ANALIZA AMERIČKOG STRATFORA O NAJNOVIJIM PROCESIMA NA POSTSOVJETSKOM PROSTRANSTVU

Američki obavještajno-analitički centar Stratfor je 1. prosinca objavio analizu političkih kratanja na postsovjetskom prostoru u kontekstu zaoštravanja rusko-Zapadnih odnosa nakon ukrajinske revolucije (https://www.stratfor.com/analysis/russias-path-another-resurgence).

Postpna promjena političkih gledišta u Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji može dovesti do jačanja utjecaja Moskve u bivšim sovjetskim republikama, a same države koje se nalaze „na periferiji Rusije“ iznova razmatraju svoje sadašnje vanjskopolitičke smjerove, navodi Stratfor.

Čini se kako se nakon tri godine od početka ruske gospodarske krize i pogoršavanja odnosa sa Zapadom stanje u Rusiji stabilizira. Pritom je ljetošnji britanski Brexit jasno ukazao na svu dubinu podjela unutar Europske unije, a Rusiji otvorio nadu kako će „otpadne članice“ EU blokirati odluku o produljenju gospodarskih sankcija. Pa iako su sve članice glasale za sankcije, nadolazeći izbori u pojedinim europskim državama mogu narušiti jedinstvo EU po tom pitanju.

Pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima otvorila je mogućnosti za normalizaciju odnosa s Moskvom, a, moguće, i ukidanje sankcija, navodi američki privatni obavještajno analitički centar s velikim utjecajem na aktualnu administraciju u Washingtonu.

Nakon početka ukrajinske krize, smjene vlasti u Kijevu, bijega Krima u sastav Rusije i otpočinjanja rata u jugo-istočnim ukrajinskim regijama, Zapad je Rusiji uveo sankcije, a cijene nafte pale su za dvostruko. Mnogi uspjesi Rusije, koje je ona postigla u odnosima s bivšim sovjetskim republikama posljednje desetljeće, praktički su nivelirani, a u ruskom gospodarstvu započela je recesija. Istodobno su zemlje poput Ukrajine, Moldavije i Gruzije djelovale u smjeru jačanja sveza s Europskom unijom i NATO savezom.

Međutim, sukladno najnovijim kretanjima i procesima koji zahvaćaju EU i SAD, bivše sovjetske republike iznova razmatraju svoju politiku. Tako je na netom završenim predsjedničkim izborima u Moldaviji pobijedio proruski političar Igor Dadon, a što ukazuje kako interes te države za zbližavanje s Europskom unijom slabi. Pa iako je malo vjerojatno kako će novi predsjednik uspjeti preusmjeriti državu po svim parametrima u savez s Moskvom, svejedno će s njom nastojati ojačati gospodarske i političke sveze. Gruzija počinje polagano omekšavanje svojih stavova u odnosu na Abhaziju i Južnu Osetiju (dvije gruzijske odmetnute regije koje su proglasile nezavisnost nakon kratkog rusko-gruzijskog rata u ljeto 2008. godine, op.ZM). Štoviše, Tbilisi će nakon parlamentarnih izbora vjerojatno učvrstiti gospodarsku suradnju s Moskvom, navodi Stratfor.

Što se tiče Ukrajine, Kijev više ne može računati na konstantnu gospodarsku i političku pomoć sa strane Zapada. Naravno, malo je vjerojatno kako u Ukrajini može biti izabran proruski vođa zbog sukoba u Donbassu, ali promjene političkih odnosa u SAD-u i EU mogu primorati ukrajinske vlasti na omekšavanje svojih stavova u odnosu na dogovore iz Minska i izabrati „više pomirujući pristup“ u pregovorima s Rusijom o stanju u Donbassu. Kijev, paralelno, može pokušati ojačati vojnu integraciju s Poljskom i baltičkim republikama za slučaj da članice NATO saveza (poglavito SAD) smanje svoju nazočnost u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Nije isključeno i da ruski saveznici na postsovjetskom prostranstvu također iznova razmotre svoj vanjskopolitilki smjer. U posljednje vrijeme, navodi Stratfor, Bjelorusija je „zagrijala“ svoje odnose s Europskom unijom i sve se može promijeniti. Još jedan rsuki saveznik – Armenija – stavila je pod znak pitanja „nepokolebljivu vjernost“ Moskvi nakon proljetnog zaoštravanja odnosa s Azerbajdžanom vezano uz Nagorno Karabah. Međutim, kaže se dalje, ukoliko SAD i EU budu Moskvi „smanjivali izazove“, ona će dobiti veće mogućnosti za postati glavnim sudcem u sporu između Erevana i Bakua.

Stratfor navodi kako čak i relativno neutralne postsovjetske države, kada je riječ o suparništvu Rusije i Zapada, mogu promijeniti svoj položaj. Tako je Moskva nedavno izvršila pregovore s Uzbekistanom i Azerbajdžanom glede suradnje u vojnoj sferi. Rusija također može aktivirati u smjeru euroazijske integracije i svoj Euroazijski ekonomski savez (EAES) i Organizaciju ugovora o zajedničkoj sigurnosti (ODKB), ili engl. Collective Security Treaty Organization, poglavito imajući u vidu činjenicu da raznoglasja u Europskoj uniji ometaju razvoj programa „Istočno partnerstvo“.

Na taj način Rusija sljedeće godine dobiva šansu za jačanje svog utjecaja u mnogim državama postsovjetskog prostranstva, iako ono može biti puno manje negoli je to bilo do 2010. godine. Čak i ako Zapad oslabi proturuske sankcije, SAD i NATO će teško prestati pomagati svoje saveznike na „ruskoj periferiji“. Međutim, sadašnja politička transformacija u SAD-u i EU može dati Moskvi značajno više prostora za uspostavu svojih pozicija u Euroaziji, zaključuje američki Stratfor.