psihijatrijske“ industrije, koje realiziraju preko tijesnih veza s visokom politikom, naprosto nije moguća. Budućnost je zgražajuća – naoružani nastavnik, naoružani profesor na sveučilištu, naoružani liječnik, automehaničar, trgovac ili bankovni službenik. Sigurnost je postala potpuno privatizirana kategorija, a u takvom kontekstu suvremena društva postaju „divlji zapad“. Pa tko preživi!